Simptomi salmonele, bakterije koja uzrokuje crijevnu zaraznu bolest, su visoka temperatura, grčevi u trbuhu, mučnina, glavobolja i povraćanje.

Ako je dijete bolesno: prehlađeno, ima povišenu tjelesnu temperaturu, slabokrvno ili je prije kratkog vremena preboljelo neku dječju zaraznu bolest, bilo bi dobro promjene o zdravlju djeteta ranije javiti i odgoditi naručeni termin.

Kako to nije uvijek moguće, u svakodnevnoj praksi djeluje se na kariku koja je dostupna ili specifična za pojedinu zaraznu bolest.

U ovom Pravilniku pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. Perad kokoši, pure, biserke, patke, guske, prepelice, golubovi, fazani, jarebice koje se uzgajaju ili drže u zatočeništvu u svrhu rasploda, za proizvodnju mesa ili jaja namijenjenih prehrani ljudi ili u svrhu obnove populacije pernate divljači; 2. Jaja za rasplod jaja peradi iz točke 1. ovoga članka, namijenjena za inkubaciju; 3. Jednodnevni pilići pilići do 72 sata starosti, koji nisu hranjeni, uz iznimku mošusnih patki koje se mogu hraniti; 4. Perad za rasplod perad starija od 72 sata, namijenjena za proizvodnju rasplodnih jaja; 5. Perad za proizvodnju perad starija od 72 sata, namijenjena za proizvodnju mesa i/ili jaja za prehranu ljudi (ili za obnovu populacije pernate divljači); 6. Perad za klanje perad koja se izravno šalje u klaonicu na klanje što je prije moguće, a najkasnije u roku od 72 sata po prispjeću; 7. Jato sva perad istog zdravstvenog i imunosnog statusa koja se drži unutar iste nastambe ili istog ograđenog prostora i predstavlja jednu epidemiološku cjelinu; 8. Gospodarstvo nastamba ili objekt koji se koristi za uzgoj ili držanje rasplodne peradi ili peradi za proizvodnju; 9. Objekt objekt ili dio objekta ili nastambe koji se nalazi na istoj lokaciji i može biti: a) objekt za uzgoj čistih linija i djedovskih jata u kojem se proizvode jaja za leženje rasplodne peradi; b) objekt za uzgoj rasplodne peradi u kojem se proizvode jaja za leženje peradi za proizvodnju; c) objekt za uzgoj u kojem se perad uzgaja do faze nesenja; d) valionica za inkubaciju i leženje jaja te obskrbu jednodnevnim pilićima; 10. Ovlašteni laboratorij laboratorij koji je odobren od strane nadležnog tijela koje je za njega i odgovorno, za provedbu dijagnostičkog testiranja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika; 11. Zdravstvena inspekcija inspekcija zdravstvenog statusa sve peradi u objektu od strane službenog veterinara; 12. Bolesti koje se obvezno prijavljuju bolesti koje su određene Pravilnikom o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, broj 179/04); 13. Mjesto izbijanja bolesti (engl. outbreak) na gospodarstvu, službeno potvrđen, jedan ili više slučajeva bolesti iz Dodatka I.

Pravilnika o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, broj 179/04) u životinja koje se zajedno drže; 14. Zaraženo područje područje u krugu od najmanje 3 km oko mjesta izbijanja bolesti, ovisno o epidemiološkim čimbenicima iz okoliša, koje je sastavni dio ugroženog područja u krugu od najmanje 10 km; 15. Karantena objekt/nastamba u kojoj se perad drži u potpunoj izolaciji i na način da nema izravnog ili neizravnog kontakta s drugom peradi i gdje je moguće provoditi preglede i dijagnostička testiranja kroz duži period; 16. Usmrćivanje i neškodljivo uništavanje usmrćivanje i neškodljivo uništavanje sve peradi te neškodljivo uništavanje proizvoda od peradi, uz provedbu potrebnih mjera zaštite uključujući i dezinfekciju na zaraženom ili kontaminiranom mjestu; 17. Zaražena perad sva perad: a) u koje je newcastleska bolest sužbeno potvrđena pretragom od strane službenog laboratorija; ili b) u slučaju sekundarnog i sljedećih izbijanja newcastleske bolesti, perad u koje su utvrđeni klinički znakovi ili post-mortalne promjene koje ukazuju na newcastlesku bolest; 18. Perad za koju se sumnja da je zaražena sva perad koja pokazuje kliničke znakove ili postmortalne promjene temeljem kojih se može postaviti opravdana sumnja na newcastlesku bolest; 19. Perad za koju se sumnja da je kontaminirana sva perad koja je mogla biti izravno ili neizravno izložena virusu newcastleske bolest; 20. Ostaci hrane otpaci iz kuhinje, restorana ili odgovarajuće industrije gdje se koristi meso; 21. Nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: Uprava) Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva; 22. Službeni veterinar nadležni veterinarski inspektor ili veterinar imenovan od nadležnog tijela; 23. Sportski golubovi bilo koji prevezeni golub ili golub koji će biti prevožen iz golubarnika kako bi bio pušten, a koji nakon toga može slobodno doletjeti natrag u golubarnik ili bilo koje drugo odredište/mjesto; 24. Golubarnik bilo koja nastambama ili mjesto gdje se drže ili uzgajaju sportski golubovi; 25. Posjednik svaka fizička ili pravna osoba koja posjeduje životinju prijemljivih vrsta ili je odgovorna za držanje takvih životinja, bez obzira na financijsku naknadu; 26. Sentinel životinje životinje prijemljive vrste, slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti ili slobodne od newcastleske bolesti, koje se u određenom razdoblju jednom ili više puta uzastopno pretražuju na prisutnost protutijela za virus newcastleske bolesti.

Valja naglasiti da je prijedlogom zakona proširen popis zaraznih bolesti na 81 zaraznu bolest, odnosno stanja nosilaštva protutijela, te da je RH u zarazne bolesti uvrstila i SARS.

Već jako dugo liječnici, udruga oboljelih i javne osobe pokušavaju izboriti da se ta bolest tretira kao i svaka druga zaraznu bolest.

Da sam o tome razmišljala prije nekoliko dana, ni ja ne bih pružila pomoć svojoj susjedi, jer, naposlijetku, i ona je mogla imati neku zaraznu bolest

Prvo me panika uhvatila jer iako sam čula za ovu zaraznu bolest, ja je nisam imala, a niti moj suprug...

(3) Izvješće o prijavama sumnji na zaraznu bolest životinja, prijavama potvrđenih slučajeva i odjavama zaraznih bolesti životinja, piše se sukladno posebnom propisu koji propisuje način prijave bolesti životinja.

Hoće li gledatelji dobiti neku zaraznu bolest ako vide ime neke firme koja je investirala u kazalište?

Riječ ' kuga ' mi jednoznačno vezujemo uz kugu, odnosno opasnu zaraznu bolest bolest

Osnovna svrha prijave zaraznih bolesti je brza liječnička intervencija kako bi se spriječilo daljnje obolijevanje i veći broj bolesnika.Zato je prijava zarazne bolesti, koja u roku od 24 sata nakon što se postavi sumnja na zaraznu bolest dospije do liječnika epidemiologa, jedna od najvažnijih protuepidemijskih mjera.

Prošle godine je u Njemačkoj po zvaničnim podacima 48 Nijemaca preminulo od posljedica tkz. noro virusa, koji uzrokuje virusnu crijevnu zaraznu bolest.

Vlatko Marković, po horoskopu Optimist, širio je zaraznu bolest " lako ćemo " na svekoliku javnost.

1. da ustanovida li postoji zarazna bolest životinje ili sumnja na zaraznu bolest;

Također, ako unaprijed znaju da pacijent možda ima zaraznu bolest, medicinsko osoblje može poduzeti jednostavne mjere opreza u svrhu sprečavanja širenja bolesti na druge osobe. Poštujte preporuke o izolaciji Vašeg djeteta, uključujući izolaciju od ostalih članova obitelji, a osobito je važno spriječiti kontakt bolesnog djeteta s dojenčadi i osobama oslabljenog imunološkog sustava. Znajte da za neke bolesti protiv kojih se cijepi postoje lijekovi za liječenje oboljelih te lijekovi koji se mogu upotrijebiti za sprečavanje nastanka bolesti kod osoba koje su se izložile zarazi u kontaktu s oboljelim. Pitajte svog liječnika na koji se način mogu zaštititi članovi obitelji i ostale osobe koje dođu u kontakt s Vašim djetetom. Državne ili lokalne zdravstvene službe koje suzbijaju epidemije zaraznih bolesti u zajednici mogu kontaktirati Vašu obitelj.

besparica @Getto, nisu bas ni ovce mali problem, da li citas tekst? kao prvo, zaraza i nije toliko zanemariva, a da vidis te lesine i ti bi se rasrdio da tu zivis. mozda ne gledam iz svih perspektiva, ali recimo da kao vlasnik pasa kojeg stalno vodim u setnju po sumi i livadama kojih ima stvarno puno, zalosno je sto ga ne mogu pustiti bez povodca jer uvijek naidje na neku mrtvu ovcu ili nesto. svakim kontaktom s mrtvom zivotinjom povecava rizik da donese nekakvu zaraznu bolest kuci. i jos jedna stvar je da su te mrtve zivotinje u neposrednoj blizini kuca, i lako pristupacne svim domacim zivotinjama " odgovornih " vlasnika tzv. " dzukela " (necijepljenih) koje slobodno " istrazuju " okolis i tako svaki dan donose simpatican komad mrtve lesine u naseljena podrucja te tako jos vise povecavaju rizik od zaraze.

Obipno se koristi za dezinfekciju mokraćnih puteva i mokraćnog mjehura, ali se njime ne može eradicirati infeckia koja je već uzrokovala upalnu zaraznu bolest.

Smatra se da je zarazna bolest prestala kad, nakon ozdravljenja, eutanazije (klanja) ili uginuća posljednje oboljele životinje i nakon završene dezinfekcije, dezinsekcije, odnosno deratizacije protekne najduže vrijeme inkubacije za odnosnu zaraznu bolest.

Vrijeme kolinja, odnosno svinjokolje, koje se u hrvatskoj tradiciji vezuje za prosinac, siječanj i veljaču, nažalost, znači i povećanju opasnost od zaraze trihinelozom, zbog čega veterinari upozoravaju na nužnost pregleda svinjskog mesa na tu zaraznu bolest.

(1) Mjere usmrćivanja ili u određenim slučajevima prisilnog klanja zaraženih ili na zaraznu bolest sumnjivih životinja kao i slučajevima zaštite dobrobiti životinja te uništavanje kontaminiranih predmeta naređuje se, kad se zarazna bolest ne može uspješno i bez opasnosti od njezinog širenja suzbiti primjenom drugih mjera određenih ovim Zakonom ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema gospodarskog opravdanja. (2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka naređuje ravnatelj ili veterinarski inspektor kojeg za to ovlasti ravnatelj.

Zaključeno je da nema elemenata za sumnju na zaraznu bolest, već se najvjerojatnije radi o nesretnom slučaju i otrovanju plinovima koji se stvaraju u tovaru ugljena koji je brod dovezao.

Veterinari su dužni upozoriti posjednike životinja na važnost prijave svih znakova na temelju kojih se može posumnjati na zaraznu bolest kao i na obveznu prijavu pobačaja i uginuća životinja u svrhu potvrđivanja ili isključivanja bolesti.

