Bilo da je to pelud nekog cvijeća, trave kao što je ambrozija, voće, kućna prašina, grinje, morski plodovi, itd.

Kod trajnoga alergijskog rinitisa smetnje većinom traju cijelu godinu jer je prisutna gotovo stalna izloženost alergenima, a najčešći su grinje, kućna prašina, dlake životinja, tekstilna vlakna i sl.

Isto tako postoji i križna alergija između nutritivnih i inhalacijskih alergija: jabuka - breza, morski rakovi - kućna prašina.

Pelud trava i drveća, kućna prašina, perje, plijesni, dlake životinja, neki lijekovi, grinje, različita hrana, kemikalije i druge tvari iz okoliša nazvane jednim imenom alergeni, mogu u tijelu izazvati pretjeranu imunološku reakciju - alergiju.

Alergija je pretjerana i štetna reakcija našeg obrambenog sustava na često bezazlene tvari iz našeg okoliša, kao što su pelud biljaka, hrana, kućna prašina, grinje, dlake životinja i drugo.

trajni (perenijalni) oblik, pri čemu postoji preosjetljivost na neke od inhaliranih čestica kojima je bolesnik trajno izložen (npr. kućna prašina, grinje, plijesni, perje, dlake životinja i sl.).

S jednakom lakoćom i dosjetljivošću koristi svakodnevne predmete i pojave kao što su šećer u prahu na bar-kodu u radu Postprodukcij a, ili kućna prašina na Tepihu, čija je posebnost u originalnom postavu kod svakog novog izlaganja zbog kratkotrajnosti i promjenjivosti objekta, ili instalacije, koja se mijenja pri svakom prolasku posjetitelja.

Najčešće je uzrokovana alergijskom reakcijom na neki alergen iz okoline - pelud biljaka, neki sastojak hrane, kućna prašina, perje i slično.

simptome cjelogodišnjeg rinitisa je nešto teže prepoznati: ne javljaju se sezonski, nego povremeno tijekom godine neovisno o sezoni cvjetanja, a ponekad su doista cjelogodišnji uz promjene u intenzitetu simptoma; simptomi se pojavljuju ovisno o tome kada i s kojim alergenom osoba dolazi u doticaj (grinje, kućna prašina, dlaka mačke ili psa, perje, plijesni...).

Neki od najčešćih alergena su: pelud, smog, sunce, ubodi insekata, grinje, kućna prašina, razne životinje (najčešće mačke i psi), perje, lijekovi, plijesan, metali, hrana (kikiriki, mlijeko, jaja) te mnogi drugi.

Ako vaše smetnje traju cijelu godinu ili se razbuktavaju nekoliko puta godišnje (perenialne/godišnje alergije), moguće je da ste alergični na tvari čije pojavljivanje nije vezano za godišnje doba, kao što su to npr. kućna prašina (nalazi se u kućnom namještaju, posteljini, tepisima, madracima i dr.), dlaka kućnih ljubimaca i njihova slina, izlučevine žohara te spore raznih gljivica.

Imunološki sustav koji je predviđen za zaštitu od ulaska toksičnih i opasnih tvari i organizama (virusi, bakterije, gljivice) počinje reagirati i na bezopasne tvari kao što su pelud pojedinih biljaka, kućna prašina, životinjska dlaka, ali i neki sastojci hrane i pića.

1) Nagla promjena klime, često s dnevnim padom temperature za preko 10 C, predstavlja ogromno opterećenje za organizam, koji troši snage za prilagodbu na zimske uvjete i time ima manje snage za imune obrambene procese. 2) Diše li se na usta, sluznica dišnih organa hladi se, a tada se teže brani od zaraznih klica. 3) Zimi sunce kratko sije pa nema dovoljno ultravioletnih zraka, čije je svojstvo da ubijaju zarazne klice. 4) Zimske padaline (kiša ili snijeg) vlaže odjeću ili obuću, koji isparavanjem otpuštaju tjelesnu toplinu. 5) Otpuštanje tjelesne topline pojačavaju i jaki zimski vjetrovi, a tako djeluje i propuh u prostorijama. 6) Hladne noge i mokre čarape djeluju reflektorno na sluznicu nosa i hlade je. 7) Uska i mokra obuća, bez sloja zaštitnog maziva, hladi nogu. 8) Pri padalinama nosi se nepropusna zaštitna kabanica; ona pojačava znojenje, a priječi isparavanje i tako se vlaže rublje i odjeća. 9) Tanka odjeća ili premalo slojeva odjeće i rublja ohlađuju tijelo. 10) Zimi hrana sadrži malo svježeg voća i povrća, a oni su izvor obrambenih vitamina A i C. 11) Gradski smog, kućna prašina, neiščetkana odjeća - nosioci su velikog broja zaraznih klica. 12) Pušenje jako oštećuje sluznicu dišnih organa, zato pušači, kao i djeca među pušačima, zimi češće obolijevaju od zaraznih kataralnih bolesti dišnih organa. 13) Pregrijane prostorije sa suhim zrakom suše sluznice, one postaju ranjive i propusne za klice.

