Ovako izdvojena sredstva uz suglasnost stečajnog suca, polažu se na račun suda ili javnog bilježnika i nakon zaključenja stečajnog postupka odluku o isplati donosi stečajni sudac (članak 87. a SZ-a).

Tijekom stečajnog/likvidacijskog postupka obveznici predaju godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu do zaključenja stečajnog/likvidacijskog postupka.

Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pa i brisanja pravne osobe dužnika iz sudskog registra, ostvare uvjeti za naknadnu diobu, stečajni sudac donosi rješenje o nastavku stečajnog postupka radi naknadne diobe po čl. 199. st. 2. SZ i rješenje dostavlja u sudski registar.

Postavlja se pitanje, što je sa stečajnom masom (imovinom pravne osobe) koja nije unovčena prije zaključenja stečajnog postupka odnosno tko je titular ili nositelj te stečajne mase?

Može li stečajna masa nakon zaključenja stečajnog postupka imati stranačku i parničnu sposobnost?

Založno pravo se ne može steći na tražbini stečajnog vjerovnika utvrđenoj u stečajnom postupku, a posebice na stečajnoj masi nakon zaključenja stečajnog postupka iz razloga navedenih naprijed u tekstu članka.

Naprotiv, stečajni vjerovnici mogu i nakon zaključenja stečajnog postupka protiv tog istog dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje tražbine, sve to prema odredbama čl. 197. i 198. Stečajnog zakona.

Upravo zbog tih razloga titular stečajne mase i nakon zaključenja stečajnog postupka postoji.

Visinu nagrade, u vrijeme zaključenja stečajnog postupka, određuje stečajni sudac uzimajući u obzir opseg poslova i rad stečajnoga upravitelja te vrijednost unovčene stečajne mase.

To bi značilo da je sastavni dio prijave nedostatnosti stečajne mase: a) podatak koliki su točno troškovi stečajnog postupka do prijave nedostatnosti stečajne mase, b) koliki će predvidivo biti troškovi stečajne mase do zaključenja stečajnog postupka, c) koje su to i kolike obveze stečajne mase koje se namiruju odmah nakon podmirenja troškova stečajnog postupka (čl. 205. st. 1. t. 2. SZ), d) koje su i kolike ostale obveze stečajne mase koje se namiruju nakon obveza pod c), e) koji iznos gotovinskih sredstva će se podijeliti vjerovnicima stečajne mase, f) koja se još imovina ima unovčiti nakon prijave nedostatnosti stečajne mase i g) postoje li i koje su to obveze stečajne mase za koje će se izdvojiti sredstva i položiti kod suda ili javnog bilježnika (čl. 87. a SZ).

Isto tako, u stečajnu masu ne ulazi ona imovina koju bi dužnik pojedinac stekao nakon zaključenja stečajnog postupka.

No, kao i mnoge druge odredbe stečajnog zakona, ova je odredba ostala neispitana u praksi iz jednostavnog razloga broj stečajnih postupaka nad imovinom dužnika pojedinca veoma je malen a vjerovnici, u pravilu, nisu upoznati sa svim svojim mogućnostima nakon zaključenja stečajnog postupka.

Međutim, nakon zaključenja stečajnog postupka nad dužnikom pojedincem takvo deklaratorno rješenje postaje ovršna isprava temeljem koje se može ishoditi ovrha na temelju ovršne isprave.

Zabrana ovrhe odnosi se na sve vjerovnike čije su tražbine nastale prije zaključenja stečajnog postupka.

Naprotiv, bez obzira na to što se zahtjev za oslobođenje od preostalih obaveza mora predati najkasnije na izvještajnom ročištu, on dolazi do izražaja tek nakon unovčenja stečajne mase, namirenja vjerovnika u mogućim granicama i zaključenja stečajnog postupka.

Međutim, s druge strane, svi se vjerovnici namiruju iz stečajne mase kojom rukovodi stečajni upravitelj i svi imaju pravni interes znati kako se tom masom upravljalo, pa bi svakako trebalo razmisliti o obvezi stečajnog upravitelja polagati račun svim vjerovnicima pri svakom završetku dužnosti (odnosno pri svakom načinu zaključenja stečajnog postupka), a ne samo pri provedbi završnog ročišta.

Vjerojatno bivši radnici koji se već godinama nadaju da će do zaključenja stečajnog postupka, koji traje godinama, uspjeti namiriti svoja preostala potraživanja.

Iz stečajne mase tijekom stečajnog postupka i nakon zaključenja stečajnog postupka mogu se namiriti samo vjerovnici stečajnog dužnika i to na način da se imovina koja ulazi u stečajnu masu unovči i iz gotovinskih sredstava (novca) se namiruju tražbine: razlučnog vjerovnika, vjerovnika stečajne mase i stečajnog vjerovnika.

Ako se nakon obustave i zaključenja postupka pronađu predmeti stečajne mase, sud će na prijedlog stečajnog upravitelja, vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti provođenje naknadne diobe i tom prilikom će se dioba provoditi temeljem čl. 201. SZ.To bi značilo da se naknadna dioba obavlja temeljem završnog diobenog popisa, što nadalje znači da se i prilikom obustave i zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatnosti stečajne mase, valja sačiniti i provesti postupak po završnom računu stečajnog upravitelja.

Odgovor bi bio: niti stečajni dužnik do brisanja iz sudskog registra niti stečajna masa nakon zaključenja stečajnog postupka ne mogu u ovršnom postupku biti dužnikov dužnik svom stečajnom vjerovniku.

Nakon zaključenja stečajnog postupka stečajni dužnik ponovo stječe pravo slobodnog raspolaganja imovinom koja se nalazi u stečajnoj masi.

Stečajni upravitelj kao specifični zakonski zastupnik zastupa stečajnu masu nakon zaključenja stečajnog postupka, u parničnom ili drugom postupku vezanom za ostvarivanje zaštite građanskih prava stečajne mase, posredno, vjerovnika stečajnog dužnika.

Zadržani iznos bi se mogao podijeliti stečajnim vjerovnicima u okviru naknadne diobe, ako bi parnica završila nakon zaključenja stečajnog postupka, a stečajni vjerovnik izgubio parnicu.

Stečajni upravitelj je ovlašten, nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu i u parničnom postupku u kojem ostvaruje naslov za ostvarivanje tražbine stečajnog dužnika, ali isto tako je ovlašten zastupati dužnika i u ovršnom postupku temeljem tog ovršnog naslova radi prisilne naplate tražbine.

U Njemačkoj, pak, zakon predviđa da će povjerenik nakon isteka četvrte godine od zaključenja stečajnog postupka dužniku vratiti 10 % prikupljenih prihoda, nakon isteka pete godine 15 %, a istekom šeste godine dužnik će biti osobođen preostalih dugova.

Dakle, stečajna masa preostala nakon zaključenja stečajnog postupka ima svoju točno određenu svrhu tako da se protiv takve stečajne mase ne bi mogla provoditi ovrha.

Ako sredstva nisu osigurana za namirenje tražbine vjerovnika koji je vodio postupak nakon zaključenja stečajnog postupka isto tako takav vjerovnik, se ne bi mogao podnijeti prijedlog za ovrhu i to iz slijedećih razloga.

Zakonodavac je predvidio samo jedan odgovor - ovrha nad imovinom dužnika pojedinca nakon zaključenja stečajnog postupka nije dopuštena samo u slučaju da sud prihvati prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obaveza.

13. nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom,

Stečajni vjerovnici dužnika pojedinca mogu nakon zaključenja stečajnog postupka nad imovinom dužnika pojedinca, neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine.