Rušenje pet stabala i loženje okinutih i trulih grana u ograđenom prostoru uokolo spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu u Galovcu nije toliko podiglo dim koliko je dobrano uskovitlalo prašinu u ovoj ravnokotarskoj općini.

U centru Okučana, u parku ispred zgrade Osnovne škole, nalazio se spomenik i spomen-kosturnica palim borcima i žrtvama fašističkog terora okučanskog kraja.

Prije premještanja, spomenik borcima NOB-a i žrtvama fašističkog terora nalazio se pedesetak metara dalje od mjesta, gdje je prije desetak godina podignuto spomen-obilježje Borisu Antolosu.

Subota, 6. svibnja 14.15 sprid spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora Dok smo peljali za Krnicu od Gurana priko Flipane i Prodola sve do križanja za Beloče neka je ženska spred nas peljala pa je nonstop njurga da gubimo vrime.

Tomislav Karakmarko jednako je pljunuo u lice i svim žrtvama fašističkog terora, kako onim stradalim u akcijma čišćenju terena tako i onima, koji su imali nesreću biti rođeni drugima i drugačijima, stradalim u logorima smrti.

Vijenci i cvijeće položeni su i na spomenik žrtvama fašističkog terora u Gornjoj Podstrani kao znak sjećanja na 4. prosinca 1942. godine kada su talijanski fašisti u znak odmazde strijeljali pedesetak Podstranjana.

SDP Grada Pregrade i Forum mladih SDP-a zapalili su svijeće i položili vijence ispred spomenika palim borcima Narodnooslobodilačke borbe i žrtvama fašističkog terora na pregradskom području tijekom II. svjetskog rata na pregradskom groblju i ispred spomenika palim borcima u selu Marinci.

Na njemu su i sporna imena Petra Jovića, Savana Kneževića, Pavla Bijelića, Petra Vurunića, Dušana Simića, Gojka Kneževića, Milovana Rajšića, Milana i Micike Ivičić, Đure Bradarića i Dušanke Ivičić, te Nikole Kneževića, za koje je penzionisani pukovnik JNA Blagoje Španović iz Beograda, rodom iz tog mjesta, 1998. godine u knjizi Gornja Velešnja napisao da ih ne treba staviti na spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora u tom mjestu. Penzionisani pukovnik JNA Blagoje Španović u svojoj je knjizi, na stranicama od 87. do 90., navodeći imena koje ne treba staviti na spomenik, spomenuo Petra Jovića, bivšeg austrougarskog žandara kojeg su vlasti NDH imenovale za starješinu tog sela, Savana Kneževića, Petra Bijelića, Petra Vurunića i Dušana Simića, mjesne Srbe koji su se odazvali na mobilizacijski poziv NDH i vojni rok služili u Domobranstvu u Bjelovaru, Gojka Kneževića koji je dezertirao iz partizana, otišao u četnike u Kostajnicu, te prešao u njemački Gestapo kojeg su partizani uhvatili 1945. godine u Ilirskoj Bistrici i strijeljali.

Namjeru Općine Donji Kukuruzari i Mjesnog odbora Gornja Velešnja da u subotu, 22. kolovoza, u tom mjestu otkriju spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora, dojavili su nam zabrinuti stanovnici tog kraja koji su za nju saznali iz pozivnice koju je na mnoštvo adresa poslala Općina Donji Kukuruzari i njezin načelnik Ivo Blažanović, doseljeni Hrvat iz BiH, kojeg su iz BiH protjerali bosanski Srbi, koji je kao nezavisni kandidat izabran za općinskog vijećnika, a potom i za općinskog načelnika, učlanivši se potom u SDP.

Čestitamo 65. obljetnicu pobjede, klanjamo se palima za slobodu i žrtvama fašističkog terora sa porukom ne dozvolimo da nas podmukli napadi obeshrabruju, čuvajmo naše jedinstvo i slobodu.

Kao što sam autor ističe, knjiga čije je izdavanje sufinanciralo Ministarstvo za dijasporu Republike Srbije, treba poslužiti kao pisano svjedočenje pokušaja da se 500 godina istorije Srba na ovim prostorima izbriše ne samo kroz fizičko uništavanje i protjerivanje stanovništva, već i kroz duhovno uništavanje sakralnih objekata i spomenika žrtvama fašističkog terora.

Iako su sve jednako važne, ostaje činjenica da je gotovo svim žrtvama fašističkog režima kroz 45 - godišnje razdoblje socijalizma odana dostojna počast.

Povodom 71 - ve godišnjice ustanka naroda ovoga kraja, u nedjelju 29.07.2012. godine kod spomenika na Gradini su položeni vijenci i održana tradicionalna komemoracija kojima je odana počast borcima i žrtvama fašističkog terora Vrepca, Pavlovca i Zavođa.

Ali eto " crni " se sve vrijeme pokušavaju nametnuti kao gospodari i baštinici Hrvatske, a u toj funkciji su i ovakvi performansi i rušenje spomenika NOB-u, žrtvama fašizma i istaknutim pojedincima palim u borbi za slobodu, kao što je bilo svojedobno rušenje spomenika žrtvama fašističkog terora u Dotršćini i spomenika jednom od legendarnih sekretara SKOJ-a, Josipu Debeljaku.

MURTER - Spomenik žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu, postavljen polovicom šezdesetih u samom središtu Murtera, stradao je od " bombaškog napada " u noći između nedjelje i ponedjeljka.

Spomenik je postavljen žrtvama fašističkog terora, sa spomen-pločom i popisom stradalih u podnožju, ljudima koji su poginuli, braneći ovo mjesto i on nikome nije trebao smetati, kazuju okupljeni mještani.

Na primjedbu da nema dionice posvećene žrtvama fašističkog terora, Ražov je rekao da nekadašnji vojni instruktori odaju počast onim hrvatskim domoljubima koji su se u partizanima, bez ideološke oznake, borili protiv talijanskog i njemačkog okupatora.

Forumaši su naglasili da oni zahvale duguju upravo njima, borcima za slobodu našeg grada, te svim žrtvama fašističkog terora te da se mora zaštiti istina o NOB-u, a da žrtve ne smiju biti zaboravljene.

ŠIBENIK - Spomenik borcima poginulima u NOB-u i žrtvama fašističkog terora od 1941. do 1945., koji su mještani Zablaća i iseljeni Zablaćani podigli u centru ovog mjesta daleke 1961., osvanuo je u ponedjeljak ujutro s oštećenim vrhom na kojem se nalazi stilizirana zvijezda petokraka u plamenu.

KARLOVAC, VELJUN - Parastosom u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole u Karlovcu, a zatim pomenom na žrtve, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca na spomen kosturnicu i spomenik žrtvama fašističkog terora u Veljunu, održana je komemoracija za 525 tamošnjih stanovnika koje su ustaše ubile 1941.

Vijećnici su odlučili da se odmah krene u popravak oštećenog spomenika na trošak općinskog proračuna, a u ime solidarizacije sa svima čiji su osjećaji povrijeđeni - jer radi se o obiteljima tristotinjak Murterina koji su posredno ili neposredno stradali u Drugom svjetskom ratu - da se položi vijenac ispred oštećenog spomenika " živim i umrlim žrtvama fašističkog terora ".

Ogorčeni su, uznemireni i zabrinuti zbog toga što Općina Donji Kukuruzari i Mjesni odbor tog sela, uz potporu Sisačko-moslavačke županije, u subotu, 22. kolovoza, bez ikakvog posebnog povoda i razloga, te bez ikakve povijesne utemeljenosti, planiraju otkriti spomenik palim borcima NOB - a i žrtvama fašističkog terora, na kojem se nalaze i imena ustaškog namjesnika tog sela, pripadnika Domobranske vojske NDH, deklariranih četnika i pripadnika njemačkog Gestapoa.

Slično je i sa komemoracijom borcima i žrtvama fašističkog terora iz II svjetskog rata koja se redovno održava kod spomenika na Gradini, u najbližu nedjelju danu 02.08. koji je ujedno Dan ustanka Vrepca, Pavlovca Vrebačkog i Zavođa Vrebačkog.

Mještani Dragljana, Kozice i Vlake položili su cvijeće na spomenike borcima palim u narodnooslobodilačkoj borbi i žrtvama fašističkog terora, a učinila je to i Maca Radić iz Koteza posjetivši mjesto u Dragljanima gdje su ukopani članovi njezine obitelji stradali od četničkoga noža 28. kolovoza 1942. godine.

Posljednjih petnaest godina u Hrvatskoj je, tvrde statističari, porušeno oko tri tisuće spomenika posvećenih antifašističkoj borbi i žrtvama fašističkog terora.

Spomenik borcima poginulima u NOB-u i žrtvama fašističkog terora od 1941. do 1945., koji su mještani Zablaća i njihovi iseljenici iz SAD-a podignuli prije 44 godine premješten je na novu lokaciju, gdje se već nalazi spomen-obilježje dragovoljcu Domovinskog rata Borisu Antolosu, koji je u 31. godini života poginuo u Lici kod Bilaja kao pripadnik 118. brigade.

Svi autori spomenika ustanku, palim borcima i nevinim žrtvama fašističkog terora, ostavili su nam mogućnost da i tu izrazimo pijetet onima koji su pred 65 godina izborili slobodu i bolji život.

A što se tiče spomenika žrtvama fašističkog terora, bez ikakvog moraliziranja, možemo konstatirati samo to da je njihova obnova usko vezana uz ponovno unošenje emancipatorsko-revolucionarnog momenta, i to ne samo u pojam antifašizma, nego i u životnu filozofiju uopće.

Na spomen-kosturnicu uz državnu cestu D-1, na spomenik žrtvama fašističkog terora u Veljunu i na mjesto zločina u Hrvatskom Blagaju položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Nestao je zapravo oštećeni gornji dio figure težaka sa srušenog partizanskog spomenika " Palim borcima i žrtvama fašističkog terora koji su svoje živote dali za slobodu domovine 1941. - 1945. ", kako je pisalo na velikoj kamenoj ploči povrh spomenika podignutog ispred Doma mladeži, nekadašnjeg Doma kulture ili Zadružnog doma u Sukošanu.