Ne znam kako dr. Zavorović zaslužuje da ga se zove doktorom jer je ovim svojim intervjuom i izjavama pokazao da ne poštuje niti minimum liječničke etike.

Ona i njezina zamjenica Lidija Zavorović uz pomoć drugih " inervila " kane i dalje pomagati ovu obitelj, pa u tu svrhu pozivaju građane Splita i tvrtke da im se priključe.

Mletačka je vlada 1789. god. poslala stručnjake, među kojima je bio ing. Zavorović iz Splita, da ispitaju mogućnost stvaranja ribnjaka u Neretvi.

Goste je u ime domaćina, Hrvatske pošte, pozdravila izvršna direktorica Uprave Andrea Zavorović.

Njihovom udajom veliki posjedi djeda Stjepana dospjeli su pod nova prezimena: Kažotić, Andreis, Zavorović i Ferro, poslije i Rotondo.

" Smatramo da su se u tom napisu i novinar i intervjuirani liječnik, ginekolog dr. Srđan Zavorović, teško ogriješili o etiku svojih profesija.

Andrea Zavorović, izvršna direktorica Uprave Hrvatske pošte Poruka ovogodišnje akcije kako se i u teškim vremenima umjesto zatvaranja u sebe i čuvanja onoga što imamo za sebe i za svoje bližnje - možemo još i više okrenuti drugima kojima je potrebno - ponukala je i Hrvatsku poštu da se priključi ovoj velikoj i plemenitoj obitelji.

Izložbu su uz nekoliko prigodnih rečenica otvorili Ljiljana Vrbanec iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Neven Trenc iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, Ivan Budinski iz Udruge BIOM te Andrea Zavorović, izvršna direktorica uprave Hrvatske pošte. Izložba pokazuje skladan život čovjeka i prirode te da je stanovništvo kraja na kojem se prostire Park svjesno vrijednosti koje treba čuvati, rekao je Neven Trenc.

Na kraju, valja posebno pohvaliti i istaći gostoprimstvo domaćina izložbe Galeriju Hrvatske pošte u Jurišićevoj 13, a posebno gospođu Andreu Zavorović, izvršnu direktoricu Uprave Hrvatske pošte, koja je prigodom svečanosti otvaranja izložbe i dodjele nagrada istakla zadovoljstvo što se Hrvatske pošte i na ovaj način uključuju u programe manifestacija međunarodnog uličnog festivala i time daju svoj doprinos u promociji kulture i umjetnosti u gradu, pa i šire.

U njemu djeluju književnici Juraj Šižgorić, Antun i Faust Vrančić, petar Divnić i Ivan Polikarp Severitan, glazbenici Ivan Šibenčanin, Julije Skjavetić i Ivan Lukačić, povjesničar Dinko Zavorović, slikari Nikola Vladanov i Juraj Aulinović, grafičari Martin Kolunić-Rota, Horacije Fortezza i Natal Bonifacij te mnogi kipari i graditelji iz kruga oko Jurja Matejeva Dalmatinca.

Nakon uvodnih riječi, jednoglasno za predsjednika ponovno izabran Boris Matošić, ali i novi izvršni odbor u sastavu Stipan Cvitković, Stipe Krolo, Perislav Petrić, Siniša Viđak, Srđan Zavorović, Jurica Jelavić, Ivan Lerotić, Andrija Rogulj, Robert Žaja, Paško Karlo i Goran Pavić.

Izvore za posljednji, treći dio rasprave Zavorović je u predgovoru kriptično najavio kao alcuni fragmenti degni di fede, scritti da persone state nel fatto.

Da je Zavorović u posljednjem desetljeću šesnaestoga stoljeća zapravo tek dovršavao odavna započete poslove, posredno svjedoči i to što je uz Trattato uspio gotovo istovremeno privesti kraju i obuhvatnu povijest Dalmacije u deset knjiga.

Ostavši bez jedinoga primjerka svojega životnog djela, u strahu da će vjerolomni fratar tuđi rad tiskati pod svojim imenom, Zavorović se odlučio da povijest napiše iznova.

Povijesni prikaz koji je započinjao Ilirima a završavao smrću kralja Žigmunda 1437. Zavorović nije uspio tiskati, no da je djelo bilo popularno svjedoče brojni prijepisi i prijevodi.

