Stanimiru Avramoviću je stavljeno na teret da je, zajedno sa ostalim optuženicima, nakon okupacije Vukovara 18. studenoga 1991. godine, od strane tzv. JNA i njoj pridruženih paravojnih postrojbi, kao pripadnik tih postrojbi, prilikom odvođenja zarobljenih pripadnika ZNG i civila iz vukovarske bolnice i drugih dijelova grada, a koji su prethodno istjerani iz svojih domova i skloništa u sabirni centar skladišta " Velepromet " u Vukovaru, u kojem je vršeno razdvajanje građana po nacionalnoj osnovi, pri čemu im je oduziman novac, zlato i druge osobne stvari, gdje su fizički maltretirani na razne načine, a veliki broj osoba i ubijen, te ostale zarobljenike i civile odvodio u zarobljeničke logore u SR Jugoslaviju - Stajićevo i Sremska Mitrovica, postupajući protivno čl. 3., 27., 31. i 33. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u svezi s čl. 4. II Dopunskog protokola uz Ženevske konvencije, kojom je zabranjeno nečovječno postupanje, nasilje protiv života i tijela, osobito ubojstva, okrutno postupanje i mučenje, povrede osobnog dostojanstva, osobito uvredljivi i ponižavajući postupci, zastrašivanje, tjelesna prinuda da bi se dobila obavještenja, pljačka i druge represalije prema osobama koje ne sudjeluju neposredno u neprijateljstvima, uključujući i pripadnike oružanih snaga koji su položili oružje i osobe onesposobljene za borbu iz bilo kojih razloga, pa je tako

O tome su tijekom suđenja u šibensko-kninskoj " palači pravde " svjedočili brojni svjedoci, među kojima je bio cijeli niz zarobljenih pripadnika MUP-a i HV-a, ali i civila.

Aliju teretilo se i za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH (nečovječno postupanje i zlostavljanje zarobljenih pripadnika MUP-a RH).

Razmjena koju su utanačili UN, a nadgleda Međunarodni odbor Crvenog križa, bi trebala uroditi oslobađanjem posljednje petorice zarobljenih pripadnika Hezbolaha.

Birač naredio, a ostali optuženici prihvatili naredbu da se privedeni civili i zarobljeni pripadnici ZNG-a zatvore u ćelije-samice, muče i tuku, od čega su brojni civili i zarobljeni pripadnici ZNG-a zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a jedan civil (Ivo Palajić) i dvojica zarobljenih pripadnika ZNG-a (Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić) od zadobivenih povreda preminuli, pa da su na taj način počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Osim branitelja i mještana Gline te roditelja poginulog policajca Tomislava Roma, zarobljenih pripadnika Policijske postaje Glina iz 1991. godine, predstavnika Ministarstva obrane, oružanih snaga i Hrvatske vojske, predstavnika svećenstva i medija, ovom događaju nazočni su bili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Ivan Šantek, izaslanstvo Županije sisačko-moslavačke koje je predvodio Ivica Pandža, gradonačelnik Grada Gline Milan Bakšić.

Prema priopćenju Bartulović je bio jedan od zarobljenih pripadnika HVO-a, koji su držani zarobljeni u objektima na području Bugojna, gdje su zlostavljani na različite načine.

Iste godine su partizani zauzeli Derventu i ubili 30 zarobljenih pripadnika ustaške posade i sveukupno likvidirali 300 građana, a prilikom povlačenja su Titove snage zapalile Derventu koja je po izjavama svjedoka sličila groblju.

Najprije su sredinom 1945. godine poubijani gotovo svi pripadnici ustaškog pokreta, od čelništva pa do ustaške mladeži, kao i većina zarobljenih pripadnika ustaške vojnice.

... i psihičko zlostavljanje 350 zarobljenih pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a te da nije poduzeo ništa da se u logoru osiguraju primjereni životni uvjeti.

Prema optužnici, Emil Črnečec (49), Tihomir Šavorić (42), Antun Novačić (51), Robert Precehtjel (35), Nenad Jurinec (45), Goran Gaća (36) i Robert Berak (35) terete se da su 9. i 10. rujna 1995. u Mliništima (BiH), prema zapovijedi Ivana Korade, ubili šest zarobljenih pripadnika vojske tzv. Republike Srpske.

Njega optužnica tereti da je iz glinskog zatvora izveo četvoricu zarobljenih pripadnika ZNG-a i predao ih nepoznatim osobama koje su ih odvele i ubile

U Sloveniji je, na polju Osredki, blizu sela Mostec, u općini Brežice, nedaleko od Zaprešića, Dobove i Ćatežkih toplica, započelo iskopavanje posmrtnih ostataka tisuća Hrvata, zarobljenih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga Nezavisne države Hrvatske, i civila, i inih žrtava poratnih sustavnih pokolja, za koje se pouzdano pretpostavlja da se već 65 godina nalaze zatrpani u 2 kilometra dugom protutenkovskom jarku.

Ipak, iza 14 sati iz pravca Vrpolja pristižu blještava vozila saveznog SUP-a koji sprovode oronuli kombi s desetoricom zarobljenih pripadnika MUP-a, ZNG-a i civila otetih iz vlastitih kuća, s kućnih pragova.