Ali, kada se osoba nađe pod nekim stresom, kada joj se zbog neke bolesti (gripa, upala pluća itd.) smanji imunitet, zaraza se pretvara u zaraznu bolest.

Zarazne bolesti s osipom češće su u proljetnim mjesecima, a jačina izraženog osipa ne znači težinu bolesti već je vezan za određenu zaraznu bolest.

Ukoliko postoji sumnja na neku zaraznu bolest reprodukcijskog sustava kad god se dotično gospodarstvo smatra ugroženim (npr. zbog smještaja gospodarstva u području u kojem se KSK pojavljuje u divljih svinja) i u svakom slučaju kada su učestalije zarazne bolesti reprodukcijskoga sustava isključene, potrebno je odmah provesti pretrage na KSK.

Kontroliralo se kretanje za 51 zaraznu bolest.

Ovaj pojam ne uključuje klaonice, prijevozna sredstva i ograđena područja na kojima se drže i love divlje ili poludivlje svinje; a veličina i konstrukcija ograđenih područja mora biti takva da se na njima ne mogu primjenjivati mjere određene člankom 5. stavkom 1. ovoga Pravilnika; (d) Dijagnostički priručnik priručnik iz članka 18. stavka 3. ovoga Pravilnika; (e) Svinja sumnjiva da je zaražena virusom afričke svinjske kuge svaka svinja ili lešina/trup svinje na kojoj su vidljivi klinički znakovi bolesti ili karakteristične postmortalne promjene ili rezultati laboratorijskih pretraga provedenih u skladu s dijagnostičkim priručnikom, ukazuju na moguću prisutnost afričke svinjske kuge; (f) Pojava afričke svinjske kuge ili svinja zaražena virusom afričke svinjske kuge svaka svinja ili lešina/trup svinje: u koje su klinički znakovi ili postmortalne promjene afričke svinjske kuge službeno potvrđeni, ili u koje je afrička svinjska kuga službeno potvrđena na temelju laboratorijske pretrage provedene u skladu s dijagnostičkim priručnikom; (g) Izbijanje afričke svinjske kuge gospodarstvo na kojem je otkrivena jedna ili više pojava afričke svinjske kuge; (h) Primarno izbijanje izbijanje u skladu s člankom 2. alinejom sedmom Pravilnika o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, broj 179/04); (i) Zaraženo područje područje države na kojem se, nakon potvrde jedne ili više pojava afričke svinjske kuge u divljih ili poludivljih svinja, provode mjere iskorjenjivanja bolesti u skladu s člankom 15. ili člankom 16. ovoga Pravilnika; (j) Primarni slučaj afričke svinjske kuge u divljih ili poludivljih svinja svaka pojava afričke svinjske kuge koja je utvrđena u divljih ili poludivljih svinja na području na kojem se ne provode mjere u skladu s člankom 15. ili člankom 16. ovoga Pravilnika; (k) Kontaktno gospodarstvo gospodarstvo na koje je afrička svinjska kuga mogla biti unesena bilo kao rezultat njegovog smještaja ili zbog kretanja osoba, svinja ili vozila, ili na bilo koji drugi način; (l) Posjednik svaka fizička ili pravna osoba, koja je vlasnik svinja ili je odgovorna za uzgoj navedenih životinja, uz financijsku dobit ili bez nje; (m) Nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: Uprava) Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo); (n) Službeni veterinar veterinar imenovan od ministra Ministarstva; (o) Obrada jedan od postupaka za visokorizične materijale, utvrđenih u skladu s posebnim propisima, koji se primjenjuju na način da se izbjegne rizik od širenja virusa afričke svinjske kuge; (p) Usmrćivanje usmrćivanje svinja u skladu s člankom 2. točkom 6. Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (»Narodne novine«, broj 116/05); (r) Klanje klanje svinja u skladu s člankom 2. točkom 7. Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju; (s) Vektor krpelj vrste Ornithodorus erraticus.

Dijete će tužiti roditelje dobije li zaraznu bolest