ZB Invest od prošlog tjedna nudi trajnu mogućnost ulaganja u investicijske fondove bez ulaznih naknada za kupnju udjela u fondovima ZB bond, ZB global, ZB trend i ZB euroaktiv.

Umjetnik Dalibor Martinis pokrenuo je 1. 1. 2004. godine projekt Krajolik promjenjivog rizika uloživši 37.310 eura u 365 dionica investicijskog fonda ZB trend na vrijeme od jedne godine.

Kako je na taj dan cijena jednog udjela u fondu ZB trend bila 102,22 eura, uloženi iznos je ukupno 37.310,3 eura.

Novac je uložen u fond ZB trend s obveznim trajanjem ulaganja od 365 dana i predstavlja sredstva zaklade MAN (Money/Art/Nature).

ZB trend je uravnoteženi fond koji imovinu ulaže u dionice i obveznice. 70 posto ulaganja imovine odnosi se na dionice, a 30 posto na obveznice.

U ZB Investu ističu da u ponudi imaju paletu fondova koji ulagačima nude različite strategije ulaganja, kao što su sudjelovanje na razvijenim tržištima u Europi, poput ZB euroaktiva, kao i ulaganje na globalnim tržištima kapitala za što su specijalizirani ZB trend, ZB global.

Na drugom je mjestu ZB Trend koji je porastao za 5,37 milijuna kuna ili za 4,28 posto.

Najuspješniji, u ovom slučaju su to oni koji su izgubili najmanje, je fond ZB Trend koji je izgubio na vrijednosti samo 28,60 posto čime je pobjedio većinu dioničkih indeksa.

Od njegovog početka 1. siječnja 2004., svladani su usponi na 6 lokacija prema kretanju vrijednosti udjela ZB trend po mjesecima.

Ostali su mješoviti fondovi završili u minusu, a najlošije je prošao p (ZB Trend) s negativnim prinosom - 0,67 posto.

S druge je pak strane jedini dobitnik, s dobitkom od 0,46 posto, bio ZB trend, dok je vrijednost ST Aggressive i Interinvest Balanced ostala nepromijenjena.

Naime, Martinis je 2. siječnja ove godine uložio u investicijski fond ZB trend novčanu vrijednost u iznosu od 365 udjela.

Kako je na taj dan cijena jednog udjela u fondu " ZB trend " bila 102,22 eura, uloženi iznos je ukupno 37.310,3 eura.

Novac je uložen u fond ZB trend s planiranim promatranim trajanjem ulaganja od godinu tj. 365 dana.

Najveći apsolutni porast bilježi ZB Trend fond čija se imovina povećala za 42,19 milijuna kuna, odnosno za 32,26 posto.

S obzirom na definiciju mješovitih fondova kao fondova kod kojih su ulaganja u vlasničke i dužničke vrijednosne papire ujednačena, a kako je definirana ciljana struktura izloženosti ZB trenda 70 % prema dionicama, a 30 % prema obveznicama i drugim kamatonosnim financijskim instrumentima, fond ZB trend, koji je do sada bio klasificiran kao mješoviti fond, sada pripada skupini dioničkih fondova.

Tako dioničkih ima osam, od kojih je najveći " Select Europe ", uravnoteženih sedam s najvećim " ZB Trend ", obvezničkih devet s najvećim " ZB Bond ", a novčanih jedanaest s najvećim " ZB Plus ".

S više od 1,1 milijardi kuna imovine i nadalje je najjači novčani fond ZB plus, a slijedi mješoviti fond ZB trend sa 268 milijuna kuna imovine.

U drugim kategorijama nagrađivanja, ZB trend se pozicionirao kao drugi najbolji dionički fond, dok je ZB global zauzeo treću poziciju među mješovitim fondovima u prošloj godini, što je zajedno s najboljim obvezničkim fondom doprinjelo ukupnom rezultatu i izboru ZB Investa za najbolje društvo za upravljanje.

Ovom promjenom cilj i strategija ulaganja fonda ZB trend ostaju u potpunosti nepromijenjeni.

Cilj fonda ZB trend je rast vrijednosti uloženih sredstava na dulji rok, izraženo u eurima, ulaganjem imovine fonda u globalno diverzificiran portfelj obveznica, dionica i udjela ili dionica u investicijskim fondovima, uz ciljanu strukturu izloženosti fonda 70 % prema dionicama, a 30 % prema obveznicama i drugim kamatonosnim instrumentima.

S obzirom na cilj i strategiju ulaganja ZB trend je namijenjen ulagačima s dugoročnim ulagačkim horizontom i većom tolerancijom prema riziku, koji žele iskoristiti mogućnost ostvarivanja viših prinosa koje pružaju dionice uz stabilnost koju nude ulaganja u obveznice, iskusnijim ulagačima koji žele postići specifične investicijske ciljeve te ulagačima koji žele diverzificirati strukturu svoje imovine.

Prinos INtegre vezan je uz prinose triju investicijskih fondova, p (ZB trenda ZB trend), p (ZB globala ZB global) i p (ZB euroaktiva ZB euroaktiv), u omjeru 60:30:10. Sljedeća tranša Integre najavljena je za 2006.

Međugubitnicima su uglavnomfondovi koji ulažu u dionice (i fondove) na zapadnimtržištima: ZB euroaktiv, RBAActive, ZB trend..

INtegra Nova Zagrebačke banke, kao i ranije tranše, vezana je uz investicijske fondove, tj. ostvareni prinos fondova ZB Investa (ZB trend, ZB global i ZB euroaktiv).

Najveći porast u apsolutnom iznosu imao je fond ZB trend kojem je imovina porasla za 7,14 milijuna kuna na 115,8 milijuna kuna ili 6,57 posto.

Za razliku od proteklih godina, u 2005. u rastu imovine ravnopravno sudjeluju i investicijski fondovi s dugoročnom strategijom te je tako ZB global povećao imovinu gotovo tri i pol puta, na 390,88 milijuna kuna, ZB euroaktiv tri puta, na 134,53 milijuna kuna, a ZB trend jedan i pol puta, na 417,09 milijuna kuna.

Tri fonda Zagrebačke banke koji novac ulažu barem dijelom u dionice imali su prinose veće od 16 posto: ZB global 16,6 posto, ZB trend 18,9 posto i ZB euroaktiv 19,3 posto.

U odnosu na dosadašnje tranše INtegra Nova razlikuje se u načinu izračuna prinosa i participaciji klijenta u prinosu investicijskih fondova ZB trend, ZB global i ZB euroaktiv.

Vrijednost udjela najviše je pala fondovima p (Global Equity) (- 2,60 posto) i p (Ilirika JI Europa) (- 1,96 posto), a najbolji tjedni rezultat ostvarili su fondovi p (ZB Investa ZB Invest) - p (ZB euroaktiv) (1,20 posto) i p (ZB trend) (0,60 posto) - prije svega zahvaljujući inozemnim ulaganjima