Dok su početkom travnja ubijeni bivali ekshumirani, Gojak je u lokalnim medijima izjavljivao da je nevin i objašnjavao da su on i drugi vojnici pucali po obiteljskoj kući Roknićevih jer su iz nje, navodno, na njih bile bacane ručne bombe. 2. Slučaj Pume Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 22. je lipnja podignulo optužnicu protiv sedam puma, bivših pripadnika 7. gardijske brigade HV-a koji su u akciji Maestral 2, u rujnu 1995., na širem području Mliništa kod Glamoča likvidirali šest zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske.

Tihomir Šavorić i Nenad Jurinec osuđeni su na po šest godina, Antun Novačić na pet godina zatvora zbog likvidacije šestorice zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske.

Bojadžića i trojicu uhićenih se tereti da su izravno sudjelovali u zlostavljanju i mučenju više zatočenika hrvatske nacionalnosti i zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su prethodno bili zatočeni u logoru u objektu Muzej Revolucije u Jablanici.

Zločin u Livadama Delić je proglašen krivim za zločine počinjene u selu Livade i logoru Kamenica, u općini Zavidovići, u srpnju i kolovozu 1995., gdje je 12 zarobljenih pripadnika vojske bosanskih Srba bilo mučeno, uključujući batinanje i elektrošokove.

Nakon što ga dvadesetak svjedoka ni na koji način nije dovelo u vezu sa odvođenjem četvorice zarobljenih pripadnika ZNG-a iz glinskog zatvora, koji su kasnije ubijeni, tužilac je na zadnjem ročištu, održanom prošlog tjedna, zatražio da se sasluša još jedan svjedok, ali pod posebnim uslovima.

Dodao je da će predložiti određivanje pritvora protiv tog bivšeg časnika Vojne policije HVO-a koji se, s još trojicom bivših vojnih policajaca, tereti za ubojstvo 13 zarobljenih pripadnika Armije BiH sredinom 1993. godine.

KRATAK OPIS: Grupa zarobljenih pripadnika JNA iz Bele kasarne u Osijeku je provela pet dana i četiri noći u furgonu - kamionu bez vode i hrane, dok su se za to vreme pripadnici ZNG iživljavali nad njima, na razne načine tako što su ih tukli, gasili cigarete po njihovim telima, terali ih da kleče i da na laktovima idu po komadima stakla, ubadali ih noževima, pretili im pištoljima da će ih pobiti.

Slične natuknice, saznajemo od Murata Tahirovića, predsjednika Saveza logoraša BiH, nisu pisale u uvjerenjima o pripadnosti i načinu stradanja zarobljenih pripadnika Armije RBiH, ali jesu za zatočene bojovnike HVO-a.

Dragan Šimunović Vejo i Željko Šimunović iz Turije razmijenjeni su 18. travnja 1993. za deset zarobljenih pripadnika muslimanske Armije RBiH iz Prevlja, premda je bilo dogovoreno jedan za jedan.

Protivio sam se da se onamo nakon zarobljenih pripadnika JNA dovode i pripadnici paravojnih postrojbi.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika nad sedmoricom ranjenih i zarobljenih pripadnika Specijalne jedinice policije Vinkovci 2. svibnja 1991. u prijeratnom Borovu Selu a današnjem Borovu.

Navodno je tada ubijeno 150 civila zarobljenika i više od 270 zarobljenih pripadnika Vojske RS.

Sašu Počuču proglasilo krivim zbog mučenja i nečovječnog postupanja, nanošenja velikih patnji i tjelesnog ozljeđivanja zatočenih civila i zarobljenih pripadnika MUP-a RH i HV-a u zatvoru u tzv. Staroj bolnici u Kninu.

Otvoreno Vas pitamo kako je moguće da osumnjičenik za ratne zločine bude na takvim pozicijama i da Vaše Veleposlanstvo ne reagira na ovakvo prononsiranje osobe koja je direktno odgovorna za smrt najmanje par stotina hrvatskih civila u Središnjoj Bosni i 48 zarobljenih pripadnika HVO-a zbog čega je i više puta kazneno projavljena Tužiteljstvu BiH, Odjelu za ratne zločine.Ovakav odnos izuzetno šteti etičkim i moralnim načelima te principima demokracije na kojima se temelji sloboda i postupanje američke diplomacije u svijetu.

Za ubojstva i zlostavljanja civila i zarobljenih pripadnika HVO u Trusini i Jablanici ranije su optuženi zapovjednik te postrojbe Zulfikar Ališpago i njegov zamjenik Nihad Bojadžić, kao i još nekoliko nižih časnika i vojnika i njima se trenutačno sudi.

Bivšeg zapovjednika dijela pričuvnog sastava tzv. Milicije Republike Srpske Krajine, M. A., tereti se da je u svibnju 1991. godine zlostavljao dvojicu zarobljenih pripadnika MUP-a RH, te da je s Milanom Martićem iste godine organizirao i počinio napad na Vrpolje i Potkonje