ZGRAF 9 obuhvaća sljedeće manifestacije: međunarodnu izložbu selektiranih radova grafičkog dizajna nastalih u razdoblju od 1. siječnja 1999. g. do danas, čiji su autori u konkurenciji za nagrade: ZGRAF GRAND PRIX, ZGRAF 1, ZGRAF 2, ZGRAF HONOUR (za izuzetan doprinos grafičkom dizajnu), ICOGRADA EXCELLENCE, AICA AWARD i 10 POĆASNIH DIPLOMA.

Radovi u ovoj kategoriji mogu biti ostvareni ili idejna rješenja u bilo kojem mediju, a najboljem radu dodijelit će se posebna nagrada samostalne izložbe Ahn Sang-Soo-a (Južna Koreja), dobitnika ZGRAF 8 GRAND PRIX i Vladimira Chaike (Rusija), dobitnika ZGRAF 8 EXCELLENCE i AICA AWARD izložbu radova članova Međunarodnog ocjenjivačkog suda, za koju je predviđena nagrada ZGRAF EXCELLENCE ciklus predavanja domaćih i inozemnih stručnjaka na temu dizajn i oglašavanje, uz koje će biti organizirane radionice.

Dobitnik je nagrade Salona mladih u Sisku, Salona mladih u Zagrebu, nagrade AICA na 36. Zagrebačkom salonu te je za multimedijsku instalaciju " Nevidljivi Sisak - Fenomen Željezara " dobitnik nagrade T-HT-a.

Projekt, čiji se prvi dio sastojao u pojedinačnim gostovanjima umjetnika u Dubrovniku, po izboru gospođe David, predstavljen je na okruglom stolu Strategija za 21. stoljeće, održanom u završnici kongresa AICA-e u Umjetničkoj galeriji.

Krajem 2003. izabran je za predsjednika hrvatske sekcije AICA-e (Međunarodna udruga likovnih kritičara).

Još 1994. pod predsjedanjem Marijana Susovskog, tadašnjega predsjednika hrvatske sekcije AICA-e, u Zagrebu je bio održan međunarodni skup koji je bio namijenjen detektiranju mogućnosti pokretanja manifestacije koja bi Zagrebu vratila aktualnost nekadašnjih Novih tendencija.

Predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja od 1992. do 1995. Predsjednik Hrvatske nacionalne sekcije AICA-e (Međunarodno udruženje likovnih kritičara) od 1997. do 2003. Potpredsjednik Međunarodne AICA-e u Parizu od 1999. do 2003. Suradnik Hrvatskog leksikografskog zavoda u Zagrebu (Likovna enciklopedija).

Članica je Međunarodne organizacije kritičara umjetnosti (AICA), Međunarodne organizacije kustosa suvremene umjetnosti (IKT) te Društva za istraživanje umjetnosti (SAR).

Uz Igora Zidića ravnatelja Moderne galerije i predsjednika Matice Hrvatske, u odabiru likovnih radova te izboru najboljeg među njima sudjelovali su i članovi stručnog žirija u sastavu, Mr. sc. Snježana Pintarić, v. d. ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Darko Glavan, predsjednik HS AICA i voditelj odnosa s javnošću Muzeja Mimara, Iva Körbler, znanstvena asistentica na Institutu za povijest umjetnosti, Zagreb, te Franjo Sinković Izvršni direktor Sektora marketinga i prodaje, Hrvatske poštanske banke.

Mi se tamo bavimo djelima«, rekla je jedna inozemna gošća, sudionica AICA-e.

Član AICA-e, ICOM-a, CIMAM-a, DPUH, DPU Rijeke i ULUPUH-a.

