... postaju " iz zagrebačke prvostolnice na Papelnicu donijeli mladi okupili su se vjernici Maksimirsko-trnjanskoga dekanata, predvođeni svojim župnicima.

Demović, glazbeni pisac i dugogodišnji dirigent zagrebačke prvostolnice, u uvodu je istaknuo povijesnu povezanost Dubrovačke biskupije s hercegovačkim biskupijama, osobito Trebinjskom, čiji biskup se, pred progonima Turaka, bio sklonio u Dubrovnik, te kojom su tijekom devetnaestog stoljeća upravljali dubrovački (nad) biskupi.

U noći između 19. i 20. svibnja 1859. veliko zvono zagrebačke prvostolnice oglasilo je smrt hrvatskog bana Josipa Jelačića od Bužima, miljenika hrvatskog naroda.

U subotno rano jutro, 19. lipnja, ispred zagrebačke prvostolnice okupilo se šezdesetak »pobjednika« i krenulo na put prema Sloveniji i Austriji.

Čuvari zagrebačke prvostolnice nisu uhvatili nikoga, kada je pet članica zagrebačkog lezbijskog zbora Le Zbor pred glavnim oltarom zagrebačke prvostolnice jedna od njih noseći Pussy Riot kapuljaču razvilo transparente sa tekstom Sloboda za Pussy Riot na engleskom i ruskom jeziku. [ 3 ] Očito sigurnosni problemi u Zagrebu nisu na razini moskovskih, pa Nadbiskupija nije osigurala dežurnu zaštitarsku ekipu koja bi mogla izvesti službene radnje (i u Moskvi su zaštitari samo izveli muzičarke napolje, policija ih je uhitila nakon desetak dana, kada se iz videa na Youtubeu mogao vidjeti tijek njihove izvedbe u prvostolnici); već vidimo kako se striček koji čuva škrabice i običava sjediti u blizini oltara Advocatae Croatiae ustrčao naokolo kada je vidio kako mu nasred crkve nekakve žene razvijaju transparente

Raritet i u svjetskim razmjerima jest da se novac za obnovu zagrebačke prvostolnice prikupljao i - kroz akciju prodaje plastičnih boca.

Pomalo bizaran poziv na okupljanje u četvrtak se točno u podne ispred zagrebačke prvostolnice pretvorio u nevjerojatnu ispovijed privatnih poduzetnika kojima je egzistencija došla u pitanje jer im je nepoznat netko ukrao strojeve teške i po 17 tona, duge više od šest metara te skupe i po 80.000 eura

Oltar sv. Antuna Padovanskog izrađen je sredinom 18. stoljeća, a postavljen u svetište kapele nakon potresa 1880. godine, kada je prenesen iz oštećene zagrebačke prvostolnice.

Dana 15. studenoga 2005. imenovan je rektorom zagrebačke prvostolnice. 10. veljače 2006. imenovan je članom Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale.

Od 1694. postaje kanonikom zagrebačke prvostolnice.

