Više godina je uređivao Glasnik Zemaljskog muzeja BiH.

Osim Zemaljskog muzeja, čije je zatvaranje prelilo čašu, još je šest drugih državnih institucija u krizi, među njima Umjetnička galerija BIH, Nacionalna i univerzitetska...

Svoje brojne radove Truhelka je učestalo objavljivao u Glasniku Zemaljskog muzeja, kojeg je i uređivao.

Neki prijatelji zemaljskog muzeja umolili su redakciju da im dade upustva, kako mrtve životinje, koje žele poslati muzeju, treba konzervirati, da se prigodom prijevoza ne oštete.

Fiala. footnote Prehistoričke bilješke, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. VI., Sarajevo, 1894., str. 325 - 332./footnote U blizini se nalaze još tri manje gomile.

Benac smješta je na kraj brončanog doba. footnote Benac: Crvaena stijena, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XII., Sarajevo, 1957., 26, T. II, 4./footnote Nalazi, dakle, pripadaju posuškoj kulturi. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 267. Petar Oreč: Praistorijska naselja, str. 240./footnote

Ova izložba nastala je u suradnji: Zemaljskog muzeja Gornje Austrije, Austrijsko-hrvatskog društva Gornja Austrija, Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje, Muzeja Brodskog Posavlja iz Slavonskoga Broda, Gradskog muzeja iz Vinkovaca i Muzeja Slavonije Osijek.

Fiala. footnote Prehistoričke bilješke, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, 1894., str. 325 - 326./footnote Na cijelu prostoru nađeni su komadi zemljanih posuda i jedna kremena alatka.

Uoči početka Prvog svjetskog rata, čiji je plamen iskrom zapaljen upravo u Sarajevu, Truhelka je bio ravnatelj Zemaljskog muzeja, koji je osnovan zahvaljujući njegovoj stručnosti i velikom angažmanu.

Umjetnica i povjesničarka arhitekture s Massachusetts Institute of Technology, Azra Akšamija, kao i brojni članovi i suradnici Platforme pozvali su muzeje i galerije širom svijeta da sutra, 4. ožujka, obilježe zatvaranje Zemaljskog muzeja i pokažu svoju solidarnost, time što će simbolično prekrižiti jedan značajan eksponat iz svoje kolekcije žutom barikadnom trakom koju će poslati onima koji se odazovu.

Šest mjeseci nakon zatvaranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, uz prijetnju da istu sudbinu doživi još šest drugih institucija, uključujući Umjetničku galeriju te Narodnu i univerzitetsku biblioteku, kao izraz otpora takvoj politici organizirana je međunarodna kampanja osvještavanja i solidarnosti s tim kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini.

Trenutno se samo u Zagrebu mogu razgledati četiri svjetski vrijedne izložbe, počevši od " Tihe pobune - najvećih majstora njemačkog ekspresionizma " u Klovićevim dvorima i izložbe bakropisa Rembrandta van Rijna iz riznice austrijskoga Zemaljskog muzeja Joanneum iz Graza do izložbe Josipa Račića u Modernoj galeriji i Milivoja Uzelca u Umjetničkom paviljonu.

Za vrijeme rata bio je u Sarajevu, gdje je godine 1992. iz zapaljenog Zemaljskog muzeja, kojemu je bio ravnatelj, spasio znamenitu židovsku rukopisnu knjigu, Hagadu.

Nakon prilično šturog izvještaja o " prezentaciji " kulta na Univerzitetu u Mostaru, te kvazi-feljtona Siniše Subotića o mesiji Semiru u Oslobođenju (kojeg kao da je pisao sam Semir, a ovaj smiješni orakul sekte potpisao), te ranijih skandala sa " točkom " i sličnim " artefaktima " (poput krave, zmaja, dvostruke stope... isl...), posebno nakon šikaniranja arheologa Zemaljskog muzeja pri pokušaju pristupa lokalitetima " istraživanja " (bez ijednog stručnjaka) u Visokom, čini se da sekti prijeti zabrana rada, štoviše preispitivanje zakonske utemeljenosti djelovanja kao " o rganizacije za arheološka istraživanja na cijeloj teritoriji BiH ".

Godine 1867. Spiridon Brusina preuzima kao pristav upravu prirodoslovnoga dijela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu.

Nakon osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, prve znanstvenoistraživačke institucije u Bosni i Hercegovini koja je na sebe preuzela zadaću prikupljanja, obrade, proučavanja i čuvanja vrijednih arheoloških, etnoloških i inih nalaza, ubrzo je identificirana potreba za pokretanjem znanstvenog časopisa koji će pratiti rad na terenu, i gdje će istaknuti znanstvenici iz cijele Monarhije moći objavljivati rezultate svojih istraživačkih pothvata.

Vrijedno je spomenuti i najvaljene demonstracije ispred zgrade Zemaljskog muzeja u Sarajevu a povodom peticije za zabranu radova na Visočici.

Apfelbeck (1924.), kustos Entomološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja u Sarajevu; prof. Martini, (1922.) entomolog Instituta za proučavanje tropskih bolesti u Hamburgu; prof. P.

Upravni odbor Zemaljskog muzeja odlučio se na tu mjeru nakon brojnih nastojanja da u kontaktima sa čelnim ljudima na svim niovima vlasti riješi spomenute probleme.

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH časopis je Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Prvi broj GZM izašao je 1889., godinu dana nakon osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. Nova serija pokrenuta je poslije 1945. Knjiga donosi numerirani bibliografski popis 272 odabrane bibliografske jedinice iz svezaka časopisa objavljenih od 1889. do zaključno 1910. godine.

Arheolog sarajevskog Zemaljskog muzeja Sijarić pregledao je palete s uzorcima jezgri i izjavio da za njega tu " nema ništa zanimljivo ".

Vrlo i veoma mi se čini da je baš ovu vilu rustiku obradio Patsh potkraj 19. st. i objavio nalaz u Glasniku Zemaljskog Muzeja BiH.

Paleolitički čovjek pojavio se u porječju Neretve u Zelenoj pećini poviše izvora Bune, Crvenoj Stijeni iznad doline Trebišnjice i svakako najpoznatijem nalazištu Badanj u stolačkoj općini. footnote Đuro Basler: Paleolitski čovjek u porječju Neretve, simpozij: Dolina rijeke Neretve ođ prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Hrvatsko arheološko društvo, sv. V., Split, 1980., str. 11 - 13. Isti: Paleolitske i mezolitske regije i kulture, Bosna i Hercegovina, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. I., ANUBiH, Centar za balkanološka ispitivanja, Sarajevo, 1979., str. 349./footnote Dr. Đuro Basler tvrdi da je Balkanski poluotok u određenim razdobljima bio povezan s Apeninskim poluotokom, što je omogućilo neposredne dodire ljudi s istočne i zapadne jadranske obale. footnote Duro Basler: Paleolitske kulture u jadranskoj regiji Jugoslavije, Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija, sv. 38, Sarajevo, 1983., str. 5./footnote U susjednoj Dalmaciji paleolitička nalazišta zabilježena su u tzv. srednjojadranskom području - u medurječju Cetine i Krke. footnote Đuro Basler: Paleolitske kulture, str. 33, zemljovid br. 6./footnote Isto tako u posuš-oj općini nisu otkriveni tragovi mezolitičkoga čovjeka (mezolitik, srednje kameno doba, 10.000 - 5.000 god. pr.

Iz Posušja starijem neolitiku pripadali bi nalazi u Vukovim njivama, footnote Petar Oreč: Prapovijesna naselja i grobne gomile, Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. XXXII./1977., Sarajevo, 1978., str. 184, T. IIL, 1 - 12 (dalje, Prapovije-sna naselja)./footnote Ilčinovoj lazini footnote Petar Oreč: Prapovijesna naselja, 184 - 185, T. IIL, str. 13 - 15./footnote i Pratarušama. footnote Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 187, T. VI., 1 - 20, T. VII, 1 - 3. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, sv. 1, Zemaljski muzej BiH, Sarajevo, 1988., str. 94 (dalje, Arheološki leksikon)./footnote Manje sondažno istraživanje u Žukovičkoj pećini u Viru kod Posušja pokazalo je da je kulturni sloj sasvim plitak, što govori da je prostor za stanovanje bio skroman.

Tu su od 1977. do 1980. obavljena velika iskapanja na površini od 213 m2, gdje su u kulturnu sloju, debelu mjestimice do 3,5 m, pronadeni slojevi od starijega neolitika (impresso keramika), mlađega neolitika (hvarska kulturna skupina) do eneolitika i brončanoga doba. footnote Brunislav Marijanović: Ravlića pec ' ina (Pec ' Mlini), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. 35 - 36, Sarajevo, 1980./198 L, str. 1 - 97./footnote U Posušju i Grudama otkriveno je još nekoliko neolitičkih lokaliteta.

Pojedini istraživači navode da je u Ilčinovoj lazini (Batin, Posušje) moglo živjeti oko 25 žitelja, a u Vukovim njivama50 (Gradac, Posušje). footnote 10 Brunislav Marijanović: Prilog proučavanju ekonomike starijeg neolita Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. 38, Sarajevo, 1983., str. 71./footnote Vjerojatno je mjesno pučanstvo činilo lovačko-skupljački i lovačko-stočarski sloj.

Sarajevska Hagada, iluminirani rukopis koji svjedoči o dolasku Židova u BiH iz Španjolske, gdje su bili izloženi progonu zbog svoje vjere, čuva se u posebno osiguranoj prostoriji Zemaljskog muzeja u Sarajevu, no strahuje se kako bi se taj spis neprocjenjive vrijednosti mogao naći na meti pljačkaša, dok je muzej zatvoren i nedovoljno siguran. (Hina)

Prigodnim riječima nazočnima su se obratili zastupnica Čeha i Slovaka u Hrvatskom saboru Zdenka Čuhnjil, predsjednik savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, predsjednik saveza Slovaka RH Andrija Kuric, izaslanik predsjednika slovačke vlade Lubomir Šiško, ravnatelj zemaljskog muzeja Matice Slovačke Stanislav Bajanik, dogradonačelnik Krasnog na Kycucou Jaroslav Pagač, a obučen u Slovačku narodnu nošnju oduševljenu publiku je pozdravio i našički gradonačelnik Krešimir Žagar.

Iako se tim pozivom nije bavio, otac mi je bio diplomirani etnolog, a i moj djed je dugo vremena bio kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.