Sasvim sigurno nije ni približno točno ako uračunavamo i žrtve terora - žrtava fašističkog terora tijekom rata bilo je daleko više.

Do poimeničnog popisa i podataka navedenih u knjizi za 75.159 žrtava prikupljenima do 1. studenoga 2008. (nakon njezina izlaska zbog novoprikupljenih podataka taj se broj popeo na 76.358 žrtava zaključno sa 13. srpnja 2009), od kojih je za 57.614 osoba kao mjesto smrti naveden logor u Jasenovcu, za 12.220 osoba logor u Staroj Gradiški, dok je za 8 osoba, žrtava jasenovačkih logora, mjesto smrti nepoznato (jer su pod pojmom »logor Jasenovac« obuhvaćeni logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški), uloženo je doista silno puno truda i vremena, što je i istaknuto u predgovoru: »Koristeći više stotina različitih izvora (knjiga, dokumenata, fotografija, izjava rodbine i prijatelja jasenovačkih žrtava, terenskih istraživanja i fotografiranja spomenika žrtava fašističkog terora), od kojih je 169 navedeno kraticom u Poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac Spomen-područja Jasenovac, uspoređivanjem i kritičkim preispitivanjem podataka za svaku žrtvu pojedinačno, načinjen je popis djece, muškaraca i žena ubijenih u KCL Jasenovac.

I na kraju nije mi jasno kako to da se samo iskapaju žrtve partizanskih zločina, a di su kosti žrtava fašističkog terora?

Načelniku Općine Sukošan uputili smo zamolbu za obnovom spomenika koji je bio postavljen u središte mjesta u čast 44 pala borca i 17 žrtava fašističkog terora.

Načelniku Općine Zemunik Donji zahtjev za obnovu spomenika podignutog u čast šest antifašističkih aktivista koje su strijeljali talijanski fašisti; načelniku Općine Gračac uputili smo zamolbu za obnovom spomen-kosturnice podignute u čast 816 palih boraca i 1.838 žrtava fašističkog terora.

Na spomeniku se nalazi 67 imena palih boraca i žrtava fašističkog terora sa stihovima partizanskih pjesama.

Odmah uz jednu obiteljsku kuću podignut je visoki kameni spomenik na čijem je samom vrhu bista poznatog galovačkog antifašista Bare Burčula, a ispod nje imena 56 palih boraca i još 14 " žrtava fašističkog terora ".

Nigdje nema prostora za pretpostavku o mnogo većem stvarnom broju ubijenih, osim ako se pretpostavi da je znatan dio od onih oko 170.000 žrtava fašističkog terora, za koje izvori navode da su ubijeni drugdje (prilikom " čištenja " terena, u jamama, drugim logorima itd.) zapravo ubijen u Jasenovcu; nema nikakvog razloga za takvu pretpostavku.

Ukupni ljudski gubitci bili su 33 tisuće poginulih (18 tisuća boraca i 15 tisuća žrtava fašističkog terora), dok je u zatvorima, deportaciji i internaciji bilo 42 tisuće stanovnika Dalmacije, a samo u zbjegu u El-shatu bilo je njih 31 tisuća...

U kosturnici su, kako je napisano na spomeniku, ostaci 478 mještana sela Prkos, žrtava fašističkog terora, i oko tisuću žrtava iz Dugog Sela Lasinjskog koji su stradali 21. prosinca 1941. godine.

Selo je dalo i 130 boraca od kojih su 72 poginula... Na spisku žrtava fašističkog terora nalaze se i četiri imena Mirkove porodice: majka Milka, sestra Gota i braća Ilija i Stoko.

Spomenik u čast 44 pala borca i 17 žrtava fašističkog terora iz Sukošana, predstavljala je brončana figura težaka s motikom, a srušen je tijekom Domovinskog rata, krajem 1992. godine.

Zato je ostao široki prostor za umnažanje i uveličavanje broja žrtava (fašističkog terora), kao sredstvo političke instrumentalizacije.

Socijalističke vlasti su svjesno prešućivale ovaj zločin i žrtve iz Košuta jer je naselje bilo dugo vremena anatemizirano kao ustaško i naravno da takvim mudrim glavama koje su paušalno i nezasluženo dijelile etikete nije odgovaralo da eto i u tom selu ima žrtava fašističkog terora jer bi onda njihovo etiketiranje i svrstavanje ljudi ispalo dokazano besmisleno kao što je to i bilo.

Drago mi je što danas mogu biti ovdje s vama, na obilježavanju 71. obljetnice prve oružane partizanske akcije u ovome dijelu Hrvatske, ali i stradanja civila - žrtava fašističkog terora.

Također su obišli i spomenički kompleks na Gradini - spomenik borcima narodnooslobodilačkog rata i žrtava fašističkog terora sela Vrepca, Pavlovca i Zavođa, kao i mjesto srušene crkve Pokrova presvete Bogorodice čija temeljna ploča služi kao slivna ploča za šternu podno Gradine.

- Na posljednjem skupu koji je organiziran u Zagrebu radi vraćanja imena trgu žrtava fašističkog terora, jedan od govornika, antifašist, rekao je: " Moj je otac kao ustaša poginuo na Blajburgu.

Danas se obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima, a već nekoliko dana uoči njega u hrvatskoj su javnosti ponovo počela prepucavanja oko žrtava fašističkog i komunističkog totalitarnog režima.

Predstavnici UABA i Općine Kostrena tom prigodom položili su vijence na grobove palih boraca i žrtava fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu.

Iako ovaj dan služi kao uspomena na 16.000 žrtava fašističkog terora, na 50.000 građana koji su sudjelovali u Narodnooslobodilačkoj borbi, na 600 nositelja partizanske spomenice i na 89 narodnih heroja koje je Zagreb dao, odlučili smo posvetiti ovaj dan hrabrom mladiću kojeg su zaklale fašističke bande pune četiri godine prije okupacije Krsti Ljubičiću.

U partizanskim jedinicama iz tog je kraja sudjelovalo više od 2700 ljudi, a 606 palih boraca i žrtava fašističkog terora dalo je svoje živote za ostvarenje narodnih težnji izraženih u Pazinskim odlukama i oživotvorenih u NOB-u.

Od toga su 13.000 umrli u inozemstvu (zarobljenici i prisilni radnici), 82.000 poginuli kao borci NOR-a, 23.000 " poginuli kvislinzi i kolaboracionisti " (tui su obuhvaćene i žrtve Bleiburga među četnicima - kao što je poznato, ustaškim saveznicimaI), a žrtava fašističkog terora ima 217.000 - od toga, u Koncentracijskom logoru Jasenovc ubijeno je oko 48.500.

Ukupno je dakle bilo 197 poginulih boraca i žrtava fašističkog terora rata, iza kojih je ostalo 120 - oro djece i 43 udovice.

- O doprinosu antifašističkoj borbi govore podaci da je s ovog prostora s puškom u ruci poginulo 430 boraca, pri čemu je bilo 550 žrtava fašističkog terora.

Za uspomenu na ovo teško razdoblje, u Brgudcu se nalazi desetak spomen-obilježja od kojih je najupečatljivije ono koje nabraja 19 poginulih boraca i 37 civilnih žrtava fašističkog terora.

Riječ je o mjestu na kojem su pokopani posmrtni ostaci 478 žrtava fašističkog terora u Prkosu.

Svi dosadašnji pokušaji kojima se od Vlade RH tražilo da podnese zahtjev Republici Italiji i zatraži obeštećenje svih hrvatskih žrtava fašističkog terora, nisu do sada dali rezultata.

Također napominju da ih " povrjeđuje što se preferira otkrivanje i uređivanje grobnica poginulih pripadnika kvislinških oružanih jedinica u odnosu na uređivanje i održavanje grobnica žrtava fašističkog terora i antifašističkih spomen obilježja, koja su de facto simbol i sadržaj povijesti časne antifašističke NOB-e u Hrvatskoj kao jednog od temelja današnje neovisne Republike Hrvatske ".

Fond sadrži spise koji se odnose na praćenje i upućivanje repatriraca preko jugoslavenske granice u pripadne zemlje preko pograničnih stanica, a uključene su kategorije ratnih zarobljenika, interniraca, izbjeglica i žrtava fašističkog terora različitih narodnosti: Rumunji, Bugari, Mađari, Palestinci, Talijani, Poljaci, Česi, Nijemci i dr. Fond čine i knjige repatriranih osoba iz razdoblja 1941 - 1945 koje sadrže podatke o vremenu zarobljavanja, internaciji, logoru u kojem su boravili te upućivanju u mjesto prebivališta.

Fond sadrži gradivo nastalo od 1945. do 1952., a čine ga zapisnici sjednica Rajonskog narodnog odbora Kustošija od 1945. do 1952., povjeljivi spisi od 1945. do 1947., knjige i spisi općih poslova koje čine molbe, žalbe, rješenja, dozvole, uputstva, te urudžbeni zapisnici i imenska kazala od 1945. do 1947. Iz privredne djelatnosti sačuvani su izvještaji o radu, planovi rada, zapisnici sastanaka, statistički podaci industrijskih poduzeća, te podaci o radnicima zaposlenim u Simensu (Rade Končar) od 1945. do 1947. Gradivo koje se odnosilo na stambenu problematiku čine urudžbeni zapisnik i imensko kazalo, molbe za dodjelu i zamjenu stanova, žalbe, rješenja o dodjeli i oduzimanju stambenih i poslovnih prostora u vlasništvu općine i sl. od 1946. do 1951. Financijsku dokumentaciju čine rješenja, uvjerenja, molbe, žalbe, upozorenja, kontrole, uknjidžbe, urudžbeni zapisnik i imensko kazalo, glavna knjiga, te dnevnik pologa za 1946. i 1947. Iz oblasti socijalne politike i zdravstvstva sačuvana su rješenja o zbrinjavanju malodobne djece, prijavnice djece obitelji žrtava fašističkog terora, evidencije i kartoteka pripomoći, te spisi komisije za pripomoć od 1945. do 1947. Fond još sadrži opći upisnik i imensko kazako suca za prekršaje za 1952.