Lachu, 17. studenoga 1958. (319), Razgovor biskupa Lacha s tajnikom vjerske komisije Fridom 30. prosinca 1958. (321), Razgovor biskupa Lacha s tajnikom vjerske komisije Fridom, 21. siječnja 1959. (323), Razgovor biskupa Lacha s tajnikom vjerske komisije Fridom, tijekom putovanja u Đakovo u posjet biskupu Antunu Akšamoviću, 10. ožujka 1959. (328), Razgovor biskupa Lacha u Komisiji za vjerska pitanja NRH 6. travnja 1959. u svezi s nacionalizacijom, popravcima zagrebačke prvostolnice i porezom na milodare (331), Pritisak na biskupa Lacha uoči zasjedanja Biskupskih konferencija 1959. (333), Razgovor biskupa Lacha s predsjednikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Stjepanom Ivekovićem, 10. listopada 1959. (335), Posjet tajnika vjerske komisije Frida biskupu Lachu, 10. studenoga 1959. (336), Razgovor biskupa Lacha s tajnikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Fridom, 30. prosinca 1959. (337), Razgovor biskupa Lacha s tajnikom Fridom na putovanju u Varaždin, u posjet kardinalu Franzu Königu, 13. veljače 1960. (340), Razgovor biskupa Lacha s tajnikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Fridom, 2. ožujka 1960. (342), Razgovor biskupa Lacha s predsjednikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Stjepanom Ivekovićem 13. travnja 1960. (346), Razgovor biskupa Lacha sa zamjenikom tajnika Komisije za vjerska pitanja NRH, Vladom Kukom, 13. svibnja 1960. (350), Biskup Lach na sastanku crkveno-državne komisije 14. lipnja 1960. u svezi s podruštvljenjem kanoničkih dvorova (352), Razgovori biskupa Lacha i kanonika Mokrovića s tajnikom Fridom i njegovim zamjenikom Kukom u veljači 1961. (355), Razgovor biskupa Lacha s tajnikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Fridom, 26. listopada 1961. (358), Razgovor biskupa Lacha sa zamjenikom tajnika Komisije za vjerska pitanja NRH, Kukom, 5. prosinca 1961., u svezi s planom rušenja kapelice u Kumrovcu (360), Razgovori biskupa Lacha s tajnikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Fridom, u ožujku 1962. u svezi s odlaskom biskupa na II. vatikanski sabor (361), Razgovor biskupa Lacha s tajnikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Fridom, u travnju 1962., o Staleškom društvu katoličkih svećenika (362), Razgovor biskupa Lacha s predsjednikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Ivekovićem, 21. travnja 1962. (366), Biskup Lach i kanonik Mokrović traže od Komisije za vjerska pitanja NRH potporu u svezi sa stvaranjem fonda za popravak zagrebačke prvostolnice (367), Razgovori biskupa Lacha s predstavnicima Komisije za vjerska pitanja NRH u jesen 1962., uoči odlaska na II. vatikanski sabor (368), Razgovori biskupa Lacha s tajnikom Komisije za vjerska pitanja NRH, Fridom, nakon povratka s II. vatikanskog sabora u prosincu 1962. (370), Zaključak (371).

Obred Svete mise iz Zagrebačke prvostolnice možete pratiti i putem Hrvatskog katoličkog radija s početkom u 19 sati.

3. S obzirom na to, polazeći od one poznate glose - da« gledajući u prošlost, lakše ćemo se pripremiti za budućnost »[ 97 ] - nije se teško opredijeliti za potonji, upravo haulikovski, samosvojni europski izbor, što nam ga je preporučio i papa Ivan Pavao II (2003.). [ 98 ] Nakon što je, iz dna južne (postrance), Rendićev Haulik ponovno uglavljen u apsidu sjeverne lađe zagrebačke prvostolnice (29. studenoga 2002.), te pretiska jedine monografije o njemu, kao neiscpno nadahnuće ali i trajna opomena, kardinal Haulik ponovno ulazi u skupno sjećanje hrvatskog naroda (nacije).

Neposredni povod za preuzimanje baš ovakve forme osmolatičnoga cvijeta nalazi se na biskupskome štapu blaženoga Alojzija Stepinca koji je moguće vidjeti u muzejskome postavu njegove spomen-zbirke kraj zagrebačke prvostolnice.

Mnoštvo fotografija časopisu daju dodatnu povijesnu vrijednost čime se upotpunjuju ciljevi i smisao njegova izlaženja, a to su praćenje obnove zagrebačke prvostolnice tijekom godine, bilježenje događaja u katedrali, objavljivanje članaka povjesničarskog sadržaja o prošlosti katedrale i događaja u njoj, te poticanje dragovoljnih prinosa za obnovu katedrale.

Klanjanje je upotpunjeno skladnom pjesmom zbora mladih Hilarus, a nakon klanjanja mladi su nastavili svoje druženje ispred zagrebačke prvostolnice uz topao čaj i kekse.

Vidjeli smo pravu opsadu zagrebačke prvostolnice, i neke deformirane ljude naoštrenih zubi oko nje, pa golog muškarca u njoj i dimnu bombu ispred splitskog Sjemeništa, što je jedan od bivših svećenika s razumijevanjem opravdao u stilu: dobili su što su tražili.

