Program prevencije na razini grada trebao bi obuhvatiti suzbijanje nasilja u obitelji, delinkvencije djece, maloljetnih i punoljetnih osoba, suzbijanje zlouporaba droga, te provođenje drugih mjera radi povećanja razine sigurnosti ljudi i imovine, kao i općeg stanja sigurnosti.

Treće poglavlje obrađuje prvi dio Tadbestanda Biće kaznenog djela (zakonski opis kaznenog djela), odnosno njegov objektivni dio definirajući tipove bića kaznenog djela i njihovu funkciju, zatim radnju počinjenja kaznenog djela činjenje (koja se ponašanja ne smatraju radnjom u pravnom smislu), nečinjenje, tj. propuštanje, uzročnost kao nepisani dio bića kaznenog djela (teorija ekvivalencije, njene prednosti i nedostaci), objektivna strana nehaja nemarnost koja označava povredu objektivne dužne pažnje čije je mjerilo svaki prosječni čovjek koji pripada krugu kojem pripada i počinitelj, uz prikaz poznatih slučajeva iz prakse (Daloway Scenarios: OLG Stuttgart JZ 1979., 575., Kennedy-type Cases: R v Kennedy [ 2007. ] - zlouporaba droga).

Zagovaratelji zakonskog sankcioniranja onoga što skraćeno nazivamo " zlouporaba droga " odgovaraju kritičarima kako sam čin konzumacije nije kriminaliziran, nego su to " posjedovanje, proizvodnja i trgovanje drogom ", te " omogućavanje uživanja droge " kako to opisuju zakoni RH i mnogih drugih zemalja.

Oni se često javljaju s drugim problemima kao što su stres, tjeskoba, depresija ili zlouporaba droga.

Ista je slika iz grupacije organiziranog kriminala kao i kaznenih djela zlouporaba droga za što je u 2009. godini evidentirano 88 kaznenih djela i sva su razriješena.

S druge strane, pušenje cigareta, rekreativna zlouporaba droga ili ispijanje alkohola nisu utjecali na njihovu plodnu situaciju.

Znanstvenici duboko vjeruju kako je zlouporaba droga i alkohola povezana s promiskuitetom.

Prema tvrdnjama Davora Denkovskog, glasnogovornika MORH-a, u većini slučajeva zlouporaba droga u OS RH se manifestira posjedovanjem manje količine lake opojne droge na bazi kanabisa, poradi osobnih potreba ili za " čišćenje ", dok se manji broj kaznenih djela čini stavljanjem u promet i nuđenjem na prodaju. Najveći broj evidentiranih u Kriminalističkoj vojnoj policiji u 2001., 2002., su ročnici koji su naviku konzumiranja droge donijeli iz civilnog života, te operativne spoznaje upućuju da je samo mali broj prijavljenih konzumirati opojne droge počeo za vrijeme služenja vojnog roka tvrdi Denkovski, te još navodi da je u 2002. godini zabilježeno ukupno 208 kaznenih djela zlouporaba opojnih droga i 169 kaznenih prijava, što je za 42,2 posto manje nego godinu ranije.

Vijeće, u kojem su stručnjaci iz pravosuđa, policije, prosvjete, socijalne skrbi, lokalne uprave i crkve, namjerava utvrditi program prevencije kojim će biti obuhvaćeno suzbijanje nasilja u obitelji, delikvencija i kriminalitet, zlouporaba droga, a osiguran javni red i mir te sigurnost građana i imovine.

Zlouporaba droga i ovisnost o drogama predstavlja jedan od ozbiljnijih javno-zdravstvenih kao i društvenih problema današnjice.

Zlouporaba droga među starijim Amerikancima je dosegla vrhunac.

Donator-URED ZA SUZBIJANJE ZLOUPORABA DROGA, Vlada RH

To nam govori da svi zajedno još više moramo raditi u smislu prevencije ", poručila je predsjednica županijskog Povjerenstva za borbu protiv zlouporaba droga i zamolila medije da se još aktivnije uključe u edukaciju o opasnostima ovisnosti, osobito tekstovima upućenim roditeljima.

Komponenta 1. Prevencija ovisnosti, koja obuhvaća provedbu interaktivnih predavanja s učenicima 8. razreda na temu ovisnosti i zlouporaba alkohola, s učenicima 1. razreda srednjih škola na temu ovisnosti i zlouporaba droga te s učenicima 2. Razreda na temu ovisnost o igrama na sreću.

Zlouporaba droga je problem koji može pogoditi svakog mladog čovjeka, a time i njegovu obitelj i širu okolinu.

Zlouporaba droga u Republici Hrvatskoj posljednjih godina poprima oblike sve veće socijalne i sigurnosne pojave.

Zbog toga što se zlouporaba droga promatra kao rezultat cjelokupnog sistema, logično je da strategije okruženja ciljaju na zajednicu općenito.

Uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu; nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu i trihomonas, uzimanje cervikalnih bruiseva na Chlamidiju, Ureaplasmu i Mycoplasmu i uzimanje briseva uretre na gonoreju i sifilis 16. Ortopedija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ortopedskih bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: privremenu imobilizaciju uganuća svih zglobova prvog stupnja, privremenu imobilizaciju velikih zglobova, prepoznati izljev u zglobu, aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularnu injekciju, periartikularnu primjenu kortikosteroida, aspiraciju prepatelarne burse, burse olekranona infiltracija kortikosteroidima, znati interpretirati rezultate dijagnostičkih pretraga, (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih) koji se primjenjuju u ortopediji. 17. Neurologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih neuroloških bolesti b) treba znati: izvesti kompletan neurološki status, prosudbu oštećenja motornih, senzornih i kognitivnih funkcija, prosudbu gubitka vestibularnih funkcija, interpretaciju dijagnostičkih nalaza te indikacije i interpretaciju rezultata specijalnih dijagnostičkih metoda u neurologiji: EEG, EMNG, psihologijskih testova, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih pretraga. 18. Oftalmologija (15 dana) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih oftalmoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi i masti, preokretanje gornje vjeđe, upotreba površnih anestetika, vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje, ispitivanje bulbomotorike, primjenu testova za strabizam, ispitivanje vida, ispitivanje sljepoće za boje, ispitivanje nistagmusa, pregled očne pozadine fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile, opskrba površne ozlijede oka i opekline te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specijalnih dijagnostičkih metoda u oftalmologiji i optometriji: ispitivanje vidnog polja, elektronistagmografija, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih 19. Otorinolaringologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih otorinolaringoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi za nos i uho, otoskopiranje, prednju rinoskopiju, vađenje stranog tijela iz uha, nosa i grla, ispiranje uha, toaleta zvukovoda, propuhivanje tuba policeriranje, zaustavljanje krvarenja iz nosa i uha (tamponada prednja), analiza nistagmusa, ispitivanje sluha (skrining u dječjoj dobi), stražnje rinoskopije, indirektne laringoskopije, primjenu inhalatora, uzimanja briseva, uha, nosa, grla, opskrbiti manje ozlijede nosa, uha i ustiju te opekotine, interpretacija audiovestibulograma te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa. 20. Psihijatrija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati, liječiti i/ili pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih duševnih bolesti, kao što su: anksioznost, napadaji panike i fobije, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, psihoorganski sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, somatoformni poremećaj, poremećaj u jedenju, postraumatski stresni poremećaj, sindrom zlostavljanja i urgentna stanja u psihijatriji b) treba znati indikacije za primjenu specifičnih laboratorijskih, radioloških, ultrazvučnih i drugih dijagnostičkih metoda kod osoba sa psihološkim tegobama, znati interpretirati dobivene rezultate te primijeniti odgovarajuće metode terapije 3) znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja 21. Dermatologija i venerologija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati uobičajene kožne bolesti te liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih kožnih bolesti b) treba znati izvesti: intrakutani alergološki test, uzeti uzorak rožnatog sloja kože, uzeti i pripremiti bris na gljivice uzeti bris vulve, uretre, vagine pripremiti i pod mikroskopom analizirati razmaz iscjetka genitalija, provesti terapiju tekućim dušikom, kauterizaciju, obradu kronične rane, obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju u dermatologiji 22. Reumatologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih reumatskih bolesti; osteoartritis, artritis povezan sa spondilitisom, najčešće difuzne bolesti vezivnog tkiva, bolesti kosti i hrskavice i izvanzglobne bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

