1) Na temelju statistike praćenja akcidenata na Janafu i baze Concawe, definirati jedan scenarij ispuštanja s najčešćim uzrokom i najvećim realno mogućim posljedicama. 2) Definirati učestalost takvog događaja i količinu ispuštanja. 3) Odabrati konkretna mjesta na cjevovodu gdje bi takvo ispuštanje moglo imati najgore posljedice (vodozaštitno područje, zona krša, najveći vodotok). 4) Ocijeniti u kojoj mjeri se može aktivno, tj. postojećim mjerama smanjiti količina nafte koja odlazi u tlo, tj. smanjiti opseg zagađenja. 5) Simulirati ili na drugi način ocijeniti dinamiku prodiranja nafte u tlo i podzemne vode, temeljem pedoloških, hidroloških i drugih značajki konkretno odabranih mjesta akcidenta. 6) Osvrt i usklađivanje aktivnosti sa Planom intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99; 86/99; 12/01; 14/01) i Državnim planom za zaštitu voda (8/99). 7) Dati kvalitativnu ocjenu mogućih posljedica iz scenarija na elemente okoliša: podzemne vode, tlo, zrak, biljni i životinjski svijet, zdravlje i živote ljudi, i to kratkoročno-dugoročno. 8) Valorizirati moguće ekonomske i socijalne posljedice akcidenta na sve elemente na koje akcident može utjecati. 9) Na temelju provedene analize dati smjernice, odnosno potrebne mjere za redukciju rizika. 10) Usporediti takav rizik (vjerojatnost/učestalost - vs - posljedice) s izabranim kriterijima prihvatljivosti rizika.