Izrasline na kori drveta, na koži životinja ili općenito dlake na njihovoj bradi kumovale su imenima kao što su: bradavičasta svinja (afrička divlja svinja Phacochoerus africanus), bradavičar (gušter puzaš Heloderma suspectum, čiji ugriz može za čovjeka biti smrtonosan, no mi možemo, bar što se toga tiče, biti sigurni, jer taj gušter živi u Arizoni i u Meksiku), bradavka (jednogodišnja zelen Heliotropium europaeum), bradica, rod primorskih biljaka (Polypogon) iz porodice trava, ili bradaš/bradan, orao Gypaetus barbatus iz roda sokolova, zvan i bradaš žutoglavi, koji živi kod nas u visokim planinama.

Istraživanje koje je objavljeno jučer u časopisu Current Biology pomaže ispuniti prazninu od 30 do 55 milijuna godina koja postoji u fosilnim zapisima kornjača kroz istraživanje izumrlog južnoafričkog gmaza poznatog pod imenom Eunotosaurus africanus.

Potječe od afričkog divljeg magarca (E. asinus africanus i E. asinus somaliensis).

Koliko ovakvih subjekata mora postati to, što sam postao danas ja, ovakva krpa, ovakav bivši čovjek, da jedan Scipius Africanus može ostati na konzoli

1924. Taung, Južna Afrika Raymond Dart dobiva pošiljku fosila i otkriva jednu lubanju Australopithecus africanus (nazvana Taung child), fosil je star oko 2 mil. god., a 1925. objavljuje članak u kojem svoj nalaz proglašava nedostajućom karikom, suprotno tadašnjem gledištu.

Naime, tada se smatralo da se prvo razvio veliki mozak, a tek onda i ostale ljudske karakteristike; Australopithecus africanus pokazuje upravo nešto suprotno, mali mozak i ljudske fizičke karakteristike (npr. zubi). 25 godina Dartova teorija je zaboravljena, dok nisu pronađeni mnogi drugi fosili ranih čovjekovih predaka koji su potvrdili da je velikom mozgu prethodio uspravan hod kao i upotreba oruđa.

Kako uzgajati Afrički ljiljan (Agapanthus africanus)?

Izraz katarakta prvi je upotrijebio arapski okulist i svećenik Constantinus Africanus, 1018. godine.

Eunotosaurus africanus pomiče kornjače i njihov oklop za dodatnih 40 milijuna godina u prošlost.

Ipak, E. africanus nije imao neke druge karakteristike koje su zajedničke vrsti O. semitestacea i modernim kornjačama, poput proširenih nastavaka na kralješcima.

Tijekom preliminarnih istraživanja flore i faune Parka Prirode Lastovsko otočje u 2007. godini, u lokvi na Lastovu zabilježen je primjerak vrste Cybister tripunctatus africanus vrsta koja je srodna obrubljenim kozacima i koja dosad nije bila zabilježena za područje Republike Hrvatske.

Da bi se moglo govoriti o čovjeku prvih vremena mora se početi sa razdobljem prvih hominida kao što su Australopithecus africanus, Homo habilis, Homo erectus i Homo neanderthalensis.

Vrsta Australopithecus africanus živjela je prije četiri milijuna godina, a izumrla je prije jedan milijun godina.

Scipion Stariji zvan i Scipion Afrički, punim imenom Publije Kornelije Scipion (lat: Publius Cornelius Scipio Africanus Major) bio je poznati rimski vojskovođa i političar.

Izvornik toga djela, dakle, nije pronađen, ali ga citiraju Rimljanin Josip Flavije (Josephus Flavius), te kršćanski autori Julije Afrikan (Sextus Iulius Africanus), Euzebije (Eusebios) i carigradski monah Sincel (Syncellus).

Fosilni ostatci su pokazali da je osam različitih vrsta nastalo iz jedne čovjekolike vrste, Australopithecus africanus, koja je živjela prije 2,7 milijuna godina.

Afrički divlji magarac (Equus asinus; sin.: Equus africanus), ili afrički magarac, ili divlji magarac, je vrsta iz porodice konja (Equidae) kojoj pripada i njegov njegov domesticirani oblik pravi ili domaći magarac.

Za letiguju, ili Draco africanus, netko kaže da je tek rođak zmaja, a da ne spada u njih.Ima 2 krila, 2 noge i bodljkiav rep.

Julije Afrikan (Sextus Iulius Africanus, II-III stoleće ne.) iz Jerusalima, u jednom svom pismu prijatelju Origenu iznosi kritičko-filološke primedbe kojima hoće da pokaže neautentičnost odeljka Suzana iz Knjige o Danilu.

Julije Afrikan (Sextus Iulius Africanus). Ovaj otac hrišćanske hronografije rođen je u Severnoj Africi sredinom II stoleća, a živeo je u Palestini.

U stvari je poznat pod imenom canis africanus.

Taj general, često nepravedno zapostavljan jer se uvijek priča o Hanibalu, bio je Publius Cornelius Scipio zvani Afrikanac (Africanus).

Flavijevo " svjedočenje " ne spominju ni Justin, Irenej, Klement Aleksandrijski (poznaje Josipova djela, vidi: Stromata Book 1 pogl. 21.), Irenej, sveti Ivan Zlatousti, Ciprijan, Anatolius, Arnobius, Fotij, Metodijus, Augustin, Laktantius, Sextus Julius Africanus kršćanski povjesničar poznaje Josipa (pogl. 17.38 njegove Kronografije), ali ne i TF, Hipolit, Minucius Felix (apologet, citira Josipa u pogl. 33 ali ne i TF).

Ustvari George Syncellus iz 9. st. navodi Julianus Africanus-a iz 3. st., da je ovaj, razglabajući o toj " posvemašnjoj tami ", spomenuo nekog Talusa: " Thallus naziva tu tamu pomrčinom "