U lipnju 1907. godine Bela Čikoš Sesija sudjelovao je u utemeljenju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, uz Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Roberta Auea, Otona Ivekovića, Mencija Klementa Crnčića i Branka Šenou.
U lipnju 1907. godine Bela Čikoš Sesija sudjelovao je u utemeljenju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, uz Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Roberta Auea, Otona Ivekovića, Mencija Klementa Crnčića i Branka Šenou.
Uz možda najpoznatije takve primjere Stanka Vraza, Dimitrija Demetra, Augusta Šenou, Vladan Desnica nesumnjivo je jedan od književnika koji svojim djelom, jednako jezično, tematski i kulturološki, ulazi u korpus hrvatske književne baštine.
Tekstovi Riječ o Augustu Šenoi i Ä im da proslavimo Šenou? pretiskani su u Cihlarovoj knjizi Studije i članci, Zagreb, 1942. Prvi na str. 255 - 263, a drugi na 367 - 376.
Možda je suvišno spominjati da je Filip odlièan ðak i da poput veæine svojih vršnjaka uživa u kompjutorskim igricama, no svakako treba naglasiti da je veliki knjigoljubac: s podjednakim zanimanjem èita Šenou (na hrvatskom) i Harryja Pottera (na engleskom), zaviruje u enciklopedije i leksikone, pa i sam pomalo piše.
Od slavnih osoba rođenih na današnji dan vrijedi spomenutio oca parobroda, američkog inženjera i izumitelja Roberta Fultona, francuskog slikara Claudea Moneta, našeg književnika Augusta Šenou, švedsku književnicu Astrid Lindgren i britanskog prijestolonasljednika Charlesa, princa od Walesa.
Tako nakon Nazora dobiva i jednog Šenou, nagradu Matice hrvatske koja će mu biti uručena i to za knjigu Život nastanjen sjenama.
" Prođe vrijeme dođe rok, eto parlamentarnih izbora skok na skok " Ne parafraziram na početku ovog osvrta slučajno velikog Augusta Šenou, jer mi je upravo namjera apelirati na sve one koji su iz raznoraznih razloga prepisali sažetak svoje školske lektire " Postolar i vrag ", da obavezno pročitaju ovu nevjerovatno poučnu pripovjetku, prije nego još jednom besciljno degradiraju svoje glasačko pravo. (R. Sole)
Tko ne zna za Augusta Šenou?
Po širini interesa i intelektualnoj radoznalosti Galović podsjeća na Ivana Gorana Kovačića, a od starijih hrvatskih književnika na Šenou i Kumičića.
Prvi je veliki Kovačićev prozni tekst Baruničina ljubav, objavljen u Vijencu 1877., roman na razmeđu romantizma i realizma, mješavina dinamične i počesto nevjerojatne radnje i jezičnoga vatrometa u čem se Kovačić pokazao, uz Šenou, jednim od glavnih hrvatskih devetnaestostoljetnih jezikotvoraca.
U crno-bijelom karikiranju likova, u kojemu Radić nasljeđuje Šenou, Petri je pripala bijela varijanta: iako pripada četverolistu glavnih likova, autor nije o njoj na 314 stranica mogao reći ništa više negoli da je ona mlada, lijepa i plemenita.
Mogli bismo taj najpoznatiji zagrebački pogled podijeliti i na Šenou sa« Zlatarevim zlatom »i Doru Krupićevu - jedini književni lik iz zagrebačke prošlosti koji je tu na Gornjem gradu ovjekovječen u spomeniku (Kerdićeva skulptura na Kamenitim vratima).
Dobitnik je poznatih domaćih i stranih književnih nagrada za gotovo sve svoje knjige, od kojih izdvajamo Gorana, Dizdara, Đalskog, Remarquea, Grinzane Cavour, Šenou, Kočića, Premio Napoli, te nagradu Jutarnjeg lista i nagradu Društva bosanskih pisaca.
Tko ne zna za Augusta Šenou?
Da smo postali prodavači posljednjih vrijednosti, podsjetio nas je dr. Drago Jakovčević, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tekstom »Iznevjerili smo Šenou i Mažuranića« u Večernjem listu, koji vrijedi citirati: »Prodaja ili dokapitalizacija Croatia osiguranja i HPB-a, sasvim svejedno koji oblik privatizacije, ima povijesnu važnost za ideju hrvatske državnosti i suverenosti.
Nijednoga dubrovačkoga klasika (a imao je izbor od renesansnih majstora poput Menčetića i obojice Držića do baroknih virtuoza kao što su Gundulić, Bunić Vučić i Đurđević), ni Šenou, ni Matoša, ni Marula Splićanina, ni Starog (Antu Starčevića)...
Mladi je Smičiklas u sjemeništu uređivao rukopisno izdanje tjednika Vijenac, a tamo je upoznao i Augusta Šenou.
Drugi je par rukava što naša čeljad ne može (bez prijevoda) čitat ni (arkaičnog - i dozlaboga dosadnog) Šenou, a troke arkaični njemački.... unda misle da je to bog zna što, Gete
To vam je hrvatsko licemjerje: Hektorovića i Držića morate čitati u originalu, makar ih ne razumjeli, ali Šenou (kojeg biste razumjeli) nikad nećete dobiti izvornog, nego žestoko lektoriranog, kako ne biste saznali da je bio zagrebački kajkavac, a ne štokavac s Vukom Karadžićem kao uzorom.
Živija turizam (je... neotpornog turista) Jeste li čuli za Šenou, šjor načelnik?
Antića, Zmaja-Jovu, Njegoša smo spominjali i učili kao ' ' naše ' ' autore u istoj mjeri kao i Ujevića, Šenou ili Marka Marulića.
Kumičić je u svoje doba uz Augusta Šenou bio najčitaniji hrvatski književnik.
Među mnogobrojnim zagrebačkim piscima koji su svojim životom utjecali na Zagreb i Hrvatsku treba istaknuti i Augusta Šenou, A.
Kuća Polić imala je i slavne goste: Augusta Šenou, Jana Nerudu, Ante Kovačića...
Kostimirani vodiči koji predstavljaju Augusta Šenou, Mariju Jurić Zagorku, Lady Šram i Antuna Gustava Matoša povest će sve zainteresirane od Trga bana Jelačića (ispred Turističkoga informativnog centra) do MGZ-a u Opatičkoj 20. Šetnja do Gornjega grada iskoristit će se za kratko razgledanje Dolca, Krvavoga mosta, Radićeve ulice i Kamenitih vrata, Markova trga i Opatičke, a polazak je planiran oko 10.30 sati.
Tako da je pozivati na Augusta Šenou jako upitno s moralne strane, bez uvrede vama poštovani Coriolan, čak pokvareno i zlonamjerno korištenje nekadašnjeg morala, poštenja i odgovornosti ljudi onog vremena od strane apartčika danas uhljebljenih u toj tvrtki
Uplitati Šenou u Gavrilovićevu kroniku razlog je više što će se u jednom razdoblju dvije obitelji i rodbinski ispreplesti.
Dokle god mi budemo čitali u školskoj lektiri, na studijama i u životu Marulića, Gundulića, Šenou, Matoša..., dotle će riječi u njihovim djelima živjeti kao riječi našega jezika
Danica (Nina Violić) je pripitomljena Amazonka, koja podivlja nakon muževljeve smrti... sin Muhlo je testosteronski ugrožen očev nasljednik, a kći Judita čita Šenou, no biva usmrćenom kada se pokuša izvući iz svog tog divljaštva.
K: 5. Dali pet poetskih izvadaka, trebalo pogodit autore, znali trojicu KRLEŽU, ŠENOU i CESARIĆA, nismo PRERADOVIĆA i PELEGRINOVIĆA iako sam za to zna da je neki Dubrovčanin ali ne mainstream.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com