Maestro Zoran Juranić trebao je osjetiti pjevačku nedoraslost i osigurati bar bolji suživot onih iz podruma i onih s prizemlja, sa scene

Na sjednici Predsjedništva HDS-a, održanoj u utorak 5. lipnja 2012., skladatelj i dirigent Zoran Juranić izabran je za Predsjednika Hrvatskog društva skladatelja.

Surađivao je sa dirigentima kao što su: Mladen Tarbuk, Valery Ryvkin, Ivan Repušić, Edo Mičić, Zoran Juranić, Antun Petrušić, Zoran Novačić, Filip Pavišić...

Moguće se njihova nedoraslost zadatku i nije mogla ozbiljnije suprotstaviti, no maestro Zoran Juranić trebao je to osjetiti i osigurati bar bolji suživot onih iz podruma i onih s prizemlja, sa scene.

Od 2005. do 2009. vodi ga Marcel Bačić, predsjednik HGZ-a, a od 2009. maestro Zoran Juranić.

S obzirom da je nositelj sjećanja na Bellinija u Hrvatskoj dirigent zagrebačke matineje i osječke premijere Zoran Juranić, ponajprije njemu treba zahvaliti što se ipak našao u hrvatskom kazališnom repertoaru.

Do konca milenija nastaje još nekoliko novih opernih djela u kojima autori različitim u pravilu suvremenim skladateljskim senzibilitetom pokazuju raznolikost pristupa opernome mediju: Igor Kuljerić - Moć vrline (1977) i Richard III. (1987), Ruben Radica - Prazor (1990), Stanko Horvat - Preobražaj (1995), Miro Belamarić - Ljubav don Perlimplina (1974) i Priče iz Bečke šume (1997), Zoran Juranić - Pričaj mi o Augusti (1999) i Frano Parać - Judita (2000)

Dirigirao je Zoran Juranić, režirao Božidar Violić, antologijsku scenografiju priredio je Ivo Knezović, a kostime Diana Kosec-Bourek.

Zoran Juranić proniknuo je u duh ranoga talijanskog belkanta, u kojemu se silina osjećaja zatvara u klasične forme, on osjeća onu Belliniju toliko svojstvenu dimenziju transcendentalne ljepote i zna je prenijeti na svoje izvođače, a samim tim i na slušatelje.

Zoran Juranić poznat je i dobar dirigent, vrlo dobar kompozitor, osoba koja sa svojom mirnoćom i iskustvom zapravo utječe na ansambl, a i prvi potezi koje je povukao, češće angažiranje Vlatke Oršanić i povratak Nevena Belamarića, dobri su.

Maestro Zoran Juranić koji je u ovoj sezoni, nakon Marcela Bačića preuzeo vodstvo Društvenog orkestra HGZ-a, odabrao je za prvi koncert tri bečke simfonije: 22. Simfoniju u Es-duru ' Filozof ', Hob.

Na raspisani natječaj pristiglo je sedam prijava, a stručno povjerenstvo u sastavu Zoran Juranić, Ante Pecotić i Alfi Kabiljo zaključilo je da jedino projekt Zlatana Stipišića Gibonnija u potpunosti udovoljava svim postavljenim kriterijima i zahtjevima iz natječaja te da svojim umjetničkim i profesionalno predstavljenim već snimljenim materijalom ima najviše potencijala da predstavi hrvatsku glazbu na međunarodnoj sceni.

Zahvaljujući poticaju Nine Horvat, kćeri skladatelja Stanka Horvata (ujedno urednice), zbornik radova objavljen je uz petu obljetnicu njegove smrti. Namjera ovoga zbornika nikako nije u tome da nadomjesti odsutnost Horvatove glazbe... skupilo se nas nekoliko s namjerom da mahom iz osobnih motrišta ovjekovječimo naše uspomene na Stanka Horvata da ga se doista potpuno ne zaboravi. (iz Pregovora - Nikša Gligo, u ime svih suradnika) Uspomene su zapisali i na različite načine oblikovali: Radovan Lorković, Pavica Gvozdić, Nikša Gligo, Lojze Lebič, Mladen Tarbuk, Berislav Šipuš, Zoran Juranić i Dubravko Detoni.