On se, naime, kao jedini od svih posredovatelja sporne Bonfinijeve konstrukcije a među njima su kasnije i Dinko Zavorović, i slavni Ivan Lučić, otac hrvatske historiografije, i bosanski fratar Filip Lastrić na prenesene tvrdnje o Besima osvrće komentarom, i to vrlo neobičnim i zanimljivim.

O tome kako se Zavorović uopće našao u prilici da piše o bosanskoj povijesti nešto doznajemo iz predgovora, koji je posvećen mletačkom plemiću Simonu Salamonu, sinu pokojnoga Giulija (Al Clarissimo Signor et Patron Mio Osseruandissimo, il Clarissimo Signor Simon Salamon, fň del Clarissimo Signor Giulio).

Iz tog je pitanja Zavorović, kako kaže, zaključio da mletački uglednik zapravo želi iscrpnije doznati što se dogodilo u Bosni prilikom prodora Turaka (li fatti gia passati in quel Regno con Turchi come fossero).

Očitavajući tako želju svojeg nedostupnog sugovornika Zavorović je u dva mjeseca sastavio kratak podsj etnik, koji je skromno nazvao questa mia poca fatica, zamolivši »Svemogućega Boga da se, bez obzira na naše grijehe i zablude, udostoji osvetiti prolivenu krv sirotih kršćana«.

Poslije teze i antiteze dospijevamo napokon do trećega, završnoga dijela, koji Zavorović ponovno nedvosmisleno najavljuje kao svoj autorski doprinos (Dapoi che habbiamo inteso l ' oppenioni de Musulmani et d ' Ongari intorno alle cose della Bossina, conveniente racontare anco la nostra, A8).

Također, od početka prosinca građani će biti oslobođeni i plaćanja naknade za uplate izvršene u uredima Hrvatskih pošta za akciju Za 1000 radosti, rekla je Andrea Zavorović izvršna direktorica Uprave Hrvatskih pošta na konferenciji za novinare održanoj u petak 20. studenog 2009. u 11 h u Zvjezdarnici Zagreb, Opatička 22.

Dakle, koliko ste ih u svom radnom vijeku vidjeli izbliza? Dr. Zavorović: U mom društvu ima onih koji vole matematiku pa su izračunali da sam ih, do svog odlaska u mirovinu prošle godine, kako vi kažete, izbliza vidio - oko sto tisuća Bibić: Oprostite, ali sad moram biti prost, ne mogu kazati sto tisuća vagina, sad moram reći: je li moguće da ste vidjeli izbliza sto iljada vjeverica? Dr. Zavorović: U 40 godina rada u ordinaciji, od toga 29 godina kao ginekolog, vidio sam ih sto tisuća.

Jednostavna računica... Bibić: Od tih sto tisuća bliskih susreta s vaginama neku ili neke ste sigurno posebno zapamtili? Dr. Zavorović: Da.

Evo, da sad stisnem oči, sjetio bih se nekih frizura. Bibić: Frizura? Dr. Zavorović: Kako ne.

Baš po nekim specifičnim frizurama na tom dijelu tijela zapamtio sam neke pacijentice... Bibić: I koja vam je frizura ostala najdojmljivija? Dr. Zavorović: Jedna dama je frizirala svoje međunožje tako da je u njemu dominirala jedna prekrasna naušnica... Bibić: Valjda - napičnica Dr. Zavorović: Bit ću fin i kazati - naušnica stavljena u međunožje. Bibić: Kako je kad starica dođe na ginekološki stol? Dr. Zavorović: Važno je dati joj punu pažnju kao da je ušla misica. Bibić: Kako reagiraju vaše pacijentice kad ih susretnete izvan ginekološke ambulante?

Ne čitam Slobodnu Dalmaciju, pojma nemam tko su likovi Bibić i Zavorović, tekst sam našla na netu.

Bibić je splitski novinar, Zavorović splitski ginekolog.

Radio je na dva kolosijeka, odnosno promicao suvremene autore, ali i one stare koji su živjeli i radili prije više stoljeća kao što su Vrančići, Mrnavić, Zavorović, Rota-Kolunić i drugi.

U doba kad je Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo pod habsburškom krunom, kad Mlečani drže dobar dio primorja i otoke, a Turci izbijaju na obalu netom zauzevši Klis i Poljica, u Šibeniku se, oko 1540, rodio Dinko Zavorović.

Potkraj 2008. izišla je iz tiska, u izdanju Gradske knjižnice Juraj Šižgorić u Šibeniku, knjiga Ive Kurelac Dinko Zavorović šibenski humanist i povjesničar.