Veliku ulogu ima nasljeđe (genetski faktor), te rana izloženost djece alergenima kao što su kućna prašina, duhanski dim, kućni ljubimci, perje i ostalo.

Zašto je kućna prašina alergen Kućna prašina sadrži mikroskopski vidljive sićušne životinjice (grinje), koje se razvijaju u toplom i vlažnom ambijentu (na madracima, tepisima, tapeciranom namještaju), na svim mjestima s mnogo prašine koju je teško očistiti.

Neurodermitis je alergijska bolest (iako je točan uzrok ipak nije potpuno poznat), a najčešći alergeni su pelud, kućna prašina, grinje, dlaka životinja, perje, bjelanjak jajeta i mlijeko, razni aditivi i konzervansi.

Najčešći alergeni koji uzrokuju astmu su: grinje, pelud, životinje i njihova dlaka, kućna prašina, plijesan, dim od cigarete, hrana, sredstva za čišćenje i osvježivači zraka, sport ili teže tjelesne aktivnosti, loše vrijeme

Alergenima nazivamo tvari koje izazivaju alergiju i veoma su različite, a najčešći alergeni su: pelud trava, korova, drveća, cvijeća, dlake životinja (pas, mačka, konj, kunić), perje (guska, patka, kokoš), kućna prašina, grinje, plijesni, lijekovi (Andol i drugi analgetici, antipiretici, antibiotici - penicilin i sl.), hrana (mlijeko, jaje, kikiriki, rajčica, konzervansi, umjetne boje, brašno). - istakla je liječnica i predsjednica udruge osoba s alergijama i problemima disanja Alerga Beli Manastir Mirjana Marjanović.

U alergičnih osoba, pogoršanja pokreće razna pelud, može biti kućna prašina, dlaka životinja ili plijesni.

Najčešći alergeni su kućna prašina, perje i neki prehrambeni proizvodi.

Znamo da nam čestice perja, pelud ili kućna prašina nisu neprijatelji, već ih tijelo koristi kako bi iskazalo neku neravnotežu, neiskazanu emociju ili zbunjenost.

Kućna prašina, bakterije, virusi, duhanski dim i drugi onečišćivači su uklonjeni.

Zepterovi sustavi pročišćavanja zraka Therapy Air smanjuju onečišćenje zraka od onečišćivača kao što su kućna prašina, osvježivači zraka, duhanski dim, pelud, kamini, pesticidi, aerosolni sprejevi, biljne spore, ovlaživači zraka, peći na drva, životinjska perut i plijesni.

Alergeni iz okoline mogu biti grinje i kućna prašina, peludi trava, stabala i korova te dlaka kućnih ljubimaca.

Inhalacijski alergeni koji obuhvaćaju pelud stabala, trava i korova, grinje, kućna prašina, plijesan, epitelne stanice pasa i mačaka.

Ako opisane tegobe traju cijelu godinu, uzrok može biti kućna prašina.

Alergije su bolesti koje nastaju nakon što se čovjek senzibilizira (t. j. poveća se njegova osjetljivost) na neki određeni alergen (kao što je kućna prašina, mikroskopski organizmi, poput bakterija, gljiva, grinja, peludi biljaka i bilo kojih drugih, najčešće organskih supstanci).

Najčešći alergeni povezani sa razvojem astme jesu: kućna prašina (ona je najčešći alergen raširen širom svijeta), životinjski alergeni (nalaze se u životinjskoj slini, urinu, fecesu, dlaci), gljivice (kvasnice i plijesni) i pelud. 2) Pušenje.

Simptomi nastaju i variraju ovisno o stupanju u kontakt sa konstantno ili povremeno prisutnim alergenom u datom trenutku (npr. grinje, kućna prašina, epitel mačke ili psa, perje, spore plijesni).

Kad su u pitanju vanjski čimbenici, najviše ima alergija na pelud, a potom slijede grinje, kućna prašina i slično. U Dječjoj su se ambulanti stvorili redovi jer roditelji dovode djecu, a mi ih ne možemo kvalitetno pregledati, već praktično samo gatati.