Uz fiziološke, bihevioralni mehanizmi odgovora na stres također mogu povećati rizik obolijevanja od raznih bolesti, i to najčešće kroz oblike ponašanja koji imaju štetne posljedice za zdravlje, kao što su promijenjene prehrambene i životne navike (npr. povišena konzumacija masnoća i ugljikohidrata, pušenje, manjak sna i tjelesnih aktivnosti, zlouporaba droga i alkohola).

Tema je osmišljena tako da usmjeri pažnju javnosti na važne probleme urbanizacije i zdravlja, a u tome smislu jedna od opasnosti za zdravstvene rizike jest i povećana izloženost činiteljima nastajanja nezaraznih bolesti, među kojima je i zlouporaba droga.

Takva pitanja uključuju korist od zdrave prehrane i redovite tjelovježbe, kao i rizike koje nose zlouporaba droga i alkohola, vožnja u pijanom stanju i izvanbračni spolni odnosi.

Ipak, na području grada Zaprešića opći kriminalitet, kao i organizirani kriminal, zlouporaba droga i broj prometnih nesreća su u padu, dok zabrinjava porast gospodarskog kriminaliteta i maloljetničke delikvencije.

MORH je angažirao i četiri dočasnika istražitelja, koji su sa psima obučenim za detekciju droga dosta pridonijeli da se smanji opseg počinjenja kaznenih djela zlouporaba droga, a tijekom prošle godine je započela i praksa edukacije zapovjednog kadra.

Ovom je prilikom tako održano predavanje na temu " Prevencija zlouporaba droga " na kojemu su u ime PU Zadarske govorili Zrinka Zrilić, iz Odjela za maloljetničku delikvenciju te Marko Milaš i Ivica Butić iz Odjela za droge, dok je uime Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje govorila Marija Pupić-Bakrač.

Zlouporaba droga i ovisnost vode do dugoročnih promjena u mozgu.

Razdoblje od 1996. do 2004. godine Zlouporaba droga u svom suvremenom obliku prisutna je od 60 - tih godina prošlog stoljeća u Republici Hrvatskoj.

Zlouporaba droga, te bolest ovisnosti o drogama kao njena posljedica pogađaju sve društvene slojeve, društvene zajednice i sve zemlje.

Branko Čipčić u policijskom dosjeu ima nekoliko prijava zbog zlouporaba droga, nanošenja teških tjelesnih ozljeda, nasilničkog ponašanja, drskih krađa i razbojstava.

Često se javlja razdražljivost, napadi bijesa, samoranjavanje ili zlouporaba droga i alkohola.

Neke od karakteristika zatvorenika ovisnika su ovisnost ili zlouporaba droga izravno povezana s činjenjem kaznenih djela, kontinuirano visok udio te kategorije osoba u zatvoreničkoj populaciji, viša stopa recidivizma nego u općoj zatvoreničkoj populaciji, veća sklonost rizičnom ponašanju u zatvoru od ostale zatvoreničke populacije (samoozljeđivanje, pokušaj suicida, konflikti s drugim zatvorenicima, pokušaji unosa droge i sl.) i u prosjeku, mlađi od ostalih zatvorenika.