Iako bi Jakovljevićeva smjena bila očekivana u sklopu sređivanja odnosa u Katoličkoj crkvi nakon izbijanja sukoba zbog zemljišta u župi Dajla u porečkoj biskupiji, čudi da je takav potez povukao biskup Milovan kojem je Jakovljević čuvao leđa u sukobu s Kaptolom.

Prema tome, spor oko imovine u istarskoj župi Dajla je veoma složen i ima više značenja.

Odluka Ministarstva pravosuđa po kojoj su proglašena ništavnim rješenja Ureda za imovinsko-pravne poslove Istarske županije, donesena u razdoblju od 1997. do 2002. godine, a kojima su Župi Dajla nekretnine vraćene u vlasništvo, posve će izvjesno izazvati reakciju Vatikana.

U pismu kojeg je 10. kolovoza Milovan poslao kardinalu Josipu Bozaniću biskup piše: Danas (10. Kolovoza) je objavljeno da je Ministarstvo pravosuđa RH poništilo sve akte kojima je imovina bila dodijeljena župi Dajla te da se sva imovina vraća u vlasništvo Republike Hrvatske.

U ovom slučaju je imovina vraćena župi Dajla bez pravnog osnova jer je plaćena bivšem vlasniku.

Predmet dugogodišnjega dogovaranja između Benediktinske opatije Praglia i Porečke i pulske biskupije bila je podjela nekretnina vezanih uz benediktinski samostan Dajla, kod Novigrada u Istri, koje su jugoslavenske komunističke vlasti poslije rata (od 1945. do 1948.) oduzele, a benediktince protjerale, a Republika Hrvatska ih je na zahtjev župe Dajla i Porečke i pulske biskupije vratila kasnih devedesetih godina župi Dajla, odnosno Porečkoj i pulskoj biskupiji.

Biskupija mora, po odluci crkvenih vlasti u Vatikanu, benediktincima iz talijanske Praglije vratiti imanje u župi Dajla vrijedno 300 milijuna kuna.

Državno odvjetništvo temeljem toga na Općinskom sudu u Bujama stavilo je zabilježbu kojom traži upis vlasništva države, a istodobno i zabranu raspolaganja svim nekretninama koje su pripadale župi Dajla.

Samostan i zemljište Hrvatska je na temelju sporazuma s Vatikanom vratila župi Dajla.

Hrvatska je 1997. (pravnici kažu bez valjane pravne osnove) počela tu imovinu vraćati župi Dajla.

Država je nekretnine, kojih je na taj način postala vlasnicom, vratila Crkvi, i to župi Dajla i Porečko-pulskoj biskupiji, a da ničim na to nije bila obvezna.

Ministar Bošnjaković donio je jučer rješenje kojim je utvrdio ništavnost svih rješenja (iz 1996., ' 97., ' 99. i 2000.) kojima je sporna imovina vraćena župi Dajla.

Poanta je u tome da se župi Dajla nije mogla ustupiti imovina oduzeta za vrijeme komunističke vladavine.

Državno odvjetništvo je danas podnijelo prijedlog Općinskom sudu u Bujama za " osiguranje nenovčane tražbine Republike Hrvatske određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina koje su bile vraćene župi Dajla ", a najavilo je i poduzimanje " odgovarajuće pravne radnje " za povrat tih nekretnina u državno vlasništvo.

Naime, ne ulazeći u odluke hrvatskih pravosudnih tijela i razloge tih odluka, ostaje činjenica da je godine 1999. benediktinska imovina pripala župi Dajla u Porečkoj i pulskoj biskupiji.

' Ništavnost tih rješenja utvrdio sam temeljem članka 128. Zakona o upravnom postupku prema kojemu povrat imovine župi Dajla nije mogao biti predmet upravnog postupka ', rekao je ministar objašnjavajući kako je njegovo rješenje osnova Državnom odvjetništvu za pokretanje postupka pred Općinskim sudom u Bujama za upis vlasništva Republike Hrvatske nad imovinom koja je povod spora između države i Crkve te između Biskupije porečke i pulske te benediktinaca iz Italije koji također svojataju tu imovinu.

