Pri povlačenju vojske Flavija Stilika u borbi protiv vizigotskog kralja Alarika I. (406. - 408.), sjeverna plemena su prešla Rajnu te je počela velika seoba naroda.

Alarika je naslijedio njegov izvanbračni sin Gesalek jer je njegov zakoniti sin, Amalarik, tada bio maloljetan.

Rimski senatori pokušali su odgovoriti Alarika od opsade i