ZAGREB - Achille Bonito Oliva, jedan od najpoznatijih suvremenih likovnih kritičara i teoretičara te autor pojma " transavangarda ", profesor povijesti umjetnosti na rimskom sveučilištu La Sapienza i književnik, gostovao je u utorak u Zagrebu, gdje je u organizaciji hrvatske sekcije AICA-e u Muzeju Mimara održao predavanje o stvaralaštvu Brace Dimitrijevića, istaknutog hrvatskog umjetnika na čiji je poziv i došao u Hrvatsku.

Kako je podsjetio predsjednik hrvatske AICA-e Darko Glavan, Oliva se afirmirao u razdoblju velikih prevrata između 1968. i 1971. godine, kada je i objavio svoju prvu knjigu Magični teritorij.

Punopravni je član Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA) od 1997. Sudionik je Szeemannove autorske izložbe Blut Honig Zukunft ist am Balkan u Klosterneuburgu (Vienna) 2003. Selektor je hrvatskog paviljona na 52. venecijanskom biennalu 2007. godine.

Za svoj rad izložen na 9. trijenalu hrvatskog kiparstva dobila je nagradu hrvatske sekcije AICA.

Obaviještena je i Međunarodna asocijacija likovnih kritičara (AICA), jer je na sjednici bio i predsjednik te sekcije pa je čuo što sam govorio.

Hrvatski centar P. E. N. organizirao je 59. Svjetski kongres P. E. N. - a u Dubrovniku 1993. godine, u Zagrebu su 2001. godine održani Svjetski kongres esperantista (Hrvatski savez za esperanto) i Svjetski kongres Međunarodne udruge likovnih kritičara AICA-e, uz Okrugli stol u Dubrovniku (Hrvatska sekcija AICA) te Regionalna P. E. N. konferencija u Dubrovniku;

Na okruglom stolu su sudjelovali gosti iz Francuske: Christophe Domino, nezavisni kritičar i predsjednik francuske sekcije AICA-e iz Pariza, Pascal Pique, direktor Odjela za suvremenu umjetnost muzeja i centra za suvremenu umjetnost Les Abattoirs iz Toulousea, koji je karijeru počeo izložbom hrvatskih " gorgonaša ", te Katia Baudin-Reneau, direktorica Visoke škole dekorativnih umjetnosti iz Strasbourga.

Kao kustos i likovni kritičar članica je internacionalnih društava International Association of Art Critics (AICA) - Nizozemske, International Association of Curators of Contemporary Art (IKT), International Society for Art, Science and Technology (ISAST) i International Society for Electronic Arts (ISEA), te nacionalnih Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU).

U Zbirci se čuvaju plakati Suvremeno slikarstvo Jugoslavije, Dubrovnik Umjetnička galerija, 1956, izložba povodom skupštine AICA, (oblikovanje Ivan Picelj), Salon 59 održan u Galeriji likovnih umjetnosti u Rijeci 1959., (oblikovanje Edo Murtić), 6. Biennale mladih u Modernoj galeriji Rijeka, 1971. (oblikovanje Ante Kuduz), 14. Međunarodna izložba crteža strip crtež u Modernoj galeriji Rijeka 1998. (oblikovanje Mirko Ilić, crtež Davor Vrankić), nagrađen u SAD-u na 42. godišnjoj izložbi Society of Illustrators 1998. godine, kao i plakati tradicionalnih likovnih manifestacija Biennale mladih i Međunarodne izložbe crteža, izložbi Arhitektura i urbanizam Rijeke (moderna, secesija, historizam), 1. Biennale Kvadrilaterale-relativizam, brojnih retrospektivnih, samostalnih, te autorski koncipiranih izložbi.

Prijave se primaju od 06. - 13. rujna 2002. Poziv na sudjelovanje na 37. Zagrebačkom salonu, organizacijski odbor 37. Zagrebačkog salona u sastavu: Sanja Bachrach Krištofić - predsjednica, Petar Barišić, Mario Beusan, Damir Fabijanić, Jasna Galjer, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Ariana Kralj, Damir Novoselec, Dora Pezić Mijatović, Luka Mjeda, Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Tonči Vladislavić, Radovan Vuković a. situacija 1. dizajn: produkt dizajn, dizajn vizualnih komunikacija 2. primijenjena umjetnost: arhitektura, fotografija, kazalište, video i film, keramika, porculan, staklo, primijenjeno kiparstvo i slikarstvo, arhitektonsko-urbanističke makete, igračke i lutke, odijevanje, nakit od plemenitih kovina, restauratorska i oblikovno fonička djela, tekstil, vrtna i pejzažna arhitektura, studijska koncepcija, ilustracija, karikatura i animirani film, strip, multimedija. b. prijedlog prijedlog je interdisciplinaran i otvoren za sve vrste djelovanja i intervencije koje promišljaju javni aspekt života. propozicije 1. pravo sudjelovanja imaju svi autori i autorske grupe s područja republike hrvatske kao i oni koji su svojim radom, stručnim obrazovanjem ili porijeklom vezani uz hrvatsku. na natječaju ne mogu sudjelovati, članovi organizacijskog odbora zagrebačkog salona, članovi žirija, članovi obitelji i bliski suradnici članova žirija, te tajnik natječaja. ti članovi mogu sudjelovati van konkurencije. 2. zainteresirani autori mogu se natjecati s najviše tri rada u svakoj kategoriji, nastala u razdoblju od 2000. do 2002. godine. radovi moraju biti realizirani ili završeni projekti. mentorski radovi nastali tijekom studija se ne prijavljuju. 3. radovi se prijavljuju na posebnoj prijavnici 37. zagrebačkog salona uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x 24 cm), isti rad na cd-romu (u formatima TIFF), vhs video kazete, internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. 4. sve prijavljene radove pregledat će i odabrati za izlaganje ocjenjivački sud u sastavu: Ivan Doroghy, predsjednik žirija, Mario Beusan, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Krešimir Rogina ocjenjivački sud imenovan je od organizacijskog odbora 37. zagrebačkog salona. 5. u toku selekcijskog postupka ocjenjivački sud može zatražiti originalne radove na uvid. 6. prijava za sudjelovanje na Zagrebačkom Salonu nakon završenog žiriranja je neopoziva. 7. odabrani autori plaćaju participaciju u iznosu od 150 kn za troškove realizacije izložbe i kataloga. svaki izlagač ima pravo na jedan primjerak kataloga s popustom od 20 %. 8. grafička, foto i druga dokumentacija te podaci o autoru i radu iz prijavnice koristit će se za izradu kataloga. organizacijski odbor salona zadržava pravo na fotokopiranje svih prijavljenih djela, objavljivanje tih fotografija u katalogu salona te pravo na njihovo korištenje u propagandne i dokumentacijske svrhe bez posebne naknade autorima. nagrade 9. ocjenjivački sud dodjeljuje nagrade 37. zagrebačkog salona: - veliku nagradu: 20.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za dizajn (produkt dizajn i dizajn vizualnih komunikacija): 10.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za primijenjenu umjetnost: 5.000,00 - nagrada za prijedlog organizacijski odbor obvezuje se isplatiti nagrade u roku od tri mjeseca po završetku zagrebačkog salona. 10. dobitnik velike nagrade dobiva mogućnosti samostalne izložbe na sljedećem zagrebačkom salonu. 11. ocjenjivački sud aica-e dodijelit će svoju nagradu. rokovi 12. prijave uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x24 cm), vhs video kazete, cd romove (radovi snimljeni na cd u formatima TIFF,), internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. prijave se primaju od 06. - 13. 09. 2002. na adresi: ulupuh, vlaška 72, 10 000 zagreb. prijave se mogu predati osobno ili poštom. 13. o ishodu selekcijskog postupka autori će biti pismeno obaviješteni. 14. odabrani autori originalne radove predaju 15. i 16. 10. 2002. u umjetničkom paviljonu od 11 - 19 sati 15. odbijeni autori mogu svoje prijavnice i dokumentaciju preuzeti u roku od pet dana nakon pismene obavijesti. 16. 37. zagrebački salon bit će otvoren od 24.10. 16.11.2002. 17. po završetku izložbe autori mogu svoje radove preuzeti 18. i 19. 11. 2002. od 11 - 19 sati Sve dodatne informacije i prijavnice mogu se dobiti u: ULUPUH-u, Vlaška 72, 10 000 Zagreb, tel/fax: 01 45 525 95, e-mail: [email protected]

Prvo se dogodio prosvjed 70 - ak kulturnih radnika Dubrovnika, i dubrovačkog ogranka HDLU-a, potom se javilo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Hrvatska sekcija AICA-e, mnogi djelatnici Instituta za povijest umjetnosti, zagrebačko i zadarsko društvo arhitekata, zagrebački HDLU, Hrvatsko Muzejsko društvo...

Članovima Hrvatske sekcije AICA, čiji si i sam član, uputila sam poziv da, tekstom za Zarez, komentiraju tvoj neizbor za ravnatelja UGD i Bandićevu cenzuru plakata Fine mrtve djevojke.

U Zagrebu je 20. listopada nakon duge i teške bolesti preminuo mr. Marijan Susovski, ugledni kustos, povjesničar, teoretičar i kritičar suvremene umjetnosti, dugogodišnji ravnatelj Muzeja suvremene umjetnosti i osnivač Hrvatske sekcije Međunarodne udruge likovnih kritičara AICA.

Kao međunarodno poznati i uvaženi kustos, Marijan Susovski bio je od 1982. do 1988. član Izvršnog odbora Povjerenstva za marketing i odnose s javnošću Međunarodnog savjeta za Muzeje ICOM. 1992. osnovao je Hrvatsku sekciju Međunarodne udruge likovnih kritičara AICA i bio njezin predsjednik do 1998. U istom je razdoblju bio član Administrativnog savjeta Međunarodne AICA.

S druge strane, procjenjujući ostala 42 rada na Salonu, djelo 39 autora ili grupa autora, stručni žiri u sastavu dr. sc. Ana Peraica (glavna kustosica i selektorica Salona), dr. sc. Suzana Milevska, dr. sc. Asja Mandić, Nataša Petrešin-Bachelez i Ivana Bago dodijelio je slijedeće nagrade Veliku nagradu Salona Muniri Serdarević za kompleksnu instalaciju Kutak intime; te nekoliko jednako vrijednih nagrada Borisu Ljubičiću za njegovu suvremenu tipografsku interpretaciju Bašćanske ploče; Krunoslavu Kovaču za dirljiv i snažan rad Homage Editi Schubert; Danijelu Srdarevu za cjeloviti dizajn inovativnog priručnika Umjetnost za djecu, dok je Nikoli Đureku za niz visoko funkcionalnih autorskih tipografija dizajniranih posljednjih godina dodijeljena jedna od dvije nagrade ocjenjivačkog suda hrvatske sekcije AICA-e.

Ovaj rad je osim posebnog priznanja zaslužio i drugu jednako vrijednu nagradu ocjenjivačkog suda AICA-e.

Velika nagrada, koja donosi 22 tisuće kuna, pripala je Ivanu Faktoru za Kangaroo court, tri ravnoprave nagrade od po osam tisuća kuna dobili su Damir Sokić za Čekanje, Milivoj Bijelić za Powered bye.go i Alen Floričić za rad Bez naziva, a ocjenivački sud hrvatske sekcije AICA-e nagradio je Tomislava Buntaka.

Dobitnik nagrade T-HT/MSU, Zagreb 2010., nagrade publike Fibula film festivala, Sisak, 2009., 26. Salona mladih, Zagreb i AICA-e na 36. Zagrebačkom salonu, 2001., nagrade 1. Salona mladih Siska, 2000.

HDLU, HDNU, HDD ULUPUH, HS AICA, UHA, HDK