Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije zloćudne novotvorine su svjetski ubojica broj 2 (iza kardiovaskularnih bolesti), ali su istovremeno i jedna od najpreventabilnijih među kroničnim nezaraznim bolestima.

Broda slijede zloćudne novotvorine dušnica i pluća, zloćudna novotvorina debelog crijeva, gušterače, te želuca.

Broda slijede zloćudne novotvorine dušnica i pluća, želuca, jajnika, te debelog crijeva, a na području N.

Gradiške na drugom mjestu po udjelu je zloćudna novotvorina želuca, zatim slijedi zloćudne novotvorine dušnica i pluća, multipli mijelom i zloćudne plazmocitne novotvorine, te limfatična leukemija.

Na području Nove Gradiške nakon zloćudne novotvorine dušnica i pluća i želuca slijede zloćudna novotvorina mokraćnog mjehura, završetka debelog crijeva i prostate.

U dobnoj skupini 20 do 59 godina hospitalizirano je 265.097 pacijenata, a poredak učestalosti prema skupinama je: novotvorine (40.151, s vodećom dijagnozom zloćudne novotvorine dojke), slijede duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (34.636, najčešće zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom), bolesti genitourinarnog sustava (27.056, s prekomjernom, učestalom i nepravilnom menstruacijom), bolesti probavnog sustava (23.816, najčešće zbog žučnih kamenaca), te bolesti cirkulacijskog sustava (22.320, najčešće zbog angine pektoris).

U dobi iznad 60 godina liječen je 259.961 pacijent, najčešće zbog bolesti cirkulacijskog sustava (61.567, najčešće cerebralni infarkt), novotvorina (47.955, s najčešćom dijagnozom zloćudne novotvorine bronha i pluća), bolesti probavnog sustava (22.806, zbog žučnih kamenaca), bolesti oka i očnih adneksa (17.149, sa senilnom kataraktom kao najčešćom dijagnozom) te bolesti genitourinarnog sustava (16.553, s vodećom dijagnozom hiperplazije prostate).

Danas se smatra da kronična HPV infekcija povisuje nastanak zloćudne novotvorine vrata maternice za 65 puta, a ako je riječ o« visokorizičnim »tipovima HPV-a, za čak 130 puta.

Vodeći uzroci smrti (mortalitet, smrtnost) pripadaju skupini kardio-vaskularnih bolesti, a na drugom su mjestu zloćudne novotvorine.

U skupini novotvorina, muškarci su prošle godine najviše umirali od zloćudne novotvorine pluća (63), zatim zloćudne novotvorine debelog crijeva (45), te zloćudne novotvorine prostate (30).

Najveći broj umrlih žena bio je od zloćudne novotvorine dojke (48), zatim slijede zloćudne novotvorine debelog crijeva (24), a na trećem mjestu su zloćudne novotvorine pluća (22). " govore Balordini podaci.

Zloćudne novotvorine, ili kako ih češće nazivamo (rabeći tuđice) maligni tumori, najveća su, a istovremeno u cijelosti nerazjašnjena pošast modernoga čovjeka.

Kako su zloćudne novotvorine smještene u veliku (raznorodnu) skupinu " neprenosivih - nezaraznih " bolesti, tako im i SZO posvećuje jedan (osmi) cilj u projektu " Zdravlje za sve u XXI. stoljeću ".

Analizirajući smrtnost prema dobi zapažamo da je u dobi od 65 i više godina među ukupno 4.226 umrlih od Novotvorina, tijekom promatranog razdoblja, gotovo 40 % (1596) umrlih od Zloćudne novotvorine debelog crijeva i Zloćudne novotvorine pluća.

Provođenjem zdravijeg načina života (prestankom pušenja, zdravijom prehranom, većom fizičkom aktivnošću, umjerenom konzumacijom alkohola) i pravovremenim pregledima može se znatno smanjiti rizik nastanka zloćudne novotvorine.

