Fra Bono Zvonimir Šagi govorio je o provincijalu Škrivaniću, istaknuvši njegovu iznimnu pokretačku snagu.

O širitelju koncilskog duha u Crkvi u Hrvata svjedoče Šagi-Bunićevi školskih kolege fra Bonaventura Duda i 89 - godišnji fra Zvonko-Marija Pšag (kapucin u Osijeku), sestra Dragica, brat fra Bono Zvonimir Šagi, osobni tajnik zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera mons. Vladimir Stanković, kršćanski teolog i suradnik dr. Peter Kuzmič, muftija Ševko Omerbašić, bivši profesori na KBF-u Zagrebu i Sarajevu, predstavnici Srpske pravoslavne Crkve...

Ni u socijalizmu tako nemoralan program ne bi prošao u školama, a danas u demokraciji ne možemo postići dijalog i kompromis oko onoga što bi djeca trebala učiti primjećuje fra Bono Zvonimir Šagi.

Na simpoziju su sudjelovali biskup Mile Bogović (Crkvene prilike i pokretanje Riječkih Novina), fra Bono Zvonimir Šagi (Fra Bernardin Škrivanić u službi provincijala), Juraj Lokmer (Biografije pokretača i urednika Riječkih Novina), Marko Medved (Izabrana pitanja crkvene povijesti u Rijeci 19. i 20. st.), Stanko Škrbec (Rijeka kao metropola hrvatskog novinstva i novinarstva 1912. - 1915.), Borislav Ostojić (Usporedna analiza Riječkih Novina i Novog lista - 1912.), fra Mirko Mataušić (Crkva i mediji) i mons. Ivan Miklenić (Zašto danas nemamo katolički ni crkveni dnevni list?).

Osim njega, postoje i drugi, recimo franjevci Fra Bono Zvonimir Šagi i Fra Bonaventura Duda koji su vrlo često u javnosti iznosili stavove i mišljenja koja su bila različita od (zamišljenog) stava Crkve koja bezrezervno podržava neke stranke, a neke demonizira.

Za stolom je čestitku slavljeniku uputio vlč Ivica Berdik župnik iz Martinske Vesi, a na školsko razdoblje osvrnuo se i fra Bono Zvonimir Šagi iz Varaždina.

Fra Bono Zvonimir Šagi: Crkva se ne bavi sudbinama ljudi, pa joj vjernici okreću leđa

Na istome mjestu fra Bono Zvonimir Šagi kaže kako bi bilo bolje da se analizirao desetogodišnji postupak pretvorbe i privatizacije u čemu leži problem i sadašnje socijalne krize, a prejeftino je pripisivanje krize samo prijašnjem komunističkom sustavu.

I to nisu samo don Ivan Grubišić, fra Bono Zvonimir Šagi, don Luka Vuco nego i nadbiskup Josip Bozanić i nadbiskup Ivan Devčić, Ivan i Stjepan Baloban, Bonaventura Duda i Tomo Vereš i deseci i deseci u široj javnosti nedovoljno prepoznatih svećenika i teologa.

Mnogi ugledni svećenici s kojima smo razgovarali o ovoj temi, a među njima i fra Bono Zvonimir Šagi, dr. Adalbert Rebić..., s druge strane ističu da Sudac nema zbog čega biti nezadovoljan, jer je i on, baš kao i svi ostali svećenici, dužan slušati svoje biskupe i vodstvo Crkve, te da mu kušnja koju sada proživljava može samo pomoći da postane bolji svećenik i vjernik.

Vjekoslava Gabuda, fra Bono Zvonimir Šagi podsjetio je kako su se nakon koncilskih promjena svećenici ove regije četvrtkom okupljali u kapucinskom samostanu u Varaždinu da bi razmatrajući čitanja pripremali nedjeljne propovijedi kako bi preko njih riječ Božja bila uistinu živa.

[ 89 ]« Katolička se crkva kao dvadesetstoljetni nezaobilazni čimbenik europske kulture bez odlaganja mora upustiti u proces pročišćavanja duhovnosti, stvaranih na povijesnom sjećanju i na često mitskim interpretacijama ključnih povijesnih događaja »(Bono Zvonimir Šagi, Kana, Zagreb, svibnja 2000, s. 5 - 6).

Varaždinski kapucin fra Bono Zvonimir Šagi kaže kako o toj temi nije bilo razgovora državnih i crkvenih vlasti, ali u aktualnoj situaciji to bi bila nužnost.

U propovijedi je Fra Bono Zvonimir Šagi podsjetio da je fra Ante neprestano molio i primjerom pozivao na molitvu.

Bono Zvonimir Šagi, koji je govorio o »Crkvi u Hrvatskoj pred izazovima društvenih i nacionalnih podjela« te dr. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar, koji je održao izlaganje o temi »Imperativ društvenog konsenzusa unatoč hrvatskim podjelama«.

U drugom dijelu popisa su, među ostalima, don Anđelko Kaćunko, fra Šito Ćorić, Adalbert Rebić, Bono Zvonimir Šagi, Franjo Topić i dr.

U misnim čitanjima sudjelovali su članovi Pjevačko molitvene grupa križovljanske župe koji djeluju pod nazivom Anđelići, a propovijedao je poznati teolog pater Bono Zvonimir Šagi, kapucin iz Varaždina.

U komunizmu je Katolička crkva bila moralni svjetionik, a sada se povlači u urede i bavi paragrafima, a ne sudbinama živih ljudi - navodi kapucinski teolog fra Bono Zvonimir Šagi, dodavši kako uzroke ovakvom padu broja vjernika vidi u pogrešnom postavljanju Crkve u devedesetim godinama, nakon demokratskih promjena, kad se više inzistiralo na nacionalnom nego na vjerskom, kad se zbližavala politici, a udaljavala od problema naroda u kojem djeluje.

Izlaganja na simpoziju iznijeli su biskup Mile Bogović, fra Bono Zvonimir Šagi, Juraj Lokmer, Marko Medved, Stanko Škrbec, Borislav Ostojić, fra Mirko Mataušić i mons. Ivan Miklenić.

Fra Bono Zvonimir Šagi oprostio se u ime Kršćanske sadašnjosti i Kapucinskog samostana Varaždin, a kolega fra Nikola Bašnec, iz generacije svećenika ređenih 1969. godine osvrnuo se na zajedničke trenutke provedene za školovanja u Osijeku i kasnije na studiju.

Fra Bono Zvonimir Šagi osvrnuo se na svećenike i kapucine rođene u župi Križovljan i napomenuo da je u Kapucinima bio i brat pokojnog fra Ilije, fra Ferdinad koji je umro u Celju.

Posvetu kapelice sv. Leopolda Bogdana Mandića obavio je opat Bono Zvonimir Šagi, 15. studenog 1984. godine uz asistenciju prečasnog Mate Repića i domaćeg župnika Miju Horvata.

Vjekoslav Pavlović, župnik u Stupniku kod Zagreba i ostali svećenici kapucini, fra Krsto Hrženjak, Stjepan Novoselec i fra Ivo Brković, iz Zagreba, Bono Zvonimir Šagi i Mirko Kemiveš iz Varaždina dok je iz samostana Dubrovnik nazočio fra Nikola Stanislav Novak.

Kroz jednosatni povijesni prikaz života župe kroz 50 godina predstavio njezin prvi župnik, fra Bono Zvonimir Šagi, koji je tu službu obnašao punih 47 godina, a danas još uvijek pomaže u pastoralu.

Među predstavljačima knjige prvi je riječ uzeo teolog, kapucin, fra Bono Zvonimir Šagi koji je između ostalog naglasio da mu je cestički kraj dobro poznat, doduše nekad se više koristio termin Križovljan i Križovljan-Cestica, a poznata su mu i stradanja u ratnom i poratnom razdoblju.

Pater Bono Zvonimir Šagi mišljenja je da je djelo nastalo u Varaždinu, gdje je Gregur Kapucin bio u dva navrata gvardijan Franjevačkog samostana.

U svojoj najnovijoj knjizi " Izazovi otvorenih vrata " fra Bono Zvonimir Šagi, provincijal Hrvatske kapucinske provincije i župnik župe sv. Vida u Varaždinu, pokušava dati smjernice i naznačiti odgovore na mnoga pitanja koje pred kršćane stavljaju otvorena vrata koja su Crkvi omogućila izlazak iz sakristije u koju je više desetljeća bila prisilno zatvorena.

Počasnim građaninom Općine Maruševec proglašen je Bono Zvonimir Šagi rođen u Brodarevcu, kapucinski redovnik i župnik Župe Svetog Vida.

Na simpoziju u Art kinu Croatia u Rijeci o tom medijskom fenomenu koji i danas zaslužuje pozornost govorili su gospićko-senjski biskup Mile Bogović, fra Bono Zvonimir Šagi, Juraj Lokmer, Marko Medved, Stanko Škrbec, Borislav Ostojić, fra Mirko Mataušić i mons. Ivan Miklenić.

Franjevci fra Eugen Pavlek, Miljenko Vrabec, Bono Zvonimir Šagi, Žarko Lučić, Branko Lipša, Jure Šimić, Jerko Jerec, Mirko Kemeviš, Stanko Dodig, Krsto Hrženjak, Lucije Jagec, gvardijan s Trsata, Darko Kupres, Nikola Novak iz Dubrovnika, Anzelmo Stulić, Drago Vrhovec iz Splita te svećenici Piotr Modrzewski, biskupov tajnik, vlč Ivan Koščak iz Varaždina i Vjekoslav Đapić iz Rijeke.