O tome svjedoči geneza Donjega grada, utemeljena na strategiji sustavnog i etapnog uređenja javnih prostora: trgova (Jelačićevog, Iličkog/Britanskog, Preradovićevog, Svačićevog), perivoja (Tuškanac, Cmrok, Zelengaj), te slijeda perivojnih trgova uokolo užeg središta grada (Lenucijeva ili Zelena potkova).

Pritom, temeljni problem definiranja novog parka, a kako je to istaknula i Snješka Knežević, autorica knjige Zagrebačka Zelena potkova, je urbanistički i pitanje namjene.

Autorica brojnih kontinuiranih priloga povijesti urbanog razvoja Zagreba od 19. stoljeća do danas, među kojima je najistaknutija knjiga ' ' Zelena potkova u Zagrebu ' ' za koju je autorica dobila nagradu Grada Zagreba. - povjesničarka umjetnosti dr. sc. Snješka Knežević.

Snješka Knežević, povjesničarka urbanizma, autorica je hvaljene i nagrađivane knjige Zagrebačka zelena potkova, u kojoj je pišući o središtu Donjega grada branila i Fabrisov projekt zgrade na Trgu maršala Tita.

URBANISTIČKA KONCEPCIJA topografija kao polazište: - max iskorištenost pada terena za aktiviranje atraktivnih vizura, osunčanost svih jedinica, anuliranje negativnosti koje proizlaze kao posljedica programom zadane velike gustoće - ulice sa min nagibom prate sloenice - pogodne za kolne pristupe stanara te za adekvatne vatrogasne pristupe kombinacija individualno kolektivno: - stambena tipologija kao kombinacija elemenata individualne i kolektivne gradnje - postizanje velike programske gustoće zelene površine: - zeleni prsti-zaštitno parkovno zelenilo ulazi duboko među stambene nizove te se veže uz postojeću šumu - zelena potkova-novi gradski park kao tampon zona pozicioniranje novih sadržaja: - obrazovne ustanove u mirnom ravnom zelenom dijelu obuhvata u neposrednoj blizini stambene zone i parkovnih površina te sportsko rekreacijske zone - očuvanje autohtonog zelenila - poslovno-stambeni kompleks sa lokalima i javnim pješačkim površinama u prizemlju stvara novi gradski poslovni centar u blizini jakog terminala gradskog prijevoza i u blizini glavnih gradskih prometnica-ilica etapnost: - stambene ulice se granaju od glavne sabirne ulice te se lako mogu formirati u različitim vremenskim fazama - glavne zone odovojene su zelenim površinama

Zagrebačka Zelena potkova dobiva novi javni park nakon više od stoljeća.

Koordiniranom akcijom sa zahtjevom za novi park, koji je supotpisalo više od stotinu strukovnih i drugih udruženja i istaknutih osoba te više od 1 300 građana putem online peticije a koja je trajala mjesec dana, zagrebačkim je gradskim vlastima ukazano na potencijal lokacije kao parka kojim bi Zelena potkova dobila novi javni park nakon više od stoljeća te bila zaokružena u cjelinu i zeleni sustav.

Zelena potkova najreprezentativniji je pa i ključni dio identiteta Zagreba i tamo nije mjesto parkiralištima, već trgovima i parkovima.

Godine 1994. obranila je na Filozofskom fakultetu tezu Zelena potkova Zagreba.

Za knjigu Zelena potkova u Zagrebu (Školska knjiga, FotoSoft) dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu.

Imaš u jednoj od knjiga Snješke Knežević (ne sjećam se više kojoj, Zelena potkova možda) sliku tog dijela grada sa kraja 19. stoljeća: male potleušice, arhitektonski potpuno bezvrijedne, ništa slično današnjem trgu.

Zbog oblika i zelenila nazvani su Zelena potkova.

Zelena potkova i danas je najsnažniji identitet Zagreba, a stvarana je od kraja 1870. do prvog desetljeća 20. stoljeća.

Završni pečat ovoj planskoj gradnji daje trodjelni niz trgova i parkova, tzv. Lenucijeva zelena potkova.

4. VGČ Donji grad upozorava da je Trg maršala Tita sastavni dio urbanističko-arhitektonske i parkovne cjeline Zelena potkova, koja je upisana u Registat kulturnih dobara RH i uživa najviši stupanj zaštite.

Zelena potkova, kao dio zagrebačke, hrvatske i europske kulturne baštine, zaslužuje i obvezuje na najviše standarde gradogradnje, a zadaća je gradske uprave to aktivno provoditi.

Vrt je sastavni dio niza lijepih, starih gradskih trgova i perivoja poznatih pod nazivom Lenucijeva ili Zelena potkova.

Zrinjevac i sama Zelena potkova nisu nastali u jednom koraku, njihovo planiranje je bio rad interdisciplinarnih timova, što ovdje nije slučaj.

Predavanje je organizirano od strane Turističke zajednice grada Zagreba, a pred prepunom dvoranom Zrinski predavanje je održala Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti te autorica monografije Zelena potkova u Zagrebu.

- Mjesto Zrinjskog trga u genezi zagrebačke " Zelene potkove ", Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 11, 1988. - Gornjogradske stube - povijest i prijedlog obnove, Život umjetnosti br. 43/44, 1988. - Utemeljiteljska kultura - na primjeru reprezentativnih urbanih prostora Zagreba, Peristil br. 31 - 32, 1988/89. - Geneza Trga maršala Tita i " Zelena potkova " u Zagrebu, Godišnjak zaštite spomenika kulture 14/15, 1988/89. - Starčevićev trg, geneza, elaborat, Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zagreba, 1991. - Regulatorna osnova Milana Lenucija za dio Zagreba od željesničke pruge do Save iz godine 1907., Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 16, Zagreb 1992. - Povijest potoka i memorija Tkalčićeve, Katalog izložbe Vrtne arhitektice za Tkalčićevu ulicu, Zagreb, Galerija ULUPUH, lipanj, 1992. - Prijedlog obnove kuća Patriarch, Zrinjski trg 13 i 14, elaborat, Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zagreba, 1992. - Željeznička pruga, kolodvor i strojarska radionica kao problem prostornog razvoja Zagreba od polovice 19. stoljeća do 1918., elaborat, Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zagreba, 1992. - Britanski trg u Zagrebu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 17/1991., Zagreb 1993. - Zrinjevac 1873 - 1993, Naklada Prelog, Zagreb 1993. - Lenuci i " Lenucijeva potkova ", Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 18, 1994. - Akademijina palača i njeni trgovi, Bulletin Razreda za likovne umjetnosti HAZU, 1994. - Trg Petra Preradovića i Trg Petra Svačića u Zagrebu, geneza dvaju donjogradskih trgova, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 20/21, 1994/1995. - Zagrebačka zelena potkova, Školska knjiga, 1996. - Zelena potkova u Zagrebu, Spomenica Ljube Bobana, 1996. - Za obnovu Zagrebačke zelene potkove, Radovi Instituta za povijest umjetosti 20, 1996. - Zelena potkova.

Ova danas najznačajnija palača hrvatske secesije, uspjeli spoj rane bečke secesije i moderne europske, poglavito njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća, zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju (duga 80 a široka 46 m, od armiranoga betona i željezne konstrukcije), dobro uklopljena u urbanistički model Donjega grada (zagrebačka zelena potkova).

Do 1885. realiziran je projekt uređenja niza parkovskih površina (tzv. " Lenucijeva zelena potkova ").

Tim povodom razgovarali smo s tom bivšom novinarkom i dobitnicom Nagrade grada Zagreba za knjigu Zagrebačka Zelena potkova, a glavne teme bile su industrijska baština i urbanistička devastacija grada.

U vremenu prelaska grada na drugu stranu Save nastat će i prvi začeci ideje da se (naj) prepoznatljiviji, pa i ključni dio identiteta Zagreba Zelena potkova, reinterpretira s južne strane rijeke pri izgradnji Novog Zagreba.

Predmetna lokacija u srcu Zelene potkove s drvoredima starih kestenova i povijesnom ogradom s južne strane upravo je idealna za novi javni park, a realizacijom toga parka, potkova će ostvariti i neposredniji parkovni kontinuitet, tj. bila zaokružena u zeleni sustav i cjelinu koja je sada prekinuta, a budući da je Zelena potkova najreprezentativniji pa i ključni dio identiteta Zagreba, svaka intervencija u njezin prostor treba respektirati činjenicu da se radi o spomeničkoj cjelini koja uživa zaštitu te se na taj način prema njoj treba i odnositi.

Zelena potkova karakteristična je po reprezentativnim javnim zgradama i privatnim palačama s kraja 19. i početka 20. stoljeća, te predstavlja najznačajniji urbanistički zahvat u povijesti hrvatske arhitekture i gradogradnje.

Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova je naziv za urbanističku cjelinu koja se sastoji od niza trgova-perivoja u Donjem gradu u Zagrebu.

Danas Zagreb ima 30 parkova koji se prostiru na ukupnoj površini od oko 400 000 m2. Najreprezentativnijim se primjerom smatra kompleks parkova u središtu grada pod nazivom Lenucijeva potkova (naziva se još i Zelena potkova).

Zelena potkova izvedena je većim dijelom prema zamislima zagrebačkog urbanista Milana Lenuzzija koji je 1882. postao gradskim inžinjerom.

Danas Zagreb ima 30 parkova, a među najreprezentativnije svakako spada kompleks parkova u središtu grada poznat pod nazivom Lenucijeva ili zelena potkova.