... neki dan sam slušajući pjesme na you tubeu vidjela neke spotove koji su me SABLAZNILI, a radi se o neofašizmu i porukama kako su Istra i Dalmacija uvijek bile talijanske i da će to biti, te blaćenje Tita koji im je u spotovima krv na očima.... mislim da to itekako ima veze sa ovim zahtjevima talijanskih crkvenih krugova koji koriste Papu kao marionetu.... ne trebaju ništa dobiti, nego to mora biti hrvatsko jer je sva ta pitanja regulirala i riješila Jugoslavija dok je to bilo aktualno.... benediktincima je tad Italija isplatila odštetu... stid ih i sram može biti kojim šporkarijama se bave i još preko Pape bi da začepe usta svim svećenicima Hrvatima, a i puku.... e, pa neće ići tako.... braća smo po Kristu, ali ne i braća po materi.... svaka čast don Ivanu Grubišiću koji je UVIJEK otvoreno kazao šta misli, pa makar bio osuđivan i od crkvenih krugova.... svaka čast i drugima koji su isto i slično postupili kao on.... dokle savijati kičmu i zbog koga?..... dok ne pukne?

Dana 10. kolovoza, kada je objavljeno da je Ministarstvo pravosuđa RH ponovno nacionaliziralo imovinu župe Dajla koja je nekad pripadala benediktincima iz Praglie (Sveta Stolica smatra da monasi to pravo imaju i danas), porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan poslao je pismo zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Josipu Bozaniću, ali i uredništvu katoličkog tjednika Glas Koncila kojeg je Bozanić izdavač.

Crkva Sv. Marije na Božjem Polju sagrađena je u 15. st. na mjestu ranijeg sakralnog objekta i samostana koji je najprije pripadao benediktincima, zatim templarima, ivanovcima i franjevcima trećerecima.

Da je Crkvi vraćeno imanje koje je pripadalo benediktincima također je točno, ali pitanje je koliko je to bilo pravno osnovano.

Iz svega samo kužim da je Hrvatska isplatila Crkvi (Talijanima, benediktincima) nešto, po Ozimskim sporazumima i da benediktinci traže još, još, a da je naš biskup već rasproda Crkvenu imovinu i upotrijebio novce opet za Crkvu.

Papa oštro na Hrvatsku: Nekretnine pripadaju benediktincima, ne miješajte se u crkvena pitanja

ŠIBENIK Kardinal Josip Bozanić u utorak se prvi put pojavio u javnosti od izbijanja skandala oko imovine Porečko-pulske biskupije koja se odlukom Vatikana ima vratiti talijanskim benediktincima, a, iako sam spor nije spominjao, posredno je iznio svoje mišljenje i to stavši u obranu pape Benedikta XVI.

Povijesni izbor benediktinaca od Trpimira, toliki učeni opati na dvoru hrvatskth knezova i kraljeva uz znakovit broj samostana u hrvatskoj državi pomaže učvršćenju veza Hrvatske s zapadom i istovremeno daju Hrvatskoj razinu svih onih srednjevjekovnih stečevina koje su u to doba imale i ostale benediktincima napučene europske zemlje, sve do Engleske i Irske.

Istine radi potrebno je reći da je zemljište na kojem se nalazi kamp (Ladin gaj) pripadalo benediktincima i da je Biskupija to zemljište dobila od RH.

Radio sam puno za obrazovni program HRT-a, npr. seriju o franjevcima, o benediktincima, kao i niz filmova za redakciju narodne glazbe i običaja te za dramski i dokumentarni program.

To je, eto, velika pobjeda hrvatske države u sporu sa Svetim ocem koji je osporio odluku hrvatskog suda i naložio da se zemljište vrati talijanskim benediktincima s bankovnim računom u Njemačkoj.

Bozanić se, naime, pozvao na autoritet pape Benedikta i velik dio svoje propovijedi posvetio njemu, koji je presudio u slučaju Dajla tako što je izvlastio porečko-pulskog biskupa mons. Milovana i imenovao drugoga tek toliko da potpiše sramotan sporazum koji ide na ruku talijanskim benediktincima.

Vatikan je u svom priopćenju prozvao porečko-pulskog biskupa Ivana Milovana zbog nesurađivanja u pregovorima s benediktincima iz Praglije.

Otok je ime dobio po samostanu Sv. Petra, koji je, kao i druga dva na otočićima Mrkanu i Bobari, pripadao benediktincima.

Odlučuje se za redovnički život među benediktincima i od 1981. boravi u talijanskim benediktinskim samostanima.

Pavao VI. je u listopadu 1964. godine govorio benediktincima u Montecassinu: To je veoma velik i važan događaj koji se tiče opstojnosti i čvrstoće našega starog i uvijek vitalnog društva, potrebitog da danas iz korijena zahvati novu limfu, odakle crpi snagu i sjaj, iz kršćanskih korijena, koje mu je najvećim dijelom dao i svojim duhom hranio sveti Benedikt.

Ni Milovanova smjena ne bi nikoga začudila nakon što je porečki biskup unutar Hrvatske biskupske konferencije ostao osamljen u odupiranju odluci pape Benedikta XVI. da se benediktincima prizna pravo na dio zemljišta u Dajli i isplati pripadajuća astronomska odšteta.

Godine 1799, glasnik dubrovačkih vlasti proslijedio dokument u kojem se Benediktincima u samostanu na Lokrumu naređuje da napuste otok.

Dogovor o podjeli imovine postignut je posredstvom kardinalske komisije 2006. godine, no Porečka biskupija nastavila je sama izravne pregovore s benediktincima.

Na novinarsko pitanje o odluci Visokoga trgovačkoga suda i povratku samostana Dajla talijanskim benediktincima, nadbiskup Devčić je, naglasivši kako to pitanje nije tematizirano na zasjedanju, odgovorio: " Ovo je pitanje striktno Porečke i pulske biskupije, odnosno župe Dajla i opatije Praglia u Italiji, kao i Svete Stolice koja se u to uključila kada se biskupija, odnosno župa s jedne strane i opatija Praglia nisu mogle dogovoriti.

Kajin je ispričao kako je 1975. godine biskup Nežić dobio prokuru od fratri da ih zastupa na hrvatskim sudovima, a 2005. je izvršena prva procjena dobara u iznosu od 28.590.000 eura. Biskupija je benediktincima ponudila osam milijuna eura, pa 10 milijuna eura plus 50 ha terena, a benediktinci su tada tražili ' samo ' 14.000.000 eura.

Hrvatskoj posebna vatikanska komisija poništila je odluku hrvatskog suda i potpisala da porečka biskupija mora talijanskim benediktincima vratiti samostan i zemljište pokraj Novigrada ili im u godinu dana platiti 4 milijuna eura.

Samostan Dajla benediktincima su oduzele komunističke vlasti.

Pritom ostaju otvorena pitanja o benediktincima i templarima na području Imotske krajine.

Benediktincima jedan dio zemljišta u Dajli, iako znajući da nemaju pravo na to, ali od sada, zbog ovakvog prepotentnog ponašanja i nanošenja velike materijalne i moralne štete našoj mjesnoj Crkvi, više na to nismo spremni.

Nakon 26 godina, devet mjeseci i 11 dana u Zmajeviću, praćene nadbiskupom Marijanom Oblakom, benediktincima Martinom Kiriginom i Benediktom Celiginom, biskupima Jugoslavije, brojnim svećenicima i pukom, benediktinke su se 27. rujna 1970. g. u svečanoj procesiji vratile u svoj obnovljeni dom u samostan sv. Marije.

S druge strane ostaje kardinal Bozanić koji je samostan htio predati talijanskim benediktincima.

Lani je pulska biskupija počela izravne pregovore s benediktincima, no iz njih se povukla u lipnju.

Iako sam se raspitivao po Dubrovniku, o benediktincima se i tada znalo vrlo malo, nego sam imao sreću da sam upoznao kolegu koji je došao iz Njemačke iz benediktinskog samostana i stalno pričao o njima, pa me to dosta usmjerilo.Tada sam ih počeo više proučavati i shvatio da je to ono moje što osjećam i kako bih želio živjeti.

Država je talijanskim benediktincima lijepo odgovorila na njihov zahtjev za povratom, ali samo dok je Dajla bila državna.