Virusi se šire tako da, nakon što se aktiviraju, zaraze i druge datoteke na zaraženom računalu.

Nakon preuzimanja ih pokreću te tako instaliraju dodatan maliciozni softver na zaraženom računalu.

Iz IronPorta ipak dodatno upozoravaju na tzv. sekundardni efekt virusa do kojeg dolazi kada se virus pokušava širiti tražeći e-mail adrese na zaraženom računalu. (hj)

Spomenuta napast nakon instalacije na korisničko računalo pokušava pokupiti svu silu osobnih i financijskih podataka koje na zaraženom računalu pronađe.

Koristi zadanu listu primatelja, dodajući imena domena koje prikupi na zaraženom računalu.

SFX Fake AV raznim prijetnjama i zastrašivanjem nastoji navesti žrtvu na kupnju beskorisnog programa te zaustavlja legitiman rad antivirusnog programa na zaraženom računalu.

Radi se o malicioznom programu Zlob.DNS (tzv. DNS changer ili Trojan.Flush.M), zloćudnom softveru koji postavlja svoje IP adrese za DNS poslužitelje na zaraženom računalu čime omogućava pogrešno usmjeravanje zaraženog računala na napadačke stranice.

HellRTS na zaraženom računalu može poslužiti za skidanje programa, širenje neželjene elektroničke pošte, pristupanje podacima i sl.

Jednom kada se pokrene, virus najčešće potraži adrese elektroničke pošte na zaraženom računalu i pošalje samog sebe na te adrese da bi zarazio što više računala.

A ako nemate instaliranu neku antivirusnu zaštitu, nemojte misliti da crvi plaze po nekima drugima jer, jednom pokrenut, crv se kopira u sistemski direktorij, pretražuje disk u potrazi za e-mail adresama na koje će se poslati te otvara backdoor koji neovlaštenim korisnicima omogućuje pristup zaraženom računalu.

Tvrtka Energizer objavila je kako se na njihovom USB punjaču za baterije nalazi trojanac putem kojeg napadač dobiva potpunu kontrolu na zaraženom računalu.

Nakon pokretanja, maliciozni softver isključuje antivirus na zaraženom računalu i tek tada preuzima drugi malver koji nadgleda aktivnost na društvenim mrežama.

Primjer ovakvog širenja je crv koji se na zaraženom računalu replicira tako da pošalje svoje kopije na sve adrese pronađene u korisnikovom adresaru s elektroničkim adresama, a nakon toga se postupak ponavlja na svakom od računala na koja je ovim putem stigao.

1. Na zaraženom računalu nalazilo se u prosjeku 13 zlonamjernih datoteka.

' ' Otkriveno je da su neki od malwarea bili u mogućnosti daljinski uključiti mikrofon i video kameru na zaraženom računalu, što je cyber kriminalcima omogućavalo prisluškivanje poslovnih ili privatnih tajni ' ' izjavio je Richard Boscovich odvjetnik u Microsoftu zadužen za digitalne zločine.

Sve transakcije na zaraženom računalu se u stvarnosti i provedu, tako da korisnik niti ne sluti kako mu je račun ukraden.

Do krađe podataka može doći na više načina no u najvećem broju slučajeva krađa se dogodi putem malicioznih programa odnosno virusa ili crva na zaraženom računalu.

Poslužitelji s kojih napadači šalju daljnje naredbe i zlonamjerne programe zaraženom računalu se nalaze u SAD-u i Rusiji.

Kao što se vidi u gornjem screenshotu koji prikazuje dio poruke koja se pojavljuje na zaraženom računalu, korisnik može steći krivi dojam kako policija od njega traži uplatu putem PaySafeCarda kako bi mu se odblokiralo računalo.

Nakon pokretanja trojanac vrši identifikaciju operacijskog sustava na zaraženom računalu te sukladno tome pokreće odgovarajući installer.

Kao što je već rečeno, oni mogu imati i ime neke datoteke koja je pronađena na nekom već zaraženom računalu koje se može činiti sasvim u redu.

Kod IM-a (instant messaging) je primijećen pokušaj u kojem ako napadač koristi specijalno modificiranu TIFF datoteku možemo dobiti reklame na zaraženom računalu.

Ministarstvo unutarnjih poslova upozorilo je nedavno na trojanca " GVU trojan " koji na zaraženom računalu ispisuje kako su otkrivene ilegalne radnje na računalu te traži uplatu u visini 500 kuna.

No, nemojte odmah u iptables tablice upisivati ovu adresu, vjerojatno se radi o zaraženom računalu i vlasnik vjerojatno nema pojma da njegovo računalo služi za ilegalne svrhe.

Kelihos malver je na zaraženom računalu otvarao stranice s nepočudnim sadržajem te poticao korisnike na kupnju lažnog antivirusnog programa.

Nakon što uspješno zarazi računalo, trojanac može obavljati razne neželjene akcije koje variraju od bezazlenih (ali ometajućih mijenjaju desktop računala, prikazuju razne poruke itd.) do vrlo ozbiljnih sigurnosnih problema (primjerice brisanje datoteka s podacima te najpoznatije svojstvo trojanaca, da otvaraju sigurnosne rupe na računalima time omogućujući zlonamjernoj osobi pristup zaraženom računalu i podacima na njemu).

Računalnim virusima se često nazivaju i drugi maliciozni programi, npr. trojanski konji i crvi, iako oni zapravo ne inficiraju datoteke, već imaju druge funkcije, na primjer širenje mrežom (crvi) te krađa korisničkih lozinki i brojeva kreditnih kartica i/ili omogućavanje pristupa neovlaštene osobe zaraženom računalu (karakteristično za trojanske konje).

Trojanski softver tada u operacijski sustav umeće kod koji hakeru omogućuje pristup zaraženom računalu.

Virus nazvan Bagle.dll.dr ili W32.Beagle.AQ pokušava onesposobiti sigurnosni softver na zaraženom računalu i onda downloadati zloćudne programe sa 125 web stranica.

Virus nazvan Bagle.dll.dr ili W32.Beagle.AQ pokušava onesposobiti sigurnosni softver na zaraženom računalu i onda downloadati zloćudne programe sa 125 web stranica.