O procvatu našega crtića nije napisano onoliko koliko fenomen pod nazivom zagrebačka škola crtanog filma doista zaslužuje, premda se ne bi decidirano moglo ustvrditi da baš ništa nije napisano; pisahu o njegovoj tehnologiji i poetici sami autori (Dovniković, Marušić, Vukotić), ali i publicisti (Turković, Munitić, Krelja).

FVK " Mirko Lauš " - škola crtanog filma u V. Črešnjevici 2

Iz Duga filma, kojem je nakon samo godinu i pol rada tadašnja ministrica financija Anka Berus ukinula dotaciju kao nevažnoj kulturnoj djelatnosti, iznikla je kasnija Zagrebačka škola crtanog filma.

Zagrebačka producentska kuća Zagreb film bila je stekla ugled promicanjem daleko najuspješnijega segmenta hrvatskoga filma, animiranog filma s kraja pedesetih i šezdesetih, kojemu će francuski povjesničar filma George Sadoul u Cannesu nadjenuti naziv Zagrebačka škola crtanog filma.

Zbog nemogućnosti osiguravanja financijskih sredstava za pokrivanje troškova nastalih od početka ove školske godine kao i sredstava za nastavak rada, primorani smo privremeno prekinuti aktivnosti vezane uz redoviti rad " Filmske grupe " (dječja sekcija koju čine učenici 5. do 8. razreda), " Grupe mladih filmaša " (srednjoškolci), te projekt " Škola crtanog filma " (djeca u područnim školama 1. do 4. razred).

Teme su na neki način bile presjek onoga što bi o medijima trebalo znati: dr. Nikica Gilić (Glavni filmski žanrovi i struktura filma i Kroz povijest hrvatskog filma), Diana Nenadić, filmska kritičarka (Dokumentarno u igranom, igrano u dokumentarnom filmu i Izbor cjelovečernjeg filma - uvod i analiza), dr. Hrvoje Turković, filmski kritičar i teoretičar (Zagrebačka škola crtanog filma i Izbor filmova škole crtanog filma, naravno uz uvod i analizu), prof. Ana Đordić (Medijsko obrazovanje u srednjoj školi) i prof. Marina Zlatarić (Metodički pristup nastavi medijske kulture, Dječje filmsko stvaralaštvo, Predstavljanje filmske družine, Mediji i mladi, mediji, Od ideje do kratkoga filma - radionica i Medijsko obrazovanje u osnovnoj školi).

Škola crtanog filma u Velikoj Črešnjevici

ZG Škola crtanog filma je propala, a Severina i dalje hopsa... i meni nebi bilo nimalo žao dati nule-zarez-nešto kuna po DVDu ako to pomogne oživiti prof. Baltazara ili Čudesnu šumu

Sadoul je tom prigodom osmislio termin Zagrebačka škola crtanog filma i otad se taj termin upotrebljava kada se govori o produkciji crtanog filma Zagreb-filma.

A francuski kritičari George Sadoul i Andre Martin vec tada su lansirali sintagmu Zagrebačka škola crtanog filma.

Upravo iz tog kreativnog kruga razvila se famozna Zagrebačka škola crtanog filma i naposljetku postala prepoznatljivim originalnim oblikom animacije, na što je zacijelo utjecala i Disneyjeva odbijenica.

U povijesti animiranog filma Zagrebačka škola crtanog filma predstavlja trenutak izvanredne kreativnosti.

No Babaja u tom žanru nije bio osamljen sklonost alegorijsko-stilizacijskom pristupu iskazivali su u drugoj polovini 1950 - ih i poneki ambiciozniji autori amaterskih filmova (Tomislav Kobia, Mihovil Pansini, Ivan Martinac) i animiranih (Zagrebačka škola crtanog filma) kao i Vladimir Kristl, kako u animiranome filmu Don Kihot tako i u kasnijim kratkim igranim filmovima.

ŠKOLA CRTANOG FILMA U GRABROVNICI Danas (06.10.2008.) su učenici koji pohađaju nastavu u područnoj školi u Grabrovnici, imali priliku saznati ponešto o nastajanju crtanog filma, te sami sudjelovati u procesu njegova nastajanja.

To je i cilj radionice koju naš klub provodi u okviru projekta " Škola crtanog filma ".

U utorak 27. svibnja u prostorijama Kulturno-informativnog centra s početkom u 19 sati održat će se tribina na temu Zagreb film - nova produkcija i Mala škola crtanog filma.

Svaki zagrebački autor uvijek je radio u svom vlastitom stilu i imao svoj pogled na umjetnost animacije (a i danas je tako), pa valja reći da pojam zagrebacka škola crtanog filma nije dovoljno precizan.

U ovom gradu nastala je Satiemania, nastala je škola crtanog filma, Novi kvadrat, a Zagreb ima i najbolje karikaturiste na svijetu.

Završio je svoju šezdesetu komediju, napisao je tridesetak knjiga, režirao je sedamnaest igranih filmova, jedan dugometražni i pet kratkih dokumentaraca, utemeljitelj je ' ' Duga filma ' ' iz kojeg je izašla Zagrebačka škola crtanog filma, utemeljio je ' ' Komediju ' ', ' ' Jazavac ' ', današnji ' ' Kerempuh ' ' i ' ' Vidru ' '.

Bogatstvo žanrova i različiti stilovi koji su rasli u Zagrebu, bili su razlogom da francuski filmski teoretičar, kritičar i povjesničar Georges Sadoul stvori naziv " zagrebačka škola crtanog filma ", koji je potom postao zaštitni znak za kvalitetne i inovativne filmove napravljene u Zagrebu.

Njegova knjiga Škola crtanog filma objavljena je 1983. i 1996. godine, a prevedena na bugarski, češki i francuski jezik.

Sintagma zagreba č ka škola crtanog filma, koju je na festivalu u Cannesu daleke 1959. prvi uporabio cijenjeni francuski filmski teoreti č ar i kriti č ar Georges Sadoul, a godinu poslije na festivalu u Toursu potvrdio njegov kolega André Martin, kao pojam L école de Zagreb odre đ uje u ono doba izrazito avangardan likovni, estetski, filozofski i koncepcijski svjetonazor sedamnaestorice umjetnika zaljubljenih u animaciju i č aroliju pokretnih slika.

U Grabrovnici je 16.02.2009. promoviran crtani film nastao u okviru projekta " Škola crtanog filma ".

Nisu zaobiđene ni važne manifestacije i fenomeni kao što su Zagrebačka filozofska škola, dalmatinsko klapsko pjevanje, Zagrebačka škola crtanog filma, Eurokaz i Tjedan suvremenog plesa, te mnogi drugi.

U polju kinematografije, modernistička istraživanja odvijala su se izvan središnje igranofilmske produkcije, u manje zapaženoj proizvodnji kratkih filmova: unutar animirane produkcije (Zagrebačka škola crtanog filma), u dokumentarnom filmu (neki poetski dokumentarci) i, najizrazitije, unutar produkcije amaterskoga filma, osobito intenzivno i programatski u Kino klubu Zagreb, pod krilaticom antifilma.

U Malom je salonu s filmovima te sa stotinjak izvornih crteža i celova u selekciji Vanje Hraste promoviran antologijski domaći fenomen Zagrebačka škola crtanog filma.

Studiom za crtani film, 1956. godine, započinje povijest i stvaralačko razdoblje do današnjih dana te okuplja autore i artiste koji će kroz buduće razdoblje biti nazvani majstorima, a Studio u kojem su stvarali, Zagrebačka škola crtanog filma.

Borivoj Dovniković: Škola crtanog filma, Prosvjeta, Zagreb 1996.

Već drugu godinu za redom u sklopu manifestacije Zemlja bez granica, organizirana je Škola crtanog filma.

Črešnjevici te je time ispunjen plan za ovu kalendarsku godinu po projektu " Škola crtanog filma ", ostatak filmskih radionica bio je planiran u slijedećoj kalendarskoj godini tj. početkom drugog polugodišta.