Željko Kipke: Niner Stretch U filmu Željka Kipkea Niner Stretch, jedan nož, te njegovo porijeklo je subjekt filma, montiranog od višeslojnog snimljenog i arhivskog matrijala, popraćen autorskom naracijom.

Izložba okuplja umjetnička djela 73 umjetnika s područja od Slovenije do Moldavije, a iz Hrvatske postavljena su djela Sanje Iveković, Gorana Petercola, Vladimira Dodiga Trokuta, Željka Kipkea, Dalibora Martinisa, Ivana Posavca, Đ orđa Jandrića i skupine Labin Art Express.

Principi Josepha Kosutha ili našeg Željka Kipkea, koji minoriziraju sliku kao takvu te ostavljaju pisani trag kao vezu s ikoničkim subjektivitetom

Književni časopis Fantom slobode izdavača Durieux, s urednikom izdanja Brankom Franceschijem, posvetio je svoj drugi ovogodišnji broj u cijelosti esejima, kritikama i kolumnama Željka Kipkea.

Među ostalima tu su i portreti Kuzme Kovačića, Vlade Marteka, Željka Kipkea, Kazimira Hraste i drugih. Bilo je potrebno povjerenje umjetnika u mene kao i prepoznavanje pravog trenutka za portrete kazao nam je Mjeda čiji će se portreti naći u fotomonografiji u izdanju Moderne galerije Zagreb. Tko nije fotografiran, nije ni bio rekao je povjesničar umjetnosti Igor Zidić, otvarajući izložbu, dodajući da je portretiranje umjetnika na njihovu terenu suradnja, ali i borba u kojoj ego fotografa mora odoljeti pritisku ili otporu ega umjetnika.

U zagrebačkom je Umjetničkom paviljonu od 12. rujna do 14. listopada 2012. bila postavljena izložba Policijsko dvorište multimedijalnog umjetnika Željka Kipkea, koja se sastojala od recentnih ciklusa, poput Predatora, filmofila i boce vina iz 2010. godine, postavljenog u auli Paviljona te Nadzorne kamere (2011 - 2012) u istočnom i Bulevara devet života (2010 - 2012) u zapadnom krilu, odnosno grupe radova pod skupnim nazivom Kratki vodič kroz 70 - e i 80 - e, u južnom krilu Paviljona, koji su podsjetili na autorove procesualne radove i njihovu filmsku dokumentaciju.

" Policijsko dvorište " naziv je multimedijalne samostalne izložbe renomiranog hrvatskog likovnog umjetnika Željka Kipkea kojom u srijedu, 12. rujna od 20 sati, Umjetnički paviljon na Zrinjevcu otvara jesensku izložbenu sezonu, najavljeno je danas na konferenciji za novinare.

U srijedu je, u 14 sati, na programu kratki igrani film Lakat (kao takav) redatelja Ante Babaje iz 1959. godine, kao in memoriam kazališnom i televizijskom glumcu Borisu Festiniju (1930 - 2013), koji je prvu filmsku ulogu imao u Koncertu Branka Belana 1954. godine, a glumio je između ostalih i u filmovima Rondo Zvonimira Berkovića, Seljačkoj buni 1573. Vatroslava Mimice te Izbavitelju Krste Papića i Čovjeku koji je volio sprovode Zorana Tadića, dok je u petak u 20 sati nova promocija knjige, ovoga puta Glasnogovornici apokalipse autora Željka Kipkea, u izdanju Duriex-a.

Principi Josepha Kosutha ili našeg Željka Kipkea, koji minoriziraju sliku kao takvu te ostavljaju pisani trag kao vezu s ikoničkim subjektivitetom.

Dakle, multimedijalni program najavio je i obuhvatio projekcije videoradova Ivana Ladislava Galete, Dalibora Martinisa, Tonija Meštrovića, četverolista Friščić/Krašković/Mezak/Rogić, Vlaste Žanić, video i filmskih radova Željka Kipkea, akciju Opet niz Gorkog Žuvele (riječ je o akciji bojanja betonske cijevi, izvedenoj 22. prosinca prošle godine s početkom u podne ispred ulaza Galerije SC), dva performansa Talking head Marijana Crtalića i Poslušaj srce Siniše Labrovića, razgovor Oralne pripovijesti i lokalne povijesti te okrugli stol Povratak u budu ć nost vizije za Galeriju SC.

Po mišljenju Željka Kipkea, suvremenog slikara i selektora na prošlom biennalu, " točno se zna tko u Hrvatskoj prati suvremenu, a tko modernu umjetnost. " " Ravnateljica Moderne galerije prati modernu umjetnost, a ne suvremenu, i kao izbornica je zalutala na Biennale u Veneciji što se vidi po njezinom izboru umjetnika ", objasnio je Kipke.

Izložba donosi djela Milivoja Bijelića, Borisa Demura, Slavomira Drinkovića, Željka Kipkea, Antuna Maračića, Marijana Molnara, Gorana Petercola, Dubravke Rakoci, Ante Rašića i Damira Sokića, ponajviše nastala 70 - ih, 80 - ih pa i 90 - ih godina prošloga stoljeća, posuđena od autora, te iz zagrebačke Moderne galerije, Muzeja suvremene umjetnosti, Galerije umjetnina u Splitu, Kuće za umjetnost i ljude Lauba, te od privatnih kolekcionara.