Ja takvoj Crkvi i takvim svećenicima poput Bozanića koji je btw, prema svjedočenju blagajnika zagrebačke Prvostolnice, uzeo par milijuna kuna iz crkvenog fonda i nikada ih nije vratio.

Od 2001. godine bio je član Zbora prebendara zagrebačke prvostolnice, a 2008 godine imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

Slikom sa svećeničkog ređenja jedanaestorice novih svećenika iz zagrebačke prvostolnice te popratnom viješću na naslovnici otvorio je Glas Koncila u svom 25. broju u 2013. godini " sezonu " svećeničkih ređenja.

Današnje božićne pjesme, koje obilježavaju liturgijsku okosnicu Božića, premda nisu toliko stare, vrlo su snažno ukorijenjene u hrvatsku nacionalnu i liturgijsku baštinu, tako da zapravo čine svojevrsni« kanon »od desetak pjesama (Kyrie eleison, Svim na zemlji, Radujte se narodi, O Betleme, Narodi nam se itd.) i čini se da su prema dostupnom izvoru (zagrebački kanonik poznati muzikolog dr. Janko Barle) nastale početkom 19. stoljeća, a skladao ih je Franjo Langer, orguljaš zagrebačke prvostolnice.

Podsjetiti ćemo se, da je davne 1934. godine, kada je postao zagrebačkim nadbiskupom, a već slijedeće 1935. godine predveo hodočašće iz zagrebačke prvostolnice u Mariju Bistricu najtežom i najdužom stazom preko Medvednice, a ispred ulaza u sljemensku kapelicu, MB Sljemenske, Kraljice Hrvata, predvodio misno slavlje

U boli rađat ćeš kamate i kamate na kamate, bez kinte puzati i zemlju jesti, bez sućuti za druge, bez samilosti ičije Na stranu sad, barem načas, teorija po kojoj je utjecajni katolički pastir Stanković (a da nije on Srbin, a?) izgovorio takvu blasfemiju samo zato što je uz njega istom koncelebriranom otvaranju nazočio i Milan-bacsi, samopriznati mađaron kojega je zimus, uoči drugoga kruga predsjedničkih izbora, monsinjor s oltara zagrebačke prvostolnice jasno preporučivao kupcima, pardon, vjernicima, za budućeg predsjednika Mađ..., pardon, Hrvatske.

Raspravu je moderirao dr. Stjepo Bartulica, a rektor HKS-a dr. Željko Tanjić uručio je gostu prigodni dar: životopis bl. kardinala Alojzija Stepinca te umjetnički obrađen komadić kamena sa zagrebačke prvostolnice s medaljonom Majke Božje od Kamenitih vrata.

Taj su put odsili u hotelu Jadran, odakle se vide zvonici zagrebačke prvostolnice.

On je uvijek bio uvjeren da je u pravu što se posvećenja zagrebačke prvostolnice tiče.

Papine riječi na hrvatski jezik prevodi mons. Juraj Kolarić, prebendar zagrebačke prvostolnice, umirovljeni profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Vijeća za kulturu Zagrebačke nadbiskupije.

Svečanim koncertom održanim pod pokroviteljstvom zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića Katedralni mješoviti zbor (KMZ) zagrebačke prvostolnice proslavio je u subotu 29. svibnja u prostoru Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu 25. obljetnicu svoga djelovanja.

I to onu u kojoj su prema (još) nepotvrđenim glasinama odgovorni iz zagrebačke prvostolnice kao prvobitno planiranu mjestu odvijanja svečana otvorenja ZABAF a, iščitali čini se čak i orfovsku () lascivnost Monteverdijeva remek djela, sadržajno, eto, primjerenu možda jednome lokalnome, ali ne i najhramu za duhovnu hranu svih Hrvata.

Dok je u svečanoj tišini i polumraku zagrebačke prvostolnice, kasnoga popodneva 27. prosinca 1993. fotoreporter Globusa pomno snimao markantnoga bradatog muškarca uzrelim godinama, odjevenog u svečano, ali skromno građansko odijelo, s crnom kravatom, u skupini vjernika teško je bilo pronaći ikoga tko u njegovu liku namah nije prepoznao počasnoga predsjednika akcije Bijeliput dr. Slobodana Langa.