Uz praizvedbe domaćih, bilo je i praizvedbi djela inozemnih autora, a hrvatsku su praizvedbu doživjela djela nastala kao rezultat regionalne suradnje: opera Posljednji ljetni cvijet Zorana Juranića, u koprodukciji sa Srpskim narodnim pozorištem Novi Sad i balet Nychthemeron Sande Majurec, u koreografiji Staše Zurovca - koprodukcija sa Slovenskim narodnim gledališčem iz Maribora.

Da zaključimo dvjema osnovnim mislima iz afirmativnih recenzija Karla Krausa i Zorana Juranića, dvojice od 25 dirigenata koji su diplomirali u razredu profesora Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Belkantističkom se operom uspješno bavilo nekoliko domaćih dirigenata, poput Ive Lipanovića, Lorisa Voltolinija, pa i Zorana Juranića.

Društveni orkestar HGZ-a nakon nekoliko uspješnih i na CD-ima dokumentiranih ranijih iskustava, ponovo se upustio u sviranje tih vrijednih i šarmantnih skladbi, ovaj put pod ravnanjem maestra Zorana Juranića, koji je i revidirao nekoliko djela 18. stoljeća uglavnom arhiviranih u obliku rukom pisanih dionica.

Stoga je od povijesne važnosti potez intendanta Mladena Tarbuka i ravnatelja opere Zorana Juranića da za izvanserijsko tumačenje Mozartove opere angažiraju priznate stručnjake za opernu inscenaciju sa Zapada: njemačku redateljicu Lisu Stumpfögger, te austrijskog redatelja, scenografa i kostimografa, Herberta Kapplmüllera (njihovo je gostovanje i višemjesečni rad u Zagrebu sponzorirala organizacija Art against violence).

Svirka je počela Sorkočevićevom uvertirom u G-duru u obradbi Zorana Juranića koja se označava i majstorovom Osmom simfonijom.

Osim čestih solo-recitala, kao i humanitarnih koncerata u Hrvatskoj, za istaknut je i njegov veći broj nastupa uz domaće orkestre - Zagrebačku fiharmoniju, Orkestar Muzičke akademije, Komorni orkestar hrvatske vojske - surađujući više puta s renomiranim dirigentima poput Pavla Dešpalja, Nikolaja Aleksejeva, Zorana Juranića, Igora Gjadrova, Tomislava Uhlika.

Program Tribine zaključuje premijera opere Ocean Antonia Smareglie (Pula, 1854 - Grado, 1929.) Fantastičnu komediju na libreto Silva Benca u milanskoj je Scali godine 1903. praizveo veliki Arturo Toscanini, a u Istarskom narodnom kazalištu izvest će je Ansambl Opere HNK u Zagrebu, u režiji redatelja Gabrrisa Ferrarija, pod ravnanjem Zorana Juranića.

U novoj sezoni ansambl Opere zagreba čkoga HNK ponovno će postaviti to vrijedno djelo pod ravnanjem Pavla Dešpalja i u režiji Zorana Juranića.

Dvije su velike koprodukcije, od kojih je jedna ostvarena " unutar " EU-a sa Slovenskim narodnim gledališčem Maribor - riječ je o baletu skladateljsko-koreografskih tandema Sande Majurec i Staše Zurovca te Boruta Kržišnika i Edwarda Cluga, na programu u utorak, 9. travnja, a druga sa Srpskim narodnim pozorištem Novi Sad - operna fantazija " Posljednji ljetni cvijet " Zorana Juranića prema istoimenom dramskom tekstu Luka Paljetka, koja će se izvoditi u ponedjeljak, 8. travnja, pojasnio je.

Višestruku ulogu, skladatelja, režisera i dirigenta Zorana Juranića, premijerna novosadska publika nagradila je dugotrajnim pljeskom i uzvicima " Bravo ".

Opera Pingvini Zorana Juranića opisana je kao Mala burleskna sapunica u devet epizoda.

No, i tu je bila riječ o djelima koja ničim (ili gotovo ničim) ne provociraju institucije (doslovne i metaforičke) reprezentativne kulture, bilo da je riječ o operi Zorana Juranića, baletima Boruta Kržišnika i Sande Majurec ili skladbama za simfonijski orkestar Danijela Legina, Tomislava Olivera i Davorina Kempfa, pa čak i Milka Kelemena (koji jest pokušao biti provokativan, samo što njegove provokacije već odavno manje-više nikog ne provociraju).

Ta dva naslova bila su, i po karakteru i po realizaciji, potpuno suprotna od nove opere Srećka Bradića Crux dissimulata (Prikriveni križ), praizvedene pod ravnanjem Zorana Juranića u koprodukciji s Muzičkim biennalom.

Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem maestra Zorana Juranića pripremila je reprezentativni izbor antologijskih djela najvećih hrvatskih skladatelja koji su svojim djelovanjem obilježili povijest grada Zagreba.

Svojevrsni nastavak hommagea Mozartu započetog prošlogodišnjom produkcijom (u konačnici ne osobito uspjele) satirične trač-komedije Teaterdirektor nastavljen je ove godine postavljanjem, prvi put u cjelovitom obliku na pozornici osječkog teatra, Čarobne frule u režiji i pod dirigentskom palicom Zorana Juranića.

Zahvaljujući početnoj namjeri Zorana Juranića Čarobna frula na osječkoj pozornici uspijeva ostati bajka u punom smislu te riječi.

S fleksibilnim odnosom prema povijesnim činjenicama, Fric i pjevačica će, uz pomoć glazbe Zorana Juranića i u režiji Zlatka Viteza, postati operetna bajka s elementima komedije i tragedije.

Nakon njih nastale su još mnoge poput primjerice Pričaj mi o Augusti Zorana Juranića, Priče iz bečke šume Mire Belamarića, Mlada žena Krešimira Šipuša, Životinjska farma Igora Kuljerića.

Predstava je zamišljena kao dvije hrvatske jednočinke, jedna Silvija Foretića Fabularium animale, a druga opera Pingvini Zorana Juranića.

Orkestar je bio siguran i pouzdan tijekom premijere, potaknut sigurnom rukom raspoloženoga dirigenta Zorana Juranića.

Nakon stotinu i osamdeset godina stalna djelovanja, Hrvatski glazbeni zavod i njegovi članovi proslavit će veliku obljetnicu svečanim koncertom 18. travnja u dvorani institucije s početkom u 20 sati, nastupom Društvenoga orkestra HGZ a pod ravnanjem Zorana Juranića, koji je za tu prigodu načinio izbor iz bogate arhivske građe zbirke Nikole Udinea Algarottija, pohranjene u Glazbenom zavodu.

Bilo je to prvo scensko uprizorenje komornog mjuzikla Tabularium animale Silvija Foretića i prva revidirana verzija glazbe sa scenskim elementima Utočišta Brine Jež Brezavšček iz 2004. Premijerno su izvedene čak tri komorne opere: Eto vas Frana Đurovića, Za tri lipe Mirele Ivičević i Pingvini Zorana Juranića te Requiem za sopran i Kymu Zlatka Tanodija.

Tri jednočinke na sceni HNK Tri različito oblikovana glazbenoscenska djela, Tribuna Mauricija Kagela, Fabularium animale Silvija Foretića i Pingvine Zorana Juranića, objedinio je u istoj večeri njemački redatelj Andreas Bode.

Pingvini Zorana Juranića, kao mala burleskna sapunica na vlastiti libreto prema istoimenoj antiantidrami Dubravka Mihanovića, govore o društvu u odumiranju.

Pastozni mezzosopran i nedvojbene sceničnosti i ekspresivnosti što iz nje suklja, Petra Selema kao redatelja i Zorana Juranića kao dirigenta natjerali su da u Martini pronađe novu Carmen za osječku premijeru.

Uz navedene klasike izvedene su opere Posljednji ljetni cvijet Zorana Juranića (praizvedba), Crne maske Marija Kogoja (jedna od najvažnijih slovenskih opera prošlog stoljeća), te baleti The Songs of the Mating Season Boruta Kržišnika i Nychthemeron Sandre Majurec, koji je naručen posebno za ovu priliku.

Izvedba je bila na dosta visokoj razini pod autoritativnim i muzikalnim ravnanjem maestra Zorana Juranića.

Ovoga puta za drugi koncert u 18. sezoni uz serenadu za gudače engleskog skladatelja i dirigenta Edwara Elgara, središnje osobnosti glazbenog romantizma u Engleskoj i kvarteta nenadmašnog Ludwiga van Beethovena izabrali su i praizvedbu Koncerta za violu i orkestar hrvatskog drigenta i skladatelja Zorana Juranića, koji je i ravnao izvedbom svoga djela.

Među njima posebno je odjeknuo Koncert za violu i orkestar Zorana Juranića praizveden 11. prosinca 2011. u Varaždinu, u izvedbi Varaždinskog komornog orkestra i solista Milana Čunka pod ravnanjem autora.