Staro naselje je tu postojalo još u pretpovijesno doba, o čemu svjedoče kamene gromade iz brončanog i starijeg željeznog doba.

No katkad su od ječmene kaše dobivene od austrijskih rođaka nardski Hrvati kuhali ričet. 27 Ričet je poznat u više austrijskih regija, na osnovi arheoloških istraživanja pretpostavljaju da ga je čovjek željeznog doba, dakle čovjek iz halštatskog doba, već poznavao i trošio.

Od početka željeznog doba i dalje prevladavaju gradine kao najmarkantnije graditeljsko obilježje delmatskoga plemena.

U Budinjaku, u Žumberačkom gorju (gdje je pronađano čak preko 140 grobnih humaka) su pronađene gotovo 3000 godina stari tumuli iz starijeg željeznog doba, a na brijegu povrh polja, znanom kao Gradina, nalazilo se naselje stanovnika iz istog razdoblja. [ 7 ]

Na ovom su području egzistirali žitelji brončanog i željeznog doba.

Starije željezno doba tu nije zamjetnije prisutno, zato će sljedeće razdoblje latena, ili mlađega željeznog doba biti osobito obilno nalazima, od kojih su posebno značajni ulomci grafitne luksuzne keramike I., te srebrnog novca iz II. st.

Osim upoznavanja sa biološkom komponentom, sudionicima su predstavljeni najnoviji rezultati arheološkog istraživanja u Radoboju te nalazi prapovijesnog naselja i groblja halštatske kulture i ostaci keramike i suhozida iz starog željeznog doba.

O tome svjedoče brojne kamene gomile iz brončanog i starijeg željeznog doba.

Kultura željeznog doba obilježena je nazočnošću Ilira koji ostvaruju izuzetno važne trgovačke veze s Grcima još i prije osnivanja grčkih kolonija na Jadranu.

Učenici su obišli stazu kneževa i upoznali se sa prošlošću Žumberka od željeznog doba i dolaska Kelta pa do srednjeg vijeka.

U umjetnosti željeznog doba možemo pratiti nove geometrijske urese: prave crte, rombove i mrežasto ispunjenu vrpcu.

Arheološki dokazi o ljudskim naseobinama na području današnje županije potječu još iz mlađeg kamenog doba, a za vrijeme željeznog doba ovdje su obitavala plemena Kelta i Panona, kojima su kasnije zagospodarili Rimljani.

Nekropola iz željeznog doba; otkriveno je više skeletnih grobova i nekoliko grobova s urnama; pronađeno 76 grobova japodske kulture.

Prema riječima Ante Rendića Miočevića, ravnatelja Arheološkoga muzeja Zagreb, inicijativu o hrvatskoj izložbi u Njemačkoj pokrenuo je dr. Tiberius Bader, prvi ravnatelj Keltenmuseuma, koji je tijekom svojih posjeta Zagrebu u našem muzeju vidio bogate nalaze iz bakrenog, brončanog i željeznog doba.

Iz željeznog doba na prostoru općine Posušje postoji čitav niz gradina, tipičnih naselja Delmata, a preko današnjeg Posuškog i Virskog polja se pretpostavlja da je išao važan trgovački put od trgovačke luke Narona (Vid kod Metkovića) do glavnog Delmatskog centra Delminium u Duvanjskom polju.

Tu su otkrivena i poznata pretpovijesna arheološka nalazišta od starijeg (paleolit) do mlađeg (neolit) kamenog, brončanog i željeznog doba.

Iako arheološki dokazi svjedoče o prisutnosti ljudskih zajednica na području Međimurja još iz mlađeg kamenog, brončanog i željeznog doba, ruralni kompleks villa rustica iz 3. stoljeća također svjedoči o prisutnosti Rimljana u okolici današnjeg grada.

U Zvonimirovu je nastavljeno arheološko iskopavanje keltskog groblja iz mlađeg željeznog doba.

Kako metalni predmeti nisu baš čest nalaz na lokalitetima brončanog i željeznog doba Istre ovo je koplje od senzacionalnog značaja, baš kao što je lokalitet Monkodonji kraj Rovinja izmijenio povijest i sliku o metalurškoj djelatnosti Poluotoka.

Arheološki nalazi iz željeznog doba te grčki zlatni novac s glavama Atene i Nike govore o dugoj naseljenosti.

Na nalazištu Gradcima, kod utvrđena naselja iz starijega željeznog doba, već petu godinu istražuje se nekropola pod tumulima, u organizaciji Arheološkog odsjeka Filozofskog fakulteta u Zagrebu i pod vodstvom dr. sc. Hrvoja Potrebice.

Nadasve su zanimljivi nalazi iz doba Liburna koji su na ovom području nositelji kulture željeznog doba, od 9. stoljeća prije Krista do dolaska Rimljana.

da je među histarsko-liburnskim božanstvima, odnosno kultovima s kraja željeznog doba koji su preživjeli na početku rimske okupacije Istre, prema poznatim podacima samo jedno muško.

Priča o keramici ispričana je kroz materijal iz mlađeg željeznog doba s područja Hrvatske, između rijeka Save i Drave, kada je tim prostorom dominirala latenska kultura, čiji su nosioci bili Kelti.

Kultura obrade bakra i izrada izuzetno bogatog nakita (posebno se ističe nakit od jantara i stakla) doživjela je puni procvat u vrijeme starijeg željeznog doba (8 - 5. st. prije Krista). U bogatim se nalazimo posebno ističu prekrasno obrađena oglavlja i japodske kape, koje etnolozi smatraju pretečama današnje crvene muške kape s kratkim resama (neki je zovu i ličkom ili gackom) dinarskog tipa.

GRADINA MARIĆ Mikleuška, Gradina Marić višeslojno pretpovijesno arheološko nalazište na kome se život odvijao od eneolitika (bakrenog doba) do mlađeg željeznog doba (3. 1. tisućljeće pr. n. e. nadomak pisane povijesti).

Brojni arheološki lokaliteti i nalazi svjedoče o seobama različitih populacijskih elemenata i donošenju novih kultura, novih načina života: sopotske, badenske, kostolačke, vučedolske, vatinske, kulture žarnih polja i dolaska novih doba - brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba.

Što je iz vremena mlađeg željeznog doba pronađeno na području Žumberka?

U Krupi se nalazi gradina iz željeznog doba.

O ljepotama i kvalitetama, istodobnoj divljini i pitomosti ovog područja te o njegovoj posebnosti dovoljno govori što se na njegovom području nalaze mnogobrojni prirodni fenomeni: čak dva nacionalna parka, Paklenica i Sjeverni Velebit, strogi rezervat Hajučki i Rožanjski kukovi, šumski rezervat Štirovača, botanički rezervati Visibaba, spomenik prirode Cerovačke pećine s 3.5 km dugim podzemnim hodnicima i nalazima koji nas vode do željeznog doba, te Lukina jama i jama Golubinka, jama s najdužom vertikalom na svijetu.