Uz skladan grafi č ki dizajn i estetiziranu fotografiju, svi tekstovi u Orisu ponu đ eni su dvojezi č no (hrvatski/engleski), što je č asopisu omogu ć ilo me đ unarodnu distribuciju i širok krug č itatelja.

Pokušavaju ć i polemi č ki predo č iti što je uistinu muzej u današnje vrijeme, Maroje Mrduljaš u uredni č kom uvodniku nastoji potaknuti kriti č nost u č itatelja, kako bi o projektima koji slijede formirali mišljenje i vlastitu valorizaciju.

Otvorio FeedBurner nakon nekog vremena i vidim brojku od 103 č itatelja SEO.hr bloga.

Ako je Ivan Ilji č Tolstoju i poslužio kao negativan primjer ideala moralne usavršivosti, njegova pri č a u č itatelja budi iste osje ć aje koje junak otkriva shvativši da mora umrijeti.

Stoga je roman austrijskoga književnika Roberta Musila (1880 1942) jedno od najvažnijih djela europske književne moderne, roman koji sažima vrhunske domete književne tradicije, istovremeno uvode ć i niz inovativnih naratoloških postupaka, te je njegova otvorena struktura izazov uvijek novim naraštajima č itatelja.

Neutralnost, hladno ć a, ponekad i cinizam s kojim pripovjeda č, ujedno i lik u pri č i (u svima uvijek isti; Velimir), opisuje ubijanje č ovjeka na samrti, potom loptanje otkinutom ljudskom glavom (Protiv svih Samo igraj, ti si tu da igraš) djeluju na č itatelja šokantno i pobu đ uju snažan osje ć aj užasa i odbojnosti, u krajnjem antiratnog raspoloženja.

Sli č ne snažne u č inke na č itatelja ostvaruje i pri č a Kako me nogirala Mala Snena Smrt, u kojoj su na jednoj strani doma ć i likovi na samoj granici izme đ u dva svijeta (života i smrti), tek izašli iz krvave klaonice i u kojoj glavni lik/pripovjeda č može funkcionirati samo pijan.

Zaklju č no, Futurizam sto godina kasnije slojevit je i promišljen pogled na avangardni pokret s po č etka dvadesetog stolje ć a s kojim autor č itatelja upoznaje rije č ima samih aktera oboga ć enim novim postmodernisti č kim ruhom.

Tako đ er, prevoditelj je nužno morao biti (što Igor Buljan o č ito i jest) i odli č an poznavalac ruske književnosti jer je autorica roman ispunila brojnim analogijama, referencijama i citatima iz opusa Puškina, Pasternaka, Bunjina, Tjut č eva, Hvostenka, Njekrasova, koje je prevoditelj prepoznao i č itatelja u bilješkama na izvore uputio.

Sadržajno roman je podijeljen na dva dijela od kojih prvi i kra ć i pripovijeda portret mladoga Spinoze prekidan provokativnim pitanjima i smjelim mislima pripovjeda č a-sugovornika - č itatelja, a drugi dio portret staroga Spinoze, mutnih o č iju.

Razgovor kao da se umnaža, osim onog izme đ u Spinoze i pripovjeda č a - č itatelja odvija se razgovor s tim likovima, ali i razgovor s drugim knjigama, tj. s književnom (i filozofskom) tradicijom.

Ali upravo tim minus-postupkom (koji je u klasi č nom krimi ć u nezamisliv) autorica vrlo efektno postiže svoj cilj: iz zbilje fikcije brutalno vra ć a č itatelja u zbilju života.

Prosje č nog č itatelja to može samo dodatno zbuniti...

Naslov Šturak i č emerika zvu č i vrlo poeti č no, no nesretnoga prosje č nog č itatelja i dalje zbunjuje.

Ovdje je dobro podsjetiti č itatelja na stavak 2. biv š e prijeporne Vladine Odluke o izradi strategije razvitka jezi č ne kulture iz 2003. god.: Projektni zadatak jest izrada Strate gije, š to ć e uk lju č ivati rad na postiza nju hrvatskog jezi č nog standarda, razvitku jezi č nog obrazova nja, odnosu hrvatskog jezika prema drugim jezicima, te o č uva nje hrvatskog jezi č nog identiteta u slu ž benom komunicira nju s Europskom unijom (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/307005.html).

Monografija u pet glavnih poglavlja upoznaje č itatelja s povijesnim č injenicama vezanima uz crkvu, ali i uz mjesto Molve te govori o razvoju, odnosno promjenama objekta sve do današnjih dana.

Posjeduje afektivni i dramatski potencijal: afektivni jer upu ć uje na senzibilnost lirskoga subjekta, a dramatski jer č itatelja poziva na interpretaciju kojom bi trebao razriješiti prividnu ili stvarnu semanti č ku napetost izme đ u pridjeva i imenice.

Za njihov mi se ugled fu ć ka, ali žalim zbog štete koju nanose hrvatskom jeziku i novim naraštajima č itatelja.

Dramaturg, putopisac i publicist Jasen Boko, autor više lutkarskih predstava Povist o Splita, ispisao je tridesetak kartica teksta o sedamnaestostoljetnoj povijesti carskog grada, vrckavim i duhovitim tekstom nije podcijenio inteligenciju budu ć ih č itatelja od pet do petnaest godina te je pri č ama o obi č nim ljudima burnu splitsku povijest približio naraštajima tre ć ega tisu ć lje ć a.

Takva cjelovita slika i ocjena Kušarova rada dohvatljiva je širemu krugu č itatelja upravo bilješkama koje prate pretisak, posebice oni reci koji govore o utjecaju pravopisne studije na pravopisnu djelatnost Ivana Broza, a potom, posredno, i na ostale hrvatske pravopisce, jer se Nauka iš č itava i prikazuje kao teorijska i metodološka predradnja zahtjevnu poslu kodifikacije pravopisne norme.

O č igledno, sve je te naše projekte bilo mogu ć e pratiti i u teku ć oj periodici, što je i izvrsna prva provjera kod č itatelja.

Pjesništvo Miroslava Kirina umnogome je, posebice u devedesetima i po č etkom nultih godina, predstavljalo neki negativ svega onoga č ime je poezija s jakim stvarnosnim ili asocijativnim senzacijama nastojala što manipulativnije uplesti č itatelja u tekst.

Rije č je o tipi č nome romanu razdoblja nakon procvata usredoto č enome na č itatelja, prepunome humora i zanimljivih likova, ali u kona č nici jako ozbiljnoj kritici represivnoga vojnoga režima.

Na njoj je bila izazovna djevojka poput filmske Lare Croft s dva isukana pištolja s cijevima i pogledom uperenim u č itatelja.

Kad je primjerice svoju poeziju č itao mladi pjesnik Marko Poga č ar (u Leipzig je stigao sa zbirkom Poslanice obi č nim ljudima, prevedenom na njema č ki u izdanju Edition Korespodenzen iz Be č a), svojim pjesmama, ali i karizmom, privukao je mo ć nu gomilicu radoznalih njema č kih č itatelja, kojima nije bilo teško prostajati punih sat vremena da č uju što to tamo ima re ć i neki pjesnik iz Hrvatske. (Prili č no neobi č no za naše prilike, jer da je Marko kojim slu č ajem predstavljao svoju zbirku u Hrvatskoj, okupio bi, kao uostalom i bilo tko drugi, uglavnom prijatelje i obitelj.) Antologija Koncert za led nastala je kao projekt Poezija susjeda, jedan od najvažnijih kulturnih projekata u Njema č koj.

Ma koliko se njegove pjesme stezale uvijaju ć i se u sebe, one ostaju otvorene č itatelju, ali mu konkavnoj strukturi usprkos nikada potpuno ne prilaze, nego podilaze, ma koliko Prtenja č a uvjeravao u suprotno i to zato što jezik njegovih pjesama u ruhu žrtve skriva krvnika koji č itatelja podmi ć uje preobiljem nježnosti.

Status modernoga klasika i ulazak u školske programe, uostalom, zajam č ila mu je Nobelova nagrada 1957. Francuska i svjetska kritika, uz iznimku nekoliko ideološki pristranih zelota iz prosovjetskoga tabora francuskih komunista u godinama neposredno prije piš č eve smrti, dijelila je sud č itatelja o tom dosljednu i majstorski izgra đ enu djelu.

Inicijator i urednik legendarnog Razloga, dugogodišnji glavni urednik u izdava č koj ku ć i Liber, odgovorni urednik č asopisa Republika... to su tek neke od postaja uspješne karijere posve ć ene zanimanju č ija se posredni č ka uloga izme đ u pisca i č itatelja nedovoljno cijeni, a bez koje je književna komunikacija nezamisliva.

Grafi č ar je uvjeren da »č ovjek po č inje pisati zato što pišu i drugi, zato što postoji književnost«; on želi vidjeti »jesam li kadar pišu ć i uvjeriti č itatelja da je ono što sam vidio i upamtio nešto važno i vrijedno«.

Njemu je, barem se tako č ini, posve svejedno ho ć e li č itatelja zapanjiti, ho ć e li povrijediti njegove tradicionalne, uvriježene duhovne postulate.