HRVATSKI REALIZAM - razdoblje realizma u Hrvatskoj književnosti traje od 1881. do 1892 godine-za početak su povjesničari književnost uzeli godinu Šenoine smrti, a za kraj godinu objavljivanja Matoševe novele Moć savjesti-pojam hravatskog realizma je također u znaku suprostavljanja prethodnom književnom smjeru, romantizmu-mladi hravtski realisti žestoko su napadali njegove pristaše - " prvi Parižanin u hravtskoj književnosti " bio je Eugen Kumičić, istaknuti prvaš-promicao je naturealizam i slavio francuskog romanopisca Emila Zolu - - pariški listovi i časopisi (navlastito " Hrvatska vila " i " Vijenac ") potpomažu stvaranju književnih djela posebice koja donose domoljublje - pisci su zamjećivali probleme, raščlanjivali ih, a rado su i nudili raješenja - u završnici razdoblja realizma pojavljuju se djela s više pozornosti psihologiji likova: psihološke novela i romani-u hrvatskom realizmu nametnula se proza: novela i roman-pisci: Eugen Kumičić (Začuđeni svatovi, Primorci i dr.), Ante Kovačić (U registraturi), Ksaver Šandor Gjalski (Pod starim krovovima, Diljem doma i dr.), Vjenceslav Novak (Posljednji Stpančići), Josip Kozarec (Mrtvi kapitali, Slavonska šuma, Tena i dr.), Josip Draženović (zbirka Crtice iz primorskog malograđanskog života), Jura Turić, Fran Mažuranić (Lišće), Silvije Strahimir Kranjčević, August Harambašić, Đuro Arnold, Hugo Badalić, Jovan Hranilović