Zoran Juranić (1947.), završio studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Za tu pripremu zaslužni su zborovođa Jasenka Ostojić-Radiković te pomoćnik dirigenta i zborovođe Neven Radaković, dok je u konačnici sve to objedinio i znalački oblikovao u dojmljivu cjelinu iskusni maestro Zoran Juranić.

O knjizi će govoriti autor, akademik Zoran Juranić i gosti.

Orkestar su vodili i Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc, Fran Lhotka, Boris Papandopulo, Mladen Jagušt, Igor Gjadrov, Marcel Bačić te od 2009. Zoran Juranić.

Za najbolju predstavu u cjelini: " Oganj " Blagoja Berse, dirigent Zoran Juranić, u režiji Božidara Violića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Dirigent Zoran Juranić, vrstan poznavatelj njegova opusa, odabrao je za koncertnu izvedbu četiri poznata ulomka iz Norme te nekoliko manje poznatih ili zagrebačkim izvedbenim tijelima posve nepoznatih ulomaka iz opera Capuleti i Montecchi, Puritanci i Mjesečarka.

Jedna od prvih kvalitetnih produkcija bio je Ljubavni napitak u Komediji, koju je radio Zoran Juranić.

Zoran JURANIĆ rođen je 1947. u Rijeci.

Zoran Juranić skladao je pedesetak djela iz područja orkestralne, komorne, klavirske i vokalne glazbe.

Skladbe hrvatskih skladatelja Luke Sorkočevića, Vatroslava Lisinskog, Dore Pejačević, Ivana pl. Zajca, Blagoja Berse, Brune Bjelinskog, Borisa Papandopula i mnogih drugih, izvodi ansambl predvođen koncertnim majstorom Anđelkom Krpanom, a kojim ravnaju istaknuti hrvatski dirigenti, Zoran Juranić i Saša Britvić.

Iako vrlo često nastupa bez dirigenta, težeći prvenstveno kvaliteti, orkestar povremeno surađuje sa dirigentima - uglednim umjetnicima: Pavle Dešpalj (ujedno i počasni član orkestra), Milan Horvat, Kazushi Ono, Marko Letonja, Vjekoslav Šutej, Uroš Lajovic, Vladimir Kranjčević, Mladen Tarbuk, Ivo Lipanović, Zoran Juranić, Ivan Repušić...

Izvedbom je ravnao Zoran Juranić, držeći suvereno u rukama sve konce ove iznimno zahtjevne partiture i vodeći je do kraja u snažnom kreativnom glazbenom luku.

Bila je to svečana prigoda i za dodjelu dvije nagrade HDS-a: Nagradu Boris Papandopulo primio je predsjednik HDS-a Zoran Juranić za Koncert za violu i orkestar u izvedbi Milana Čunka i Varaždinskog komornog orkestra, a Nagradu Josip Andreis dobila je urednica glazbenog programa Hrvatskog radija Iva Lovrec Štefanović za kultnu emisiju s trinaestgodišnjom tradicijom Putovi hrvatske glazbe.

Danas, primjerice, svjedočimo velikom zanimanju i revalorizaciji mnogih djela nastalih u 20. stoljeću, i to počesto onih koja su bila ili zanemarivana ili nedovoljno istražena, a na sličan se način pristupa i opusima skladatelja kao što je, primjerice, bio Ivan pl. Zajc, za kojega je dirigent i skladatelj Zoran Juranić točno i lijepo rekao, da mu Zagreb na neki način duguje svoje glazbeno postojanje.

A kada ju je nakon više od stotinu godina 1992. Zoran Juranić probudio kao usnulu ljepoticu, doživjela je velik uspjeh ne samo u Osijeku nego i u Zagrebu, Rijeci, Puli, Varaždinu, Čakovcu i Pečuhu, sa više od pedeset izvedbi.

Direktor Opere Zoran Juranić je rekao da je ovim CD-om ta predstava postala trajnim zvučnim dokumentom hrvatske kulturne povijesti, ali i dokumentom o susretu generacija na zagrebačkoj opernoj sceni.

Zoran Juranić: Sonata Preludio Scherzo Ciaccona