U Djelima apostolskim je zapisano, da je kralj Herod Agripa I. dao pogubiti Jakova mačem (Dj 12,1 - 2).

Nakon njegove smrti tu dužnost preuzima general Marko Vipsanije Agripa, veliki Augustov prijatelj iz doba građanskog rata. [ 21 ] Kada su nakon Marcelove smrti nove generacije iz njegovog obiteljskog kruga postale punoljetne one dobivaju sve najpopularnije državne dužnosti kako bi postali poznati.

Agripa i budući car Tiberije (sin Augustove žene Livije) dobivaju zadatak ići u istočne provincije kako bi prisilili Parte da vrate obilježja rimske vojske osvojena tijekom Krasovog debakla 53. pr.

Prevladava pretpostavka da je nastala između 18. i 12. pr. Kr., kada su August i Agripa zajedno proveli opsežne upravne reforme cijele države (A.

Postum Agripa i Tiberije su proglašeni nasljednicima.

Iz tog je braka poteklo petero djece, tri sina i dvije kćeri: Gaj Cezar, Lucije Cezar, Julija Mlađa, Agripina Starija i Postum Agripa (ime " Postum " znači da je dijete rođeno nakon očeve smrti).

Prve rimske terme osmislio je car Agripa, dok se svaki sljedeći vladar trudio nadmašiti svoga prethodnika.

Mnoge su te knjige dovele do ludosti. " 25 A Pavao reče: " Ne ludujem, čestiti Feste, nego govorim riječi istine i razboritosti. 26 Jer za ovo zna kralj, kojemu i govorim otvoreno; jer ne vjerujem, da mu je što od ovoga skriveno; jer se ništa od ovoga, nije događalo u kutu. 27 Vjeruješ li, kralju Agripa, prorocima?

Znam, da vjeruješ. " 28 A Agripa će Pavlu: " Za malo, pa me nagovori, da budem kršćanin. " 29 A Pavao reče: " Želim od Boga, i za malo i za mnogo, da bi ne samo ti, nego i svi, koji slušaju, postali danas takvi, kao i ja što sam, osim ovih okova. "

Njegov vodeći vojskovođa, Agripa, priveo je neprijateljstva kraju nakon krvave bitke u kojoj su poginuli gotovo svi Kantabri sposobni nositi oružje.

Kr. zamislio i dao izraditi rim. vojskovođa i državnik Marko Vipsanije Agripa (Marcus Vipsanius Agrippa), suvladar Augustov (Dalmacija, Ilirik, oko 63. pr. Kr. Rim, 12. pr. Kr.), po kojemu je u stručnoj literaturi zemljovid i nazvan.

Budući da »nekoliko dana poslije dođu kralj Agripa i Berenika u Cezareju da pozdrave Festa« (25, 13), ovaj predlaže Agripi da i on ispita Pavla.

Luka opet daje oduška svojoj ironiji kad se takvu Agripi obraća riječima: »Smatram se sretnim što se u svemu za što me Židovi optužuju mogu, evo, danas braniti pred tobom, kralju Agripa, jer ti najbolje poznaješ židovske običaje.« (26, 2 slij.) Sad već treći put (9, 1 - 19; 22, 1 - 21) Luka u obliku Pavlova govora opisuje kako je od progonitelja postao apostol.

Unatoč svemu, Fest i Agripa se slažu u jednome: »Ovaj čovjek ne čini ništa čime bi zaslužio smrt ili okove« (26, 31), na što Agripa još dodaje: »Ovaj bi čovjek mogao biti pušten da se nije pozvao na cara.« (26, 32)

A Agripa odvrati Pavlu: - S malo me truda kaniš učiniti kršćaninom

Dok su se povlačili, govorili su jedan drugomu: " Ovaj čovjek nije učinio ništa što zaslužuje smrt ili lance. " Agripa reče Festu: " Ovaj se čovjek mogao pustiti na slobodu, da nije prizvao na cara. "

- Kralju Agripa, osjećam se sretnim, što se danas mogu pred tobom braniti od svega za što me tuže Židovi, jer ti vrlo dobro poznaješ židovske običaje i njihova prepiranja.

- Zato, kralju Agripa, nisam bio neposlušan nebeskom viđenju, nego sam propovijedao najprije stanovnicima Damaska, zatim Jeruzalema i sve židovske zemlje i napokon poganima, da se obrate i okrenu Bogu, vršeći djela dostojna obraćenja.

@ Zvone Evo sam letimično pročitao; Opet Marko Agripa fecit, čovječe, stvarno je sveprisutan, mislim, svaka čast Lijep pozdrav svima P. S.

Liburni prestaju plaćati porez i gusare Jadranom, što Oktavijan i Agripa okončavaju pljenidbom brodovlja.

Herod koji se spominje je Herod Agripa I, unuk omraženoga Heroda Velikoga.

U one dane: Dođu kralj Agripa i Berenika u Cezareju da pozdrave Festa.

Agripa zaključuje na kraju: " Ovaj bi čovjek mogao biti pušten da se nije prizvao na cara " (Dj 26,32), skidajući s Pavla, a posredno i s kršćana, svaku krivnju.

Vojskom je osobno on zapovijedao uz pomoć drugih ponajboljih rimskih vojskovođa, među kojima se isticao njegov zet Marko Vispanije Agripa.

1 6 Nato Agripa re? e Pavlu: " Dopušta ti se o sebi govoriti. " Pavao ispruži ruku i stade se braniti: 2 " Smatram se sretnim što se u svemu za što me Židovi optužuju mogu, evo, danas braniti pred tobom, kralju Agripa, 3 jer ti najbolje poznaješ židovske obi? aje i zadjevice.

Za tu me nadu, kralju, tuže Židovi. 8 Zašto nevjerojatnim smatrate da Bog mrtve uskrisuje? " 9 " Pa i ja sam neko? smatrao da mi se svim silama boriti protiv imena Isusa Nazare? anina. 10 To sam i? inio u Jeruzalemu: mnoge sam svete, pošto od velikih sve? enika dobih punomo?, u tamnice zatvorio, dao svoj glas kad su ih ubijali 11 i po svim ih sinagogama? esto mu? enjem prisiljavao psovati i, prekomjerno bijesan na njih, progonio sam ih? ak i u tu? im gradovima. " Pavao o svom obra? enju 0 9,1 - 19; 22,6 - 16) 12 " Radi toga po? oh u Damask s punomo? i i ovlaštenjem velikih sve? enika 13 kadli u pol bijela dana na putu vidjeh, kralju, kako s neba svjetlost od sunca sjajnija obasja mene i moje suputnike. 16 Nego ustani, na noge se jer zato ti se ukazah da te postavim za poslužitelja i svjedoka onoga što si vidio i što? u ti pokazati. 17 Izbavit? u te od naroda i od pogana kojima te šaljem 19 " Otada, kralju Agripa, ne bijah neposlušan nebeskom vi? enju. 20 Nego najprije onima u Damasku pa onda i u Jeruzalemu, svoj zemlji židovskoj i poganima navješ? ivah da se pokaju i obrate k Bogu i? ine djela dostojna obra? enja. 21 Zbog toga me Židovi uhvatiše u Hramu i pokušaše ubiti. 22 Ali s pomo? u Božjom sve do dana današnjega svjedo? im, evo, malu i veliku, ne govore? i ništa osim onoga što Proroci govorahu i Mojsije da se ima zbiti: 23 da? e Krist trpjeti i da? e on, prvouskrsli od mrtvih, svjetlost navješ? ivati narodu i poganima. " Festov i Agripin prosvjed 24 Dok se on tako branio, Fest? e mu u sav glas: " Mahnitaš, Pavle

Ništa mu od toga, uvjeren sam, nije nepoznato; jer nije se to dogodilo u kakvu zakutku. 27 Vjeruješ li, kralju Agripa, Prorocima?

Znam da vjeruješ " 28 Agripa? e Pavlu: " Zamalo pa me uvjeri te krš? aninom postah " 29 Pavao pak: " Dao Bog te i za malo i za mnogo, ne samo ti nego i svi koji me danas slušaju postali ovakvima kakav sam ja, osim ovih okova " 30 Nato usta kralj, upravitelj, Berenika i oni koji su s njima zasjedali. 31 Udaljuju? i se govorili su me? u sobom: " Ovaj? ovjek ne? ini ništa? ime bi zaslužio smrt ili okove. " 32 ipa pak re? e Festu: " Ovaj bi? ovjek mogao biti pušten da se nije prizvao na cara. " Prema Rimu

Kreirao ga Heinrich Cornelius Agripa u 16. st., a korišteno je za komunikaciju s anđelima.

Legendarni Menenije Agripa rekao je istinu sa onom svojom pričom o pobunjenim udovima i želucu.