27.06.2008. Hrvatska: Ukupna stopa poreza najniža u regiji Ukupno porezno opterećenje dobiti u zemljama OECD-a je 46,2 posto, u novim članicama EU u prosjeku 44,5 posto, a u Hrvatskoj je ono četvrtinu niže i iznosi 32,5 posto Hrvatska poduzeća najmanje su porezno opterećena u odnosu na zemlje Istočne Europe, ali i zemlje OECD-a, zaključuje Marina Škreb iz Insituta za javne financije.

Ukupna porezna stopa, izražena postotkom svih poreza, doprinosa i sl. u poslovnoj dobiti poduzeća, u Hrvatskoj iznosi 32,5 posto, u zemljama regije i Središnjoj Aziji 50,8 posto, u zemljama OECD-a 46,2 posto, dok je ukupno porezno opterećenje dobiti u novim članicama EU u prosjeku 44,5 posto.

Hrvatski poduzetnici godišnje 28 puta uplate razne poreze državi (PDV, porez na dobit, doprinose i sl.) što je poboljšanje u odnosu na 2007. kada je broj uplata iznosio 39. Poduzetnici u Hrvatskoj godišnje provedu 196 sati pripremajući potrebne podatke, ispunjavajući porezne prijave i plaćajući poreze što je dvostruko bolje od zemalja regije, a gotovo jednako kao u zemljama OECD-a.

U nekim je zemljama OECD-a tijekom 1990 - tih godina postojala tendencija promjene platnih sustava kroz eksperimentiranje sa plaćom po učinku.

" Poduzeća iz zemalja koje su imale potpisane ugovore o pridruživanju u prosjeku su bila desetak puta sklonija trgovanju unutar granica u odnosu na vanjsku trgovinu, dok su, prema različitim studijama, poduzeća u zemljama OECD-a u prosjeku bila tri puta više sklona unutrašnjoj trgovini.

Dok su cijene ujednačene i poravnane s cijenama na svjetskom tržištu, nadnice (i troškovi rada) u Trećem svijetu i Istočnoj Europi u prosjeku su pak 10 do 20 puta niži nego u zemljama OECD-a.

Tako su istraživanja pokazala kako četvrtina hrvatske visoko-obrazovane radne snage radi u zemljama OECD-a što je još jedan od primjera kako je situacija na tržištu rada dovela do gubitka ljudskog kapitala.

U zemljama OECD-a ti su troškovi dvostruko niži i iznose 7,5 posto vrijednosti stečajne mase ", navodi Svjetska banka.

Države u prosjeku ostvaruju četiri puta veći povrat na sredstva uložena u financiranje visokog obrazovanja pojedinaca pa neto povrat sredstava iznosi više od 100.000 USD (oko 567.000 HRK) po pojedincu. U zemljama OECD-a osoba s visokim obrazovanjem je u 2010. zaradila u prosjeku 67 % više od osobe sa završenom srednjom školom. Država ostvaruje povrat uloženih sredstava kroz veći porez na dohodak visokoobrazovanih građana te kroz druge uštede.

U zemljama OECD-a stopa nezaposlenosti je u studenom 2008. porasla za 0,8 posto na godišnjoj razini

Tako je, primjerice, početkom devedesetih omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio 3:1, smanjivao se tijekom tranzicijskog razdoblja, 2008. je iznosio 1,41:1, a 2010. je pao na samo 1,26:1. Sadašnji omjer u zemljama OECD-a iznosi četiri zaposlena na jednog umirovljenika, a očekuje se da će pasti na tri, odnosno dva zaposlena u odnosu na jednog umirovljenika nakon 2047. godine.

Nejednakost u zemljama OECD-a također se u prosjeku povećala, a posebno među skupinom zaposlenih koji primaju minimalne plaće, iako je primjetan napor država koje rade na poboljšanju uvjeta osiguranja minimalnih pristojnih primanja.

Taj nominalni pad od 12,6 posto je gotovo upola manji od pada koji su ostvarili mirovinski fondovi u zemljama OECD-a.

U zemljama OECD-a potiče se dodatna mirovinska štednja, posebno među mlađim stanovništvom, kroz mogućnosti davanja ušteđenih sredstava u zalog kod kupnje prve nekretnine i poboljšanja kreditne sposobnosti za svrhu rješavanja stambenog pitanja.

Trenutačno se u zemljama OECD-a po pitanju biološke raznolikosti radi na pripremanju poglavlja Biološka raznolikost za predstojeći OECD-ov pregled okoliša (u 2012.).

European Diabetes Leadership Forum je okupio više od 700 sudionika koji su na organiziranim predavanjima, okruglim stolovima i u radnim skupinama s temama prevencije dijabetesa, njegovog ranog otkrivanja i poboljšanja kvalitete skrbi u Europi raspravljali i dogovarali se o ambicijama, prioritetima i aktivnostima za unapređenje skrbi o dijabetesu u Europi i zemljama OECD-a, kako bi se razbila krivulja pandemije dijabetesa.

" Zbog velikih mirovinskih reformi posljednjih godina, ljudi u zemljama OECD-a morat će štedjeti više za svoju mirovinu ", ističe OECD u studiji pod nazivom " Kratak pogled na mirovine 2007. ".

\ Prisutni su jasni znaci da pogoršanje gospodarskih prognoza u kombinaciji s višim cijenama izaziva promjene u ponašanju i kupovnim odabirima u zemljama OECD-a \.

Obrazovni sustavi s najboljim rezultatima u zemljama OECD-a uspjeli su spojiti kvalitetno obrazovanje s jednakim mogućnostima.

Prosječna je stopa povrata u Japanu iznosi 92,5, a zemljama OECD-a 68 posto.

Iz tog je razloga upravo obuka na listi prioriteta u Europskoj uniji ali i u zemljama OECD-a.

U zemljama OECD-a čak 3.3 milijuna studenata školovalo se izvan zemlje porijekla, a čak 17.1 posto od tog broja otpada na studente iz Kine koji najviše vole američka sveučilišta.

U zemljama OECD-a, rekao je Mesiæ, ta stopa je 12 posto, a razdoblje povrata uloženih sredstava 8,3 godine.

Druga publikacija OECD-a istraživala je odrednice strukturalne nezaposlenosti u zemljama OECD-a i zaključila kako su« utjecaj zakonodavstva o zaštiti zapošljavanja (EPL) i sindikalne organiziranosti statistički beznačajni ».

Poljska je jedina europska zemlja koja je u 2009. godini ostvarila pozitivan gospodarski rast od 1,7 %, ujedno najveći među zemljama OECD-a.

Poljoprivredna proizvodnja i produktivnost u većini tranzicijskih zemalja od početka tranzicije bilježi pad, pri čemu se izvoz poljoprivrednih proizvoda uglavnom odvija između tranzicijskih zemalja, dok suradnja sa zemljama OECD-a pada zbog zaštitnih barijera.

Prema međunarodnoj usporedbi sa zemljama OECD-a, Hrvatska ne iskače kada se promatraju poticaji za zapošljavanje.

U prvom kvartalu 2011. stopa nezaposlenosti u zemljama OECD-a za mlade u dobi od 15 do 24 godine iznosila je 17,4 posto, dok je prosjek za starije od 25 iznosio oko 7 posto.

Rast potrošnje nafte u novim brzo rastućim gospodarstvima poput Kine, Indije, Bliskog istoka više će nego dvostruko nadoknaditi pad potražnje u zemljama OECD-a.

U zemljama OECD-a povezanost između plaće i ocjene učinkovitosti kreće se od nikakve povezanosti, nekakve povezanosti, slabe povezanosti do velike povezanosti.