Tako će na izložbi Područje zastoja: aktivistička umjetnost iz Kolekcije Marinko Sudac biti izloženi, osim navedenih umjetnika, i djela grupa Zenit, Traveleri, Exat 51, Gorgone, Aleksandra Srneca, Grupe OHO, Grupe šestorice umjetnika, Tomislava Gotovca, Balinta Szombatyja, Crvenog peristila, Željka Kipkea, Vlade Marteka, Kugle glumišta, Pečuške radionice, Grupe Tok, Atalaya Gabora i drugih, te časopisi Zenit, MA, Testa di Ferro, zatim filmovi Želimira Žilnika, Naška Križnara i Marka Pogačnika, pa Futuristički manifesti, arhivski materijali i snimke razgovora s pojedinim umjetnicima.

Nevidljive galerije renomiranoga esejista i kritičara eksperimentalnog filma te likovne prakse Željka Kipkea pokušavaju pak progovoriti o pojmovima umjetnosti kroz žal o zagrebačkim galerijama kojih više nema, koje su imale vlastiti život izvan konzervativne mreže zagrebačkih muzeja a čije zatvaranje prezentira gušenje alternativne umjetničke aktivnosti tog rasadnika umjetničkoga života grada.

Novi programi u kinu Tuškanac započinju 18. rujna dvjema premijerama filmova iz najnovije produkcije Hrvatskog filmskog saveza: dokumentarac Petra Krelje Ptice i Nevidljive galerije Željka Kipkea.

U četvrtak, 25. ožujka u 20 sati u Galeriji Zona na otvorenje izložbe Željka Kipkea Dozivanje kiše i druge priče te predstavljanje istoimenoga kataloga.

U utorak 30. ožujka u Galeriji Nova u 20 sati kao dio ovih događanja bit će prikazani kratki filmovi Željka Kipkea iz osamdesetih te predstavljena njegova nova knjiga eseja i priča Bilo kakva sličnost sa stvarnim ljudima i zbivanjima namjerna je (u izdanju AGM-a i Galerije Zona).

Prvi je eksperimentalno dokumentarno-animirani film Krhotine autorice Jelene Bračun, a drugi dokumentarni Niner Stretch autora Željka Kipkea.

Časopis za književnost " Fantom slobode " svoj drugi broj u 2012. godini u cijelosti posvećuje osebujnoj kritičkoj i kolumnističkoj praksi renomiranog hrvatskog likovnog umjetnika, lucidnog i provokativnog filmskog autora, intrigantnog kritičara i pisca Željka Kipkea.

Slijede čak tri premijere na kojima će biti prisutni i autori: dva dokumentarno eksperimentalna uratka Nadzorna kamera Željka Kipkea i Terasa Sanje i Vedrana Šamanovića, te hrvatska premijera posljednjeg dokumentarca Želimira Žilnika Jedna žena jedan vek.

Izložba će okupiti pedesetak eminentnih suvremenih umjetnika, poput Lovre Artukovića, Ivana Faktora, Eugena Felera, Nine Ivančić, Željka Kipkea, Gorana Petercola, Kristiana Kožula, Damira Sokića, Igora Rončevića, Jasenka Rasola, Tomislava Buntaka i drugih, a sučelit će i sve medije kojima se suvremena umjetnost služi, od klasičnih, slika, skulptura i grafika, preko ambijenata i instalacija do fotografije i filma te video, digitalnih i web-projekata.

Nevidljive galerije Željka Kipkea izložba u Poreču

Projekt Željka Kipkea " Nevidljive galerije " obuhvaća film i dva slikarska ciklusa kroz koja umjetnik problematizira prostore u kojima su djelovale zagrebačke galerije, koje su bile mjesta okupljanja protagonista suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj.

U četvrtak 16. srpnja s početkom u 21 sat unutar Galerije« Zuccato »u Poreču, održat će se otvorenje samostalne izložbe renomiranog hrvatskog umjetnika Željka Kipkea pod nazivom« Nevidljive galerije ».

Ipak, to razdoblje, koje je završilo dramatičnim razmimoilaženjem voditelja s upravom Centra u osvit burne 1990., obilježilo je i izlaganje i formiranje niza umjetnika koji će se kasnije etablirati na tadašnjoj jugoslavenskoj i međunarodnoj sceni, poput Edite Schubert, Željka Kipkea, Jelene Perić, Siniše Majkusa te Mrđana Bajića i Marjetice Potrč.

Novo kulturno buđenje paviljon doživljava sredinom 90 tih, kada u nekoliko navrata postaje kazališnom pozornicom.U njemu se 1991. godine izvodi rock predstava Tit Andronik, a dvije godine poslije predstava Budi se lijepa autora Željka Kipkea, Ivice Buljana i Michelea Bryerea u koprodukciji s Francuskim kulturnim institutom i Eurokazom. 1996. godine u tome je prostoru praizvedena već glasovita Fedra autora Ive Buljana, koja je nakon toga pozvana u brojne europske gradove.

Ljubljana Miloš Bašin, kustos ljubljanske Mestne galerije u Bežigradskoj 1, postavio je izložbu Retrofuturistični objekti Željka Kipkea.

Upravo u tom kontekstu Zimnica za intelektualce (1979.) Vladimira Dodiga Trokuta, Malo skladište Leonida Šejke, Vincent im Badehaus (1990.) Drage Trumbetaša, Grob nepoznatog ra č unala (1994/95.) Jana Fabrea, fotografije Josipa Klarice, Machina Precandi (1986.) Željka Kipkea, instalacija Šest vrela (2000.) Chena Zhena zadobivaju svoje novo značenje.

Akcija-izložba Vlade Marteka i Željka Kipkea, posvećena nedavno preminulom umjetniku, bit će izvedena 2. kolovoza u 19:30...... u vrtu kuće M. i N.

Otvaranje salona počinje dvjema samostalnim izložbama, Inverzije Željka Kipkea u Gradskoj straži i Star City Tomislava Čeranića u Gradskoj loži.