Istodobno je gradio znanstvenu i kliničku karijeru; na Medicinskom je fakultetu dogurao do zvanja izvanrednog profesora i znanstvenog savjetnika, u KBC-u Rebro do pozicije voditelja Odjela za hepatologiju, Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju i Klinike za unutrašnje bolesti.

Za znanstvenog savjetnika može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove kojima je značajno unaprijedio znanost, pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegov značaj u okviru nacionalnih sadržaja

Magistrirao je u okviru postdiplomskog studija Bibliotekarstva, dokumentacije, informacijskih znanosti i muzeologije 1974. god. te stekao stupanj doktora filozofije na Arheološkom institutu Sveučilišta u Londonu 1978. God. 1984. izabran je u trajno znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a 1985. muzejskog savjetnika.

Poslije doktoriranja i izbora u nastavna i znanstvena zvanja do redovitoga sveučilišnog profesora i znanstvenog savjetnika, sa stankom mirovanja i neizvjesnosti u trajanju od sedam godina zbog aktivnoga sudjelovanja u Hrvatskom proljeću 1971. godine.

U Razredu za društvene znanosti JAZU/HAZU prošao je sve izbore: 1977. u zvanje znanstvenog asistenta, 1985. u zvanje znanstvenog suradnika, 1990. u zvanje višeg znanstvenog suradnika, 1998. u zvanje znanstvenog savjetnik, a 2003. u trajno zvanje znanstvenog savjetnika.

Srpnja 2012. u izdanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je kao 16. knjiga Biblioteke Studije knjiga znanstvenog savjetnika dr. sc. Cvjetka Milanje KONSTRUKCIJE KULTURE.

Od 1992. godine radio je na Institutu za primijenjena društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu u zvanju znanstvenog savjetnika.

jednog višeg znanstvenog suradnika/znanstvenog savjetnika (ž/m) iz polja fizike sa širokim iskustvom u području atomske i molekularne spektroskopije s femtosekundnim laserskim frekventnim češljem.

Na tabli znanstvenog savjetnika odmah pravim putanju do monarhije koja je na kraju tehnološke karte za drevna doba i nije obvezna za prijelaz u srednji vijek.

Predsjedništvo JAZU postavilo ga je, na njegovu molbu, u zvanje znanstvenog savjetnika na položaju direktora Instituta za književnost JAZU (do 31. prosinca 1966, kad je umirovljen; otada je ponovno bio honorarni direktor Instituta do 31. 12. 1973). 29. listopada: objavljen mu je izbor pjesama Srebrne svirale, Školska knjiga, Zagreb, 1960. Ukupna naklada u 17 izdanja oko 250.000 primjeraka. 1961. 27. studenoga: odlikovan Ordenom rada sa zlatnim vijencem. 1962. Travanj: postao član Hrvatskoga centra PEN-a. 1963. 30. prosinca: objavljena mu je knjiga izabranih pjesama Prsten u izdanju Matice hrvatske. 1964. 16. veljače: za knjigu izabranih pjesama Prsten (1963) primio Zmajevu nagradu Matice srpske u Novom Sadu. 28. veljače: izabran za predsjednika Društva književnika Hrvatske (do 19. ožujka 1965). 8. svibnja: Skupština grada Zagreba podijelila mu je Nagradu grada Zagreba »za cikluse pjesama iz zbirke Prsten«. 1965. 23. lipnja: izabran, na godišnjoj skupštini, za redovnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 19. lipnja: dobio Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. 1974. 25. ožujka: u Akademiji proslavljen izlazak posljednjega, dvadesetog sveska Matoševih Sabranih djela, JAZU, Liber, Mladost, Zagreb, 1973. 1986. U Nakladi Naprijed objavljena su mu djela u pet svezaka. 1987. 2. lipnja: primio Nagradu Tin Ujević. 8. lipnja: primio Orden Republike sa zlatnim vijencem. 1995. U Matici hrvatskoj objavljena Djela u pet svezaka. 2000. U Matici hrvatskoj objavljeno drugo izdanje Djela u pet svezaka. 2004. U Školskoj knjizi objavljeno 20. izdanje Srebrnih svirala. 2007. 27. lipnja umro u Zagrebu i sahranjen 2. srpnja na Mirogoju.

Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrala je dr. Gorana Pichlera, znanstvenog savjetnika Instituta za fiziku, za svog redovitog člana, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Njegov hod u toj djelatnosti protekao je u postupnom i upornom radu od seoskog učitelja do sveučilišnog profesora i znanstvenog savjetnika u području pedagoške djelatnosti, stoga je objavljivanje ove knjige ujedno i obilježavanje njegove 85. godišnjice života.

Za magistarski i doktorski rad dobio je međunarodne nagrade za istraživanje ' TRIMO ResearchAwards '. 2010. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, dok je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran 2011. Sudjelovao na niz znanstveno-istraživačkihi tehnologijsko-istraživačkih projekata, a trenutno aktivno sudjeluje na znanstveno-istraživačkom projektu ' Optimalizacija pouzdanosti okvirnih sustava s različitim tipovima spojeva ', koji vodi prof. dr. sc. Darko Dujmović.

Godine 1984. izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika, a potom u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora.

Kad mu je tijekom 1992. ukinuto ministarstvo, nakon što je dvaput bio ministar, u prvim godinama hrvatske tranzicije, dr. Zdunić se iz prakse vraća u teoriju, na mjesto znanstvenog savjetnika na Ekonomskom institutu. (izvor: Večernji list, 2000, A.

U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 1991. godine, višeg znanstvenog suradnika 1997. godine, a znanstvenog savjetnika 2002. godine, a u znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju 2007. godine.

Za znanstvenog savjetnika biran je 1986. godine na Fakultetu političkih znanosti za područje politologije.

God. 1985. izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika za područje humanističkih i društvenih znanosti.

U studenom 1974. godine zapošljava se na Ekonomskom institutu u Zagrebu u zvanju višeg znanstvenog suradnika, a od 1976. u zvanju znanstvenog savjetnika, gdje je istraživač i voditelj više znanstvenih projekata, te sudionik brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Godine 1990. pozvan je da se vrati za redovnog profesora na Fakultet političkih znanosti, što je prihvatio, ali je i dalje zadržao mjesto znanstvenog savjetnika na Ekonomskom institutu.

U zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 1999. godine.

Institut za fiziku raspisuje natječaj za izbor na znanstveno radno mjesto jednog znanstvenog savjetnika (ž/m) iz polja fizike sa širokim iskustvom u području holografije i holografske interferometrije.

Na sjednici Matičnog odbora za interdisciplinarno područje održanoj 20. ožujka 2013. Sandra Kraljević Pavelić izabrana je u zvanje znanstvenog savjetnika dok je Ivana Ratkaj izabrana u zvanje znanstvenog suradnika.

Doktorirao je na istome Fakultetu 1975. godine obranivši disertaciju pod naslovom Filozofiranje Vladimira Dvornikovića. 1968. izabran je za asistenta na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, od 1969. do 1971. kao asistent-volonter vodi proseminar iz grčke filozofije na Katedri za povijest filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a 1971. izabran je za asistenta na istoj Katedri. 1978. izabran je za znanstvenog asistenta, 1979. za docenta, a 1984. za profesora i znanstvenog savjetnika. 1989. ponovno je izabran za redovitog profesora, a 1997. izabran je u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području, znanstveno polje filozofija.

Dobitnik je mnogih nagrada za rad na promociji znanosti, a među zadnjim postignućima je i ono znanstvenog savjetnika na filmu Sunshine Dannya Boylea.

Evo, Ivo Sanader, predsjednik Vlade, ali i HDZ-a, za svoga je znanstvenog savjetnika uzeo sina starog partizana Radmana, koji stranci na vlasti zamjera rušenje spomenika NOB-a u devedesetima i to se ne libi reæi na televiziji.

Po doktoratu je stekla znanstvena zvanja znanstvenog suradnika, višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika za znanstvenu granu kliničke veterinarske znanosti.

Po riječima Zdenka Radelića, znanstvenog savjetnika Instituta, nakana je skupa koncentrirati se na početke pobune i velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku i njezinu obranu, međunarodne odnose i priznanje Hrvatske te odnose Međunarodnog suda za područje bivše Jugoslavije i historiografije i druge teme.

Od 2003. do 15. VI. 2007. godine bio je vanjski član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora. 15. III. 2000. godine izabran je za stalnog vanjskog znanstvenog savjetnika Ustavnog suda RH.

Zaposlenicima Jet Propulsion Laboratoryja u Pasadeni sigurno je godio posjet Johna Holdren, glavnog znanstvenog savjetnika predsjednika Baracka Obame.