Tako na pr. inhalacijski alergeni, kao to su grinje iz kućne prašine, životinjska dlaka, perje, pelud trava, stabala i korova, plijesni i slično, ulaze u organizam putem dišnog trakta i najčešće uzrokuju simptome na dišnom sustavu i bolesti kao što su alergijski rinitis i astma.

Osim grinja kućne prašine važni su i životinjska dlaka, peludi, plijesni i zagađenje zraka sumpornim dioksidom i dušićnim oksidom iz ispušnih plinova automobila.

Poznato je da životinjska dlaka raste stalno i da psi i mačke imaju debeli sloj dlake koji čini velik broj pojedinačnih dlačica što rastu iz korijena.

Alergiju također može izazvati prašina, životinjska dlaka i kozmetika.

Prašina, kukci, pelud, pijesak, gljivice, životinjska dlaka itd. sastavni su dio svakog klima uređaja.

Ostali alergensi koji mogu uzrokovati upale sinusa su prašina, zagađenja, životinjska dlaka, ostaci hrane, niti odjeće, plijesan, ostaci mrtvih insekata i drugo.

U kompostnu hrpu idu: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja, sitno granje, ostaci voća i povrća, kore od krumpira, agruma, ljuske jaja, talog kave, životinjska dlaka i perje, papir u malim količinama, pepeo.

Prašina, kukci, pelud, pijesak, gljivice, životinjska dlaka itd.

(c) pod pojmom »gruba životinjska dlaka« podrazumijeva dlaku životinja koje nisu prethodno navedene, isključujući dlaku i čekinje za izradu četaka (tarifni broj 0502) i konjsku dlaku (tarifni broj 0511).

Alergija je pretjerani odgovor organizma na inače bezazlene tvari, kao što su primjerice pelud, životinjska dlaka ili neke prehrambene namirnice.

Najčešći alergeni su pelud, grinje, prašina, otrovi insekata, životinjska dlaka ili slina, spore plijesni ali i određene vrste hrane i lijekovi.

Pelud i životinjska dlaka samo pogoršavaju problem.

Te tvari (pelud, plijesan, životinjska dlaka, itd.) se nazivaju alergenima.

Imunološki sustav koji je predviđen za zaštitu od ulaska toksičnih i opasnih tvari i organizama (virusi, bakterije, gljivice) počinje reagirati i na bezopasne tvari kao što su pelud pojedinih biljaka, kućna prašina, životinjska dlaka, ali i neki sastojci hrane i pića.

Problem alergije sastoji se u abnormalnoj količini specijaliziranih antitijela usmjerenih protiv prehrambenih tvari ili čestica oduvijek prisutnih u čovjekovoj okolini (pelud, prašina, životinjska dlaka) koje proizvodi imunološki sustav organizma.

Cijelogodišnju alergiju mogu prouzročiti kućne grinje, perje, životinjska dlaka ili plijesan.

Okidači alergije mogu biti tvari sadržane u hrani, cvjetni polen ili životinjska dlaka.

Poštovani dr. Darko Richter Molim Vas da mi pomognete u svezi mog djeteta koji ima 4.5 god, ima atopijski bronhitit i ad.Prvi napad bronhitisa je imao sa 8 mj starosti, koji se smirio tek nakon 3 injekcije solu-k, i 10 ak inhalacija ventolina.. Nakon toga kroz prve dvije godine imao je otprilike 10 ak napada nekad jačeg, a nekad slabijeg inteziteta ali svejedno je uvijek morao primiti kortikosteroidne injek.Prickov test smo napravili sa godinu i ponovili sa navršene 3 god. starosti alergičan je na nutritivne alergene - jaja, mlijeko, banane, od inhalacijskih-bor, ambrozija, maslina, crikvina, trava, životinjska dlaka, pelud.... od treće do 4 god. imao je jedan napad, i taman kada sam se ponadala da je bolje, ima 3 mjeseca počinje naša noćna mora.U tijeku 3 mj.imao je 4 velika napada gušenja, neprestano kašlje, u početku iskašljava a kad prestane kašljati nastane opstrukcija.Već 3 god je na th singulaira, aerius neprestano pije a kada je u opstrukciji pojačam mu dozu na dvije žličice.Dunger test mu je oko 350, ige 85. Ja sam vms. i dobro znam koliko su kortikosteroidi opasni tako da se borim do kraja da ne dobije injekcije ali na inhalaciju ne popušta.Nikad nismo sagriješili u svezi hrane pazimo na sve namirnice ali se sa inhalacijskom alergenima ne možemo boriti, zato ga često vodimo u planine na snijeg, konstantno je na moru, idemo u slanu sobu, izbjegavamo zadimljene prostore, trgovačke centre.... Stvarno ne znam šta da napravimo, više smo nemoćni, nadali smo se kako će se polako smirivati situacija, a ovo je sve gore i gore.Molim Vas za savjet, i za pomoć.....

Biološki onečišćivači, kao što su životinjska dlaka, plijesni i grinje iz kućne prašine, mogu također pomoći u širenju bolesti i infekcija.

Neki od najčešćih alergena su kućna prašina i grinje, pelud drveća, trava i korova, životinjska dlaka i perje, spore plijesni, otrovi insekata, hrana, lijekovi.

Česti razlozi pojave ove alergije su prašina, pelud, životinjska dlaka.

U slučaju elastolefinskih vlakana i mješavina koje sadrže elastolefinska vlakna i druga vlakna (vuna, životinjska dlaka, svila, pamuk, lan, pravakudelja, juta, abaka, alfa, kokos, žuka, ramija, sisal, bakarno vlakno, modalno vlakno, proteinsko vlakno, viskozno vlakno, akrilno vlakno, poliamidno vlakno ili nylon, poliestersko vlakno, elastomultiestersko vlakno) opisani postupak treba neznatno promijeniti na način da se lagani petroleter zamijeni s acetonom.

U 80 % bolesnika nađe se povišena vrijednost ukupnog imunoglobulina E u krvi, te pozitivitet u intradermalnom testu na pojedine alergne (pr. kućna prašina, grinja, perje, životinjska dlaka, protein kravljeg mlijeka, bjelanjak jaja, pelud).

U te inhalacijske alergene spadaju u prvom redu biljna pelud, neke vrste prašine, pore plijesni, životinjska dlaka i perut.

Mnogi graditelji mi se smiju i misle da nisam normalna kada im kažem da ljudska kosa jednako štiti kao i životinjska dlaka.

Nitko ne može objasniti činjenicu da životinjska dlaka ima lijekovit učinak

Među najpoznatije alergene se ubrajaju jagode, soja, orasi, mlijeko, celer, senf, gluten, penicilin, cvjetni polen, kućna prašina, životinjska dlaka i nikal.

Smatra se da je atopija (u koju spadaju neurodermitis, alergijska asthma, alergijski rinits (šmrcavice, hunjavice), te alergijski konjuktivitis (upala spojnice oka) bolest koja je posljedica pogreške u genima, zbog čega dolazi do stvaranja viskokih razina antitijela na imunoglobuline E na jedan ili više antigena (npr. prašina, životinjska dlaka..).

Jednako je dobra kao i životinjska dlaka, možda čak i bolja.

Kućna prašina, grinje, pelud, plijesan, životinjska dlaka najčešći su alergeni koji uzrokuju astmu.