Već slijedeći dan nam je stigao odgovor od glavne savjetnice ministra Jovanovića, Ivane Kalogjere: ' Hrvatska znanstvena bibliografija nije povezana sa znanstvenim statusom.

http://zprojekti.mzos.hr/page.aspx?pid=96&lid=1 temeljna baza podataka znanstvenih projekata koje financira MZOŠ-a, s detaljima o ciljevima projekta i suradničkom timu. (u izbornik unijeti prezime voditelja projekta ili u polju Ustanova izabrati: Sveučilište u Dubrovniku) http://bib.irb.hr/lista-ustanove?sifra=275&period=2007 lista tekućih temeljnih znanstvenih projekata koje financira MZOŠ-a, koji se izvode na Sveučilištu u Dubrovniku u projektnom razdoblju 2007 - 2010. Pojedinačni projekti znanstvenika Sveučilišta u Dubrovniku u CROSBI bazi - Hrvatska znanstvena bibliografija http://bib.irb.hr/, s popisom objavljenih radova.

Projekt osigurava potpunu informaciju o znanstvenicima, uključujući biografiju, ažurnu bibliografiju (Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI), školovanje, napredovanja, nagrade, radno iskustvo, trenutno zaposlenje, članstva, aktivnosti, kao i neobavezne informacije vezane uz druge interese, znanja, vještine, hobije i sl.

Radi se o jednom od naših najboljih otorinolaringologa, čiji se radovi vrlo jednostavno mogu provjeriti na portalu Hrvatska znanstvena bibliografija (Institut Ruđer Bošković), gdje se lijepo vidi pozamašan broj radova D.

U svom trenutnom opsegu baza ne pretendira na sveobuhvatnost i iscrpnost (unesenih) podataka, niti je zamišljena kao znanstvena bibliografija u digitalnom obliku.

Obzirom da je ovaj broj ujedno i identifikacijski broj, koji omogućuje upisivanje i pohranu objavljenih znanstvenih radova u bazu podataka Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI), svaka se osobe odmah po izvršenom upisu obavještava o matičnom broju upisa.

S druge strane, hrvatska znanstvena bibliografija na bib.irb.hr ne daje niti jedan članak za autora.

Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI Sadrži podatke o više od 170371 radova hrvatskih znanstvenika objavljenih u domaćim i inozemnim publikacijama.

Znanstvena bibliografija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bilježi 80 pisanih radova što knjiga, što priručnika, vodiča, članaka, prikaza, prijevoda, dramskih skazanja, pjesama kako stručnih, tako i praktičnih, ali općih i osobnih.

Slijedeća baza podataka koju smo pregledali je Hrvatska znanstvena bibliografija, koja navodi sve radove pojedinih znanstvenika od 1996., svrstane prema vrstama radova.

Smatramo da objavljena znanstvena bibliografija, kao i dosadašnja nastavna i stručna djelatnost kvalificira višeg asistenta dr. sc. Franu Dulibića za izbor u zvanje docenta.

Autor: Boris Špadina, po rezultatu vlastitog istraživanja humanističkih znanosti (prenio iz jednog osobnog članka iz CROSBI-Hrvatska znanstvena bibliografija)

Zajedno s kourednicom urednica 1 knjige/zbornika (2011.) - Hrvatska znanstvena bibliografija: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=129536

Hrvatska znanstvena bibliografija Bibliografska baza koja objedinjuje cjelovitu znanstvenu produkciju koja je rezultat rada na programima/temama/projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Uvidom u bazu Crosbi (Hrvatska znanstvena bibliografija) pronalazimo Zorana Pusića (evidencijski broj 50446) i njegov opus od 1986. godine, odnosno u posljednjih 24 godine.

Studij za mentore preporuča prvenstveno nastavnike koji su voditelji pojedinih predmeta, ali polaznicima daje informacije gdje se mogu naći voditelji projekata (web stranice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa - http://zprojekti.mzos.hr/Home_hr.htm) i njihove publikacije (Hrvatska znanstvena bibliografija http://bib.irb.hr/).

Ne znamo, međutim, zašto je iz popisa " baza " isključen CROSBI, jedina hrvatska znanstvena bibliografija.

Stranica je linkovima povezana sa za struku relevantnim stranicama i s bazama podataka: Tko je tko u hrvatskoj znanosti i Hrvatska znanstvena bibliografija.

Projekt Hrvatska znanstvena bibliografija, kao online bibliografija, nema mnogo dodirnih točaka s tradicionalnim bibliografskim alatima.

Objavila radove iz semantike, kognitivne lingvistike, sociolingvistike, sintakse, analize diskursa, s posebnim osvrtom na utjecaj komunikacijskih tehnologija na hrvatski jezik (vidi stranicu Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI).

Kod nas već postoje iskustva kada govorimo o prvoj grupi, a oblikovana su unutar nekoliko projekata (npr. Hrvatska znanstvena bibliografija), a tijekom protekle godine implementirano je i nekoliko institucijskih repozitorija (Medicinski i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) koji za sad služe uglavnom kao arhive diplomskih, magistarskih i doktorskih radnji.

Baze su podijeljene u dvije skupine, prema svrsi kojoj su namijenjene: one za pretraživanje literature (Centar za online baze podataka CARNet, Web of Science, Cambridge Scientific Abstracts, Hrvatska znanstvena bibliografija (1996.), Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb, te Hrvatske bibliografije), te pristup cjelovitim tekstovima članaka iz časopisa (EBSCOhost, ScienceDirect, Emerald, FindArticles.com, Nacional Academy Press, Online Books [email protected], BooksRags, Electronic Text Collections in Western European Literature, Project Gutenberg, University of Virginia Library-Electronic Text Center)

Prema [ 1 ] temelj bi informacijskog sustava Republike Hrvatske bila " Hrvatska znanstvena bibliografija (Croatian Scientific Bibliography - CROSBI) ", koja bi se pak realizirala izravnom suradnjom nekoliko tisuća (potencijalnih) hrvatskih znanstvenika koji bi dostavljali bibliografske zapise o svojim radovima

Na web stranicama Knjižnice nalaze se veze i na nekoliko baza koje besplatno nude pregled sažetaka radova (OVID, Svibor, Hrvatska znanstvena bibliografija) i sažetaka doktorskih disertacija (Disseartation Abstracts) kao i veza na besplatnu bazu cjelovitih tekstova iz raznih područja znanosti koju nudi University of Houston Library

Upitna znanstvena bibliografija (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=83493) (tvrdi da je objavila više od 50 znanstvenih radova)