Kosor izjavila kako namjerava problem imovine u župi Dajla riješiti u duhu suradnje.

No, u toj dugotrajnoj i uobičajenoj razapetosti između lica i naličja u Hrvatskoj, neočekivano se proteklih dana hrvatska javnost upoznala sa postojanjem dramatičnog i veoma poučnog svjetskog pitanja: tko je vlasnik jednog relativno malog dijela teritorija u hrvatskoj župi Dajla u Istri, te tko je nadležan za rješavanje toga pitanja?

Za razliku od kardinala Bozanića koji u župi Dajla nema nikakve interese, Porečko-pulska biskupija s očito jakim razlogom otvara ovako žestoki sukob.

No, ako to sve nije točno, i ako je Republika Hrvatska ugovorom sa Svetom stolicom te nekretnine ipak trebala vratiti Katoličkoj crkvi, onda je slučaj Dajla isključivo unutarcrkveno pitanje, jer imovina nije vraćena ni župi Dajla, ni Porečko-pulskoj biskupiji, već Katoličkoj crkvi, koja svojim nekretninama gospodari poput neke globalne kompanije.

Dogovor je bio o župi Dajla.

Milanović je, neizravno, u izjavi novinarima pogrešnom ocijenio odluku Vlade Jadranke Kosor da se ponište rješenja Istarske županije prema kojima su spomenute nekretnine od 1997. do 2002. godine vraćane župi Dajla, kao pravnom slijedniku na crkvenom i civilnom području Benediktinskog samostana Dajla - Novigrad.

A 21. ožujka ove godine Visoki upravni sud je presudom poništio rješenje Ministarstva pravosuđa kojim je oglašeno ništavim sedam rješenja bujske ispostave županijskog Ureda za imovinsko-pravne poslove kojima je u razdoblju od 1997. do 2002. godine Župi Dajla vraćeno oko 400 hektara uglavnom poljoprivrednog zemljišta na području Grada Novigrada i Općine Brtonigla.

Iako zadovoljan odlukom Ministarstva, istaknuo je da je ona formulirana tako da se " htjelo u cijeli slučaj uvući Istarsku županiju, sugerirajući javnosti da je Županija dala zemljište Župi Dajla ".

Tom presudom, koju je inače donio tadašnji općinski sudac Ivan Milanović, zemljište je, na ukupno 16 čestica koje su bile pogodne za vraćanje, pripalo Župi Dajla koja se na sudu legitimirala kao univerzalni pravni sljednik spomenutog samostana, a prema darovnoj izjavi i punomoći još iz veljače 1975. godine.

A ne zamjeraju vlastitoj državi što je izdala nacionalne i narodne interese kad je koncem 90 - ih vratila = darovala privatnim pravnim osobama: župi Dajla i tamošnjoj biskupiji, državnu imovinu koju su porezni obveznici već platili. kako će Crkva riješavati svoje unutarnje sporove to je doista pitanje same Crkve.

Vatikan je ostao šokiran Bošnjakovićevom odlukom da izvan snage stavi rješenje Istarske županije kojim je župi Dajla predano vlasništvo na crkvenom i civilnom području Benediktinskog samostana Dajla.

Svojedobno su u župi Dajla prodali 76 hektara tuđe šume za gradnju nekog ' golf resorta '.

I oni su tražili svoj dio nekretninskog kolača, a kad su nekretnine poklonjene/vraćene Župi Dajla za to su u Hrvatskoj osnovali svoje poduzeće - Abbazia d. o. o. sa sjedištem u Puli. (piše Goran PRODAN)

Reagiranje države je po mom mišljenju zakasnilo, jer se povrat nekretnina nije mogao izvršiti ni župi Dajla obzirom da je naknada za oduzetu imovinu isplaćena ranijem vlasniku.