Prati ju opsežna publikacija od 340 stranica sa stotinjak ilustracija, koja sadrži tekstove domaćih i inozemnih likovnih i književnih kritičara, povjesničara umjetnosti, pisaca, redatelja, kustosa, umjetnika, filozofa, arhitekata, među kojima su Dunja Blažević, Ješa Denegri, Ivan Čižmek, Marija Gattin, Slavko Goldstein, Marko Grčić, Boris Groys, Radmila Iva Janković, Miljenko Jergović, Stanko Lasić, Tonko Maroević, Matko Meštrović, Georgij Paro, Christian Rattemeyer, Ljerka Schiffler, Đuro Seder, Branka Stipančić, Žarko Vijatović, Igor Zidić i Nada Beroš.

Prvi put u Galeriji izlaže Đuro Seder, a uz njega su i Predrag Goll, Ivica Antolčić, Danijel Žabčić, Matko Trebotić, Đuro Pulitika, Marko Živković, Željko Subić, Vladimir Džanko, Josip Šimić i drugi.

U protekla tri desetljeća zahvaljujući ovom likovnom projektu u Primošten su dolazili, stvarali i izlagali Miljenko Stančić, Edo Murtić, Kosta Angeli Radovani, Dubravka Babić, Ivan Lacković Croata, Ljubo Ivančić, Cata Dujšin-Ribar, Ante Kaštelančić, Ivan i Josip Generalić, Jure Labaš, Đuro Seder, Vilim Svećnjak, Marino Tartaglia, Ivo Vojvodić, Šime Vulas, Kamilo Tompa i čitava plejada mlađih umjetnika.

Izložba predstavlja izbor iz televizijske produkcije Dunje Blažević, koji sadrži videoradove Brede Beban, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa, Marcela Odenbacha i dr., kao i emisije koje predstavljaju umjetničke pravce i pokrete, kao što su, primjerice, emisija ' Nova umjetnost dvadesetih godina - zenitizam, dadaizam, konstruktivizam ', u kojoj sudjeluju Josip Seissel, August Cernigoj, Mihailo Petrov i drugi protagonisti tih pokreta, emisija ' Nova umjetnost 70 - ih godina ', koja sadrži mnoštvo dokumentarne umjetničke grade i razgovore s umjetnicima, kritičarima i kustosima, ili emisija ' Pet umjetnika i Gorgona ', u kojoj sudjeluju Josip Vaništa, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Radoslav Putar, Božo Bek i dr.

Radovi Borisa Bućana, Martine Grlić i Pavla Pavlovića izloženi su na Bijenalu u HDLU No poseban je bombon otvoreni sukob interesa u odabiru autora za Bijenale između članova Tijela upravljanja HDLU-a, odnosno Upravnog odbora HDLU - a, članova stručnih povjerenstava HDLU - a i članova Ocjenjivačkog suda Bijenala (Đuro Seder, Dalibor Jelavić, dekan ALU-a, Josip Zanki i Tomislav Buntak).

Među pozvanim autorima je i Đuro Seder, koji je član Ocjenjivačkog suda, iako njegova kvaliteta nije upitna, dapače, slike s kojima se predstavlja među najboljima su u nekoliko zadnjih godina.

Među umjetnicima su bili Ljubo Ivančić, Zlatko Keser, Đuro Seder, Petar Barišić, Bane Milenković i drugi.

Misnom slavlju bili su nazočni i akademici Đuro Seder i Šime Vulas čija umjetnička djela već krase požeški katedralu, a uveličali su ga i pjevači katedralnog zbora pod ravnanjem Alena Kopunovića Legetina te zbor Katoličke osnovne škole. (Fotografija; autorica kipa, akademkinja Marija Ujević Galetović)

Četrdeset četvrti teološko-pastoralni tjedan završen je okruglim stolom u kojemu su sudjelovali istaknuti hrvatski umjetnici: akademici Đuro Seder i Šime Vulas, akademski kipari Kuzma Kovačić i Mile Blažević i dipl. ing. arh.

U višesatnu programu kojemu je namjera bila dati okviran odgovor na pitanje što jest " Gorgona " i što je bila, sudjelovali su i neki od " Gorgonaša " - kipar Ivan Kožarić, slikar Đuro Seder, teoretičar i kritičar umjetnosti Matko Meštrović, a na " Gorgonu " su se izlaganjima osvrnuli i povjesničari umjetnosti Dunja Blažević, Ješa Denegri, Darko Šimičić, Iva Rada Janković i Ivana Bago.

Među izloženim djelima zastupljena su, tako, najveća imena hrvatske likovne umjetnosti protekloga stoljeća kao što su: Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović, Miroslav Kraljević, Josip Račić, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Ivo Režek, Vilim Svečnjak, Kosta Angeli Radovani, Ivan Lovrenčić, Milena Lah, Miljenko Stančić, Đuro Seder i mnogi drugi.

Analizirajući djelovanje umjetnika, kao što je Đuro Seder, koji su u određenom razdoblju pripadali krugu grupe Gorgona - čak i kad ističu formalne razlike među njima - mnogi kritičari upućuju na njihove srodne senzibilitete.

Likovnu grupu s nazivom Gorgona, koja je formalno djelovala od 1959. do 1966. godine, činili su slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer i Đuro Seder, kipar Ivan Kožarić, arhitekt Miljenko Horvat, te kritičari i teoretičari umjetnosti Radoslav Putar, Dimitrije Bašičević-Mangelos i Matko Meštrović.

Reprezentativnim radovima od skulptora su primjerice zastupljeni Branko Ružić, Dušan Džamonja, Kosta Angeli Radovani, Belizar Bahorić i Ivan Kožarić, a od slikara Edo Murtić, Ivo Dulčić, Antun Masle, Ljubo Ivančić, Slavko Kopač, Ferdinand Kulmer, Đuro Seder, Oton Gliha, Ordan Petlevski i Ante Kaštelančić.

Akademik Đuro Seder, umjetnik vrlo cijenjenog opusa kako u našoj sredini tako i u svijetu, nagrađen je za svoju samostalnu izložbu« Lica beskonačnog »održanu u Galeriji Klovićevi dvori 2007 godine.

Jedan je od osnivača i članova grupe Gorgona, u kojoj su od 1959. do 1966. godine uz njega djelovali Miljenko Horvat, Ivan Kožarić, Julije Knifer, Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović, Radoslav Putar, Đuro Seder i Josip Vaništa. 1960 - ih, uz istraživanje sivih i bijelih površina, radi crteže kao što su Savršeni oblik i Krug sa svih strana, koji odražavaju njegovu filozofiju slikarstva, negaciju tradicije, te naglašavanje procesa slikanja koji je bitniji od samoga produkta.

Nagradu su osim ovoga klasika suvremenog hrvatskog slikarstva dobili i drugi ugledni umjetnici: Ivan Lovrenčić, Vatroslav Kuliš, Miroslav Šutej, Ljubo Ivančić, Joško Eterović i Đuro Seder.

Multimedijalni umjetnik Sandro Đukić rođen je 1964. u Zagrebu, gdje je 1989. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti (klasa prof. Đuro Seder).

U organizaciji splitske galerije Kula, Kulturne udruge Marko Marulić i hotelskog poduzeća Nečujam - Šolta, ovdje gostuju i rade brojni slikari: Munir Vejzović, Đuro Seder, Ljubo Škrnjug, Lukša Peko, Vinko Bavčević, Stipe Nobilo, Josip Botteri, Vasilije Josip Jordan... kipari Kažimir Hraste, Ivan Kožarić, Vasko Lipovac...

Đuro Seder, slikar i akademik, snažno je obilježio kontroverzni duh slikarstva druge polovice 20. stoljeća.

Iako se nikad nije odricao slike, dapače, veličao je kao sretnu žeđ, tek izborom snažna i poticajna motiva ljudske figure Đuro Seder oblikovao je novi slikarski duh.

Točnije od 1959. do 1966. godine trajala je njezina intenzivna aktivnost, a grupu su sačinjavali slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, kipar Ivan Kožarić, teoretičari i kritičari umjetnosti Radoslav Putar, Matko Meštrović, Dimitrije Bašičević Mangelos i arhitekt Miljenko Horvat.

Bernardo Bernardi, prof. dr. sc. Neven Šegvić, prof. dr. sc. Edo Šmidihen, prof. dr. sc. Miroslav Begović, prof. Ante Vulin (svi s Arhitektonskog fakulteta), prof. Ante Kuduz i prof. Đuro Seder (oba s Akademije likovnih umjetnosti), prof. dr. sc. Vera Horvat-Pintarić (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Osman Muftić (Strojarski fakultet), prof. dr. sc. Ivan Eškinja (Tehnološki fakultet), prof. dr. sc. Boris Ljuljka (Šumarski fakultet), prof. dr. sc. Fedor Rocco (Ekonomski fakultet), Vladimir Robotić i Stipe Brčić, ak. slikar (Društvo dizajnera Hrvatske), te dr. sc. Matko Meštrović (RTV Zagreb).

Akademski slikar Đuro Seder i Načelnik općine Jozo Ivančević

akademik Đuro Seder, voditelj Gliptoteke HAZU

Na tri kata, točnije u podrumu, prizemlju i na prvom katu, gornjogradske kulturne institucije koja ove godine slavi dvadesetu obljetnicu rada, Odbor za izbor radova u sastavu Tonko Maroević, Nikola Albaneže, Slavica Marković, Đuro Seder i Marijan Susovski, predstavio je djela ni manje ni više nego 177 umjetnika i umjetnica.

Kad je u programatskom manifestu glasao za nesputanu i punokrvnu mogućnost slike koja se ne boji izazova, snage, dinamike, vitalnoga kolorita Đuro Seder ne samo da je odbacio nihilističku karizmu avangarde šezdesetih nego se hrabro otisnuo prema zenitu nove slike.

Primjetan je također veći afinitet za umjetničke poetike koje njeguju realističnije, odnosno, figurativnije prikaze stvarnosti, s iznimkom nadrealističko-fantazmagoričnih dionica (Nives Kavurić-Kurtović, Ivan Lesiak, Antun Boris Švaljek) ili pojedinačnih apstraktno-ekspresivnijih poetika (Đuro Seder, Paulina Jazvić, Zlatko Melhner).

Župa Uznesenja Marijina Rama Šćit ima podružnu crkvu na Orašcu, koja je izgrađena od 1969. do 1972. Veliku zidnu sliku posvećenu sv. Nikoli Tavelićlu izradio je 1990. godine slikar Đuro Seder.

Moderna galerija u proteklom je razdoblju otkupila umjetnine Ksenije Kantoci, Dušana Džamonje, Vilka Šeferova, Željka Hegedušića, Louisa Fachata, Otona Glihe i Lea Juneka, dok su umjetnici Vladimir Blažanović, Kruno Bošnjak, Tomislav Buntak, Vasilije Jordan, Zlatko Keser, Tihomir Lončar, Damir Mataušić, Matko Mijić, Tomislav Ostoja, Dimitrije Popović, Davorin Radić, Đuro Seder, Dalibor Stošić, Munir Vejzović, Goran Vranić i Josip Zanki darovali svoja djela.