Među deset vodećih uzroka smrti u ukupnoj dobi ako gledamo pojedinačne dijagnoze to su uglavnom dijagnoze iz skupine bolesti cirkulacijskog sustava (ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i insuficijencija srca), neke zloćudne novotvorine (pluća, debelo crijevo, dojka), upala pluća, kronične bolesti donjeg dišnog sustava, šećerna bolest.

Primjera radi, dijagnostičke mogućnosti mogu varirati od beznačajnih (npr. kamenčića u postoli) do životno ugrožavajućih (septičnih upala zglobova/kosti ili zloćudne novotvorine).

Za odabrane prioritete iz područja kroničnih masovnih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, zloćudne novotvorine, duševne bolesti i poremećaji itd.) praćenje i epidemiološka analiza morbiditeta i mortaliteta;

Vodeći uzroci smrtnosti u Hrvatskoj su: ishemična bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, insuficijencija srca, zloćudne novotvorine.

Daljnjom analizom bolničkih otpusta stanovništva u dobi 65 i više godina prema podskupinama MKB-10, najveći udio pokazala je podskupina I30-I52 (ostali oblici srčane bolesti) i to 11.0 % (449 otpusta), zatim podskupina I60-I69 (cerebrovaksularne bolesti) s udjelom od 5.8 % (236 otpusta), te podskupina C15-C26 (zloćudne novotvorine probavnih organa) s udjelom od 4 % (164 otpusta).

Pojavljuju se u oko 10 - 15 % bolesnika s rakom i važno ih je na vrijeme prepoznati jer upravo oni mogu biti najraniji simptom skrivene zloćudne novotvorine.

Razlikuju se dobroćudne i zloćudne novotvorine.

Zloćudne novotvorine imaju dvije glavne karakterisitike:

S obzirom na dob pojavljivanja najčešće zloćudne novotvorine u trudnoći su porijekla zametnog epitela (disgerminom, embrionalni karcinom, nezreli teratom i sinus endodermalni tumor).

Na drugom mjestu uzroka smrti u mladih su zloćudne novotvorine te bolesti živčanog i srčano-žilnog sustava.

Od novotvorina su najčešće mijeloične i limfatične leukemije, slijede limfomi te zloćudne novotvorine mozga, kosti i drugih organa.

Zloćudne novotvorine srednjeg dijela ždrijela (karcinomi orofarinksa) obuhvaćaju tumore koji nastaju na području stražnjeg dijela (tj. korijena jezika), nepčanih tonzila (krajnika) i stražnjeg zida ždrijela.

Postoji više od 30 različitih bakterija (Chlamydia trachomatis, Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma hominis), virusa (HPV, HSV, HIV, hepatitis B i C) i parazita (Sarcoptes scabiei-uzročnik svraba, Phthirius pubis-uzročnik stidnih uši) koji se prenose spolnim kontaktima Spolno prenosive bolesti značajne su zbog svoje raširenosti, kao i zbog mogućih posljedica (neplodnost, izvanmaternična trudnoća, negativan utjecaj na ishod trudnoće, bolest i smrt dojenčadi, zloćudne novotvorine materničnog vata).

U Hrvatskoj, zloćudne novotvorine drugi su uzrok smrti stanovništva, odmah iza bolesti krvožilnog sustava.

Zloćudne novotvorine su češći uzrok smrti u dobi 0 - 64 godine kod ženske populacije s rasponom udjela od 33,7 % do 60,0 % u ukupnom broju umrlih ženskog spola te dobi, u usporedbi s muškom populacijom, 25,4 % - 37,6 %, graf 3. Udjeli kardiovaskularnih bolesti kao uzroka prijevremenog umiranja kreću se od 27,5 % do 33,9 % za muški spol i veći su od udjela za ženski spol, 20,8 % - 32,1 %, graf 3. Udjeli za skupinu nasilnih smrti za muški spol veći su od udjela za ženski; 12,6 % - 19,1 % za muški, odnosno 4,8 % - 15,8 % za ženski spol, graf 3.