Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s rendgenskim uređajima, akceleratorima i drugim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje (NN br. 125/06)
Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s rendgenskim uređajima, akceleratorima i drugim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje (NN br. 125/06)
U akceleratorima mogu i druge čestice i onda mi lijepo učimo o njima.
To je samo nastavak niza loših vijesti o podnim prostirkama i ljepljivim akceleratorima na kočnicama što je na kraju rezultiralo masivnim opozivom raličitih modela Toyotinih vozila.
Što je upravo ono što se događa u akceleratorima: ako nasred akceleratorske cijevi postavimo nekoliko protona koji će izigravati metu, a njima u susret ogromnim brzinama sjurimo još nekoliko protona, kad se sudare, iz eksplozije će izjuriti više čestica nego što je uletjelo u sudar.
Nastojeći riječima opisati svijet neizmjerno maloga što im se razotkriva u akceleratorima čestica, fizičari su se vrlo brzo našli u silnim poteškoćama: kako govoriti o stvarnosti koja je onkraj pojmova, logike i zdravoga razuma?
Često se koristi i naziv " visokoenergetska fizika ", jer se pokusi ne odvijaju u normalnim okruženjima kakva se nalaze u prirodi, već prilikom visokoenergetskih sudara čestica, kakvi se postižu u akceleratorima.
Umjetni beta emiteri dobivaju se u nuklearnim reaktorima (beta-minus emiteri), odnosno čestičnim akceleratorima (beta-plus emiteri).
Međutim, ukupne mase svih čestica koje su nastajale u akceleratorima prilikom sudara dva protona imale su nekoliko desetaka, pa i nekoliko stotina puta veću masu od jednog protona.
Naravno, pošto je za svaku teoriju u fizici potrebna i eksperimentalna potvrda, trebalo je samo nekoliko godina da se u akceleratorima i dokaže postojanje kvarkova.
međutim, ako je takav kakvim se predstavlja onda ima svojstvo hipervodljivosti na temeraturi od - 70 C. dakle, značajno manji otpor prolasku struje nego kod normalnih (sobnih) temperatura. (i od drugih vodiča) prolaskom struje kroz vodič - nastaju juolovi gubici.. koji griju vodič.. što je štetno, i nepoželjno.. smanjuje se korisnost stroja, jer su to gubici u radu, prijenosu.. kod velikih strojeva (motori, generatori, trafa.. veliki elektomagneti u akceleratorima..) odvođenje te topline je izuzetno velik problem.. i ograničava veličinu stroja.
Gama zrake emitiraju razni radioaktivni izotopi nastali iz prirodnih radioaktivnih nizova ili proizvodnjom umjetnih radioaktivnih izotopa u akceleratorima ili reaktorima.
Usporavaju se ionizacijom. 3. Alfa čestice i protoni koji su takodjer nastali kao produkt raspada nestabilnih jezgri izotopa ili pak u akceleratorima, takodjer gube energiju ionizacijom na putu svog usporavanja u tvari.
Microsoft je osmislio i nešto što naziva akceleratorima, a radi se o popisu servisa koje korisnik najčešće koristi.
Međutim, već kod razbijanja jezgre bilo je potrebno dobiti znatno veće energije, dok se danas, u akceleratorima kojima se pokušava razbiti protone i neutrone, koriste energije koje su još milijardu puta više.
Zbog ovog ograničenja, subatomske čestice se u moćnim akceleratorima poput CERN-ova Velikog hadronskog sudarača mogu ubrzati do brzina koje su blizu brzine svjetlosti, ali je nikada ne mogu dostići niti nadići.
Iako pojedine antičestice mogu nastati u akceleratorima, u svemiru nije uočena antimaterija (npr. antizvijezde).
Vidiš, u Baselu on radi na nekakvim akceleratorima štatijaznam čega, koji zapravo kroz zaštićene vodove puštaju energiju ne puno drugačiju od one u toj hipotetskoj sablji.
Vidiš, u Baselu on radi na nekakvim akceleratorima štatijaznam čega, koji zapravo kroz zaštićene vodove puštaju energiju ne puno drugačiju od one u toj hipotetskoj sablji.
Postalo je bitnim raditi na vanjskim akceleratorima da bi se opstalo.
Njih se može u velikim uređajima za ubrzavanje (akceleratorima) ubrzati skoro do brzine svjetlosti.
U mnogim poglavljima on se dotiće širokog spektra tema kao Bellov teorem, eksperimente s odgođenim izborom, kvantno mjerenje, ubrzano širenje svemira, mogućnost proizvodnje crnih rupa u akceleratorima čestica sljedeće generacije, da nabrojim samo neke, ali on na taj način ipak upoznaje čitatelja s većim brojem najintrigantnijih i najspornijih suvremenih teorija.
(3) Rendgenskim uređajima za terapiju, te akceleratorima i drugim uređajima za terapiju ionizirajućim zračenjem u medicini prilikom provođenja terapijskog postupka smiju rukovati:
(4) Ako nositelj odobrenja nema ustrojen Odjel medicinske fizike, prihvatno ispitivanje iz stavka 3. ovoga članka provodi Odjel medicinske fizike drugog nositelja odobrenja ili medicinski fizičari koji imaju najmanje 5 godina iskustva rukovanja rendgenskim uređajima, odnosno akceleratorima koji se koriste za terapiju u medicini prilikom priprema za provođenje terapijskog postupka i moraju posjedovati pisani dokaz o ospobljenosti za rukovanje istima izdan od proizvođača tih uređaja ili zdravstvene ustanove u kojoj rade.
Rad s rendgenskim uređajima i akceleratorima za terapiju u medicini
Fizičari su cijepajući atome u akceleratorima i provodeči ponovljive eksperimente ustanovili, da se atomske čestice, pa čak i molekule ponašaju prema očekivanjima provoditelja eksperimenta, što je namjera u rezultat eksperimenta postojanija, to je izvjesnije da će rezultat pokusa ispasti očekivano.
Zanimljivo je da nisu isprva tražili novac, već pristup svjetskim tehnološkim akceleratorima koji bi im pomogli izbrusiti proizvod i poslovni model.
A budući da se oni (elektromagnestki valovi) ne mogu kretati brže (a niti sporije) od svjetlosti, čestice, pri takvom načinu ubrzavanja (koji se koristi u postojećim akceleratorima), nikako ne mogu postići (osim u slučaju nesavršene konstrukcije akceleratora koji bi možda djelomično prešao u konus jer je teško na tolikoj duljini održati paralelnost stijenki), a niti prijeći brzinu tih elektromagnetskih valova, tj. brzinu svjetlosti c.
Ionako sve te subatomske čestice u akceleratorima idu 99,99 % brzine svjetlosti... Čak je pitanje i na koju decimalu... Čini mi se da ti to ima na stranici LHC gdje je FAQ
Najveći izazov će biti postizanje brzine svjetlosti u jednom prolazu, što nije problem u kružnim akceleratorima poput LHC-a, gdje čestice naprave i do 11,000 krugova u sekundi.
Posebno uz znanje koje su dokazali svojim akceleratorima i vracanju u zivot i do tri generacije straih Macova.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com