Iz bakrenog doba ili eneolitika (2500. - 2000. god. pr. n. e.) pronađeni su ulomci keramike na položaju kasnijeg rimskog foruma, koji potječu iz kasnog bakrenog doba.

Nalazi iz bakrenog doba koje je on našao u pećini Pothumcima kod Unešića, koštane breče, zubi izumrlog diluvijalnog medvjeda iz naših planina, sve su to dragocjeni materijali, kojim je on donio novih dokaza i time osvijetlio prethistoriju Dalmacije pomoću proučavanja speleologije.

GRADINA MARIĆ Mikleuška, Gradina Marić višeslojno pretpovijesno arheološko nalazište na kome se život odvijao od eneolitika (bakrenog doba) do mlađeg željeznog doba (3. 1. tisućljeće pr. n. e. nadomak pisane povijesti).

Krapinski neandertalac, Vučedol iz vremena bakrenog doba, Dioklecijanova palača ili pulski amfiteatar iz antičkoga razdoblja, samo su djelić izrazito bogate, ali istovremeno i nepravedno zanemarene hrvatske arheološke baštine.

Na Gripama je nađen zlatni nakit iz bakrenog doba, tisuću godina prije Krista, a začudno je da nakon toga nema nalaza iz brončanog i željeznog doba. Prvi sljedeći tragovi su antički, a radi se o grčkim i ilirskim grobovima iz I. stoljeća prije Krista razasutim po čitavom poluotoku.

Tijekom bakrenog doba prazagorci izrađuju metalne predmete i pripitomljuju konje, a vezani su uz cetinsku kulturu.

Početkom bakrenog doba (3500. 3200. g. pr. Kr.) na položaju Seče kod Koprivničkih Bregi u razdoblju od 1979. do 1987. g. tijekom 6 kampanja istraženo je ukupno 23 ukopanih objekata koji su zbog mnoštva vlastitih posebnosti izdvojeni u vlastitu kulturu koja istovremeno egzistira s nizom kultura Karpatske kotline, Podunavlja i srednjeeuropskog kulturnog kruga.

Razdoblje srednjeg bakrenog doba (3200. 2700. g. pr. Kr.) obilježila je lasinjska kultura potvrđena na lokalitetima Seče, Cerine 3 kod Koprivnice te Vojnik 1 i Zasek 1 kod Koprivničkog Ivanca.

Krajem bakrenog doba na prostore Podravine uslijed opće migracije dolazi kasnovučedolska kultura (1850. 1800. g. pr. Kr.) istraživana na lokalitetu Koprivnička Rijeka Rudina I i II 1978. i 1979. g. (Gradski muzej Križevci, Muzej grada Koprivnice).

" Podizanje gromila (gomila) nad grobovima pokojnika Iliri su koristili već od kasnoga bakrenog doba te tijekom brončanog doba, a tijekom željeznog doba to je bio redovit premda ne i jedini način pokopavanja.

ZAKLJUČAK Iz prikazanog stanja grada Sinja od njegovih prvih do sada nađenih tragova kroz povijest, a koja sežu od bakrenog doba, pa sve do današnjih dana, uočavamo da su se povijesno-politička zbivanja i ekonomski razvoj grada odrazili na graditeljstvo u gradu i da su odredila osnovne karakteristike graditeljskih stilova pojedinih razdoblja razvoja grada.

Nađeni su kameni artefakti iz mlađeg kamenog ili bakrenog doba i naseobinska keramika iz mlađeg željeznog doba.

Tijekom Bakrenog doba u području planina Colli Albani, što su ga Rimljani nazivali Albanus Mons, i upravo južno od ušća Tibera, živjeli su italski Latini, plemena što će sredinom 8 stoljeća prije Krista na Palatinu u močvarnoj depresiji što okružuje rijeku osnovati grad Rim (Roma).

Najstariji su nalazi keramike i kamene sjekire iz bakrenog doba stari oko 5.000 godina.

Osim toga, može se vidjeti pijuk iz bakrenog doba, težak 18,5 kilograma, statusni simbol toga vremena, kao i vrijedna radionička ostava iz brončanog doba ", objašnjava Dujmić.

Počinje razdoblje bakrenog doba (eneolitik) s badenskom, kostolačkom i vučedolskom kulturom.

Prve su divlje konje ljudi pripitomili prije oko 5500 godina u području Akmoli na sjeveru današnjeg Kazahstana, a riječ je o pripadnicima kulture Botai iz bakrenog doba (eneolit, 4. i 3. tisućljeće prije Krista), pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u petak u američkom znanstvenom časopisu Scienceu.

Značajniji nalazi o povijesti Poljica potječu iz bakrenog doba.

Ljubitelji prirode mogu uživati u blagodatima dolina rijeka Bednje i Lonje, od ribolova, biciklizma, šetnje prekrasnim krajolikom, obilaska starih mlinova, u zelenom prostranstvu šumskog kompleksa Paka, pogodnom za šetnje i branje gljiva uz mogućnost razgledavanja nedavno otkrivenih ostataka srednjovjekovne utvrde, ili pak u prostranstvu lokaliteta Gradišče kod zaseoka Matušini u dolini rijeke Lonje, nalazištu iz bakrenog doba.

Iz bakrenog doba (2 500. 2 000. god. pr.

Najstariji dokazi boravka ljudi u špilji potječu iz neolitika, a ostatak nalaza datira iz bakrenog doba, brončanog doba i konačno iz doba antike.

Već tijekom Bakrenog doba u području planine Alban, upravo južno od ušća Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici.

Ovo je nalazište iz bakrenog doba, otkriveno prije sedam godina, čija su istraživanja u tijeku.

Probnim istraživanjem provedenim iste godine ustanovljeno je kako se radi o potopljenom prapovijesnom naselju iz razdoblja od kasnog neolitika do ranog bakrenog doba.

Oni se ovdje podižu, otprilike kada i ilirske gradine (utvrde), od srednjeg ili kasnog bakrenog doba (od oko 1600. godine p. n. e.) do kraja željeznog doba, odnosno do rimske prevlasti na tlu današnje Hrvatske.

Iz bakrenog doba vrijedno je otkriće male jame u kojoj se palila vatra, vjerojatne prijeteće peke.

Na preventivno zaštićenom arheološkom nalazištu Brekinjova Kosa kod Hrvatske Bojne na području Grada Gline, u blizini kamenoloma tvrtke Schwartzl d. o. o., arheolozi su izvodeći zaštitna arheološka istraživanja, otkrili prapovijesno naselje na gradini iz bakrenog doba iz razdoblja od 3,5 3000 g. p. K. u kojem su živjeli stanovnici koji su pripadali Lasinjskoj kulturi, a u starijem željeznom dobu Kolapijani.

Arheološki lokalitet: slučajni nalaz dviju kamenih sjekira u koritu rijeke Lonje, vjerojatno iz eneolitika ili bakrenog doba, nađene su u 19. st., a danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Arheološki lokalitet: slučajni nalaz kamene sjekire vjerojatno iz eneolitika ili bakrenog doba, ostali podaci nepoznati, čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Iz ovih istraižvanja nije proizišlo samo oktriće prve sumerske dinastije, nego i mnogo starije El Ubaid kulture, početka bakrenog doba, prije šest tisuća godina, čije se tragove danas već nalazi širom Mezopotamije, a prepoznaje se po karakterističnom keramičkom posuđu.