Druga podjednako važna nedavna arheološka odkrića, kojima je odsad sigurno povezan starohrvatski« missing link »donedavna nejasnih Bijelih Hrvata, detaljna je poredbena razrada cijelog niza novih arheonalaza iz rane Bijele Hrvatske početkom srednjeg vijeka nakon 6 st. u zapadnoj Ukrajini, pri čemu su najzaslužniji kao organizator i prevoditelj naš prof. dr. Đuro Vidmarović, te arheolog prof. dr. Orest Korčinskij i niz inih ukrajinskih stručnjaka.

O ovom značajnom Kotoraninu govorili su Vlatko Simunović, publicist i novinar iz Podgorice i Đuro Vidmarović, književnik iz Zagreba.

Nakon Vlatka Simunovića publici se Đuro Vidmarović, koji se na početku svog izlaganja osvrnuo na trenutni položaj Hrvata u Crnoj Gori, a potom nastavio izlaganje o Viktoru Vidi: " Za mene je osobno danas veliki dan.

Sudionici koljnofskih susreta iz Hrvatske su Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Čondrić, Nenad Piskač, Igor Šipić, Božica Brkan, Dragutin Pasarić i nakladnik Zoran Bošković.

Roman kao estetsku tvorevinu pomno je analizirao Đuro Vidmarović, govoreći o kompoziciji, jeziku, stilu, filozofiji i naraciji koja je obogaćena velikim rasterom autoričina poznavanja sveukupne kulturne baštine.

Snaga njena pera ostvarila je sjajno djelo, zaključio je Đuro Vidmarović.

U Prilogu istraživanju povijesti hrvatskog naselja Lastva (Gornja i Donja) u Boki kotorskoj Đuro Vidmarović obradio je fenomen nestanka hrvatskog pučanstva i njegova etnonima u lokalnoj historiografiji.

Đuro Vidmarović u prilogu Hrvatska čitaonica Lastve kao narodnosna kulturno-prosvjetna udruga obradio je rad kulturno-prosvjetnih društavâ u Lastvi.

Na kraju tribine skupu se obratio i prof. Đuro Vidmarović, veleposlanik u miru, koji je čestitajući ovaj važan jubilej govorio o tome kako je HVO bilo jedino moguće rješenje za obranu hrvatskih teritorija u BiH i kao jedina zaština od velikosrpske agresije na BiH.

Meni kao uredniku u stvaranju časopisa ' Moslavačko zrcalo ' pomoglo je uredništvo u sastavu Marija Bilić - Prcić, Tomislav Božićek, Božica Brkan, Marijana Horvat, Dragutin Pasarić, Đuro Vidmarović i Tija Žarković - Palijan.

S tim se slažu i drugi recenzenti djela ¬ - dr. sc. Dragutin Pavličević te povjesničar Đuro Vidmarović, a kojemu je područje moslavačke povijesti vrlo blisko.

Osim autora knjigu će predstaviti i Đuro Vidmarović, uz dr. sc. Agnezu Szabo i dr. sc. Dragutina Pavličevića, njezin recenzent te urednik Dragutin Pasarić.

Samo naša uvažena gošća može odgovoriti kako je u tome uspjela, jer ne zaboravite, hrvatski intelektualci u tzv. Vojvodini bili su pod permanentnom političkom i policijskom paskom. »(Đuro Vidmarović.) Tada je, 1991. godine, našoj kolegici - to dobro znademo bila oduzeta putovnica, a ona onemogućena da iz Novoga Sada izvodi redovitu nastavu na svom Pedagoškom fakultetu u Osijeku, što se ne da prežaliti, nakon čega je prisilno i umirovljena.

Đuro Vidmarović (Portal HKV-a, 12. siječnja 2013.), spominje i pitanje tko to u Hrvatskoj ima mozga.

Od ostalih pjesnika na ovoj su manifestaciji sudjelovali Hrvoje Barbir, Ljubo Krmek, Stjepan Šešelj, Đuro Vidmarović i Enerika Bijač, koja je i pokrenula ovu značajnu hrvatsku pjesničku manifestaciju, jedinu ovakve vrste u južnoj Hrvatskoj.

Tri godine nakon što je Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika pokrenuo ovu manifestaciju uz izvor Badavca, koji se nalazi nedaleko Rapavela, na tromeđi općina Karojba, Višnjan i Tinjan, postavljeno je 12 kamenih obilježja s imenima današnjih župa u okolici i sunčani sat, najveći u Istri, pored kojih su jučer svoje stihove i priče čitali književnici, prozaici i pjesnici Tomislav Milohanić, kao pokretač i glavni organizator ovog susreta, zatim Đuro Vidmarović, Vesna Petrić Terzić, Drago Draguzet, Marija Družeta, Vladimir Gagliardi, Rudolf Ujčić, Ivica Pilat, Ana Krnjus, Remiđo Sošić i Alojzije Sinčić.

O knjizi će govoriti Zvonimir Marić, bivši generalni konzul RH u Pečuhu i autor Đuro Vidmarović.

Prvi je nastupio Đuro Vidmarović, hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba, te bivši veleposlanik u Ukrajini, koji je objavio više knjiga pjesama, književno-povijesnih raščlamba, osvrta i prikaza.

" Za ugled naše udruge zaslužni su svi članovi Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, iz cijeloga nacionalnog hrvatskog prostora, ljudi čije je domoljublje na istoj cijeni kao i čestitost, pa mi nije poznato da je bilo tko od nas upleten u neku korupcijsku aferu niti da je na drugi način štetio domovini ", nastavio je Hitrec. " U izvršnom smislu za dobar rad HKV-a zaslužan je Upravi odbor akademik i dopredsjednik HKV-a Slaven Barišić, gospodin Ante Beljo, monsignor Mile Bogović, doktorica znanosti Ljerka Mintas Hodak, doktor znanosti Miroslav Međimorec, književnica Marija Peakić Mikuljan, književnik i dopredsjednik Stjepan Šešelj i književnik Đuro Vidmarović.

Ogranci Matice hrvatske Lipovljani i Kutina s Udrugom žena« Mlinarice »Piljenice srdačno pozivaju u subotu 2. travnja 2011. u 18 sati u Društveni dom Piljenice na promociju knjige Katarina Brkić: Pjesme, novele i jedna rama Đuro Vidmarović: Putovanja i osjećanja

Ukrainčikovu je knjigu (koju nema ni NSK, ni biblioteka ŽOZ-a) u biblioteci autorovih sinova u Zagrebu, prikupljajući građu za antologiju židovske poezije, pronašao književni povjesničar Đuro Vidmarović i za ovo joj kritičko izdanje dodao opsežnu studiju o povijesno-kulturnom kontekstu u kojem je nastala.

O književnom osvrtu na knjigu govorili su književnici Đuro Vidmarović i Zvonimir Penović, u ime nakladnika Zoran Bošković i ravnatelj Galerije fr.

Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.

Riječ je o 21 pjesniku iz Amerike, Austrije, Danske, Francuske i Kanade, a predstavio ih je pjesnik Đuro Vidmarović iz Zagreba s recenzenticom prof. dr. Helenom Burić iz Kanade.

O knjigama, autorima i temi govorili su Đuro Vidmarović, akademik Josip Bratulić, jedan od autora Paščenko i Milan Nosić, uime nakladnika.

Izbornici pjesama bili su Stjepan Blažetin iz Pečuha, Đuro Vidmarović iz Zagreba i Ivan Slišulić iz Nove Gradiške.

S obzirom na to treba ponoviti nešto što je nedavno napisao Đuro Vidmarović i zamoliti sve čitatelje da se nad njegovim riječima duboko zamisle:

Recenzenti izdanja su bili prof Đuro Vidmarović i mr. Božidar Pugelnik.

U srijedu, 2. srpnja 2003. u 12 sati u palači Matice hrvatske bit će predstavljena knjiga Suzane Leček - SELJAČKA OBITELJ U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ 1918. - 1941. O knjizi će govoriti: Mira Kolar-Dimitrijević, Tihana Petrović, Đuro Vidmarović i Suzana Leček.

Šalju ih u Ždrijelo crnih lista, o kojemu piše Đuro Vidmarović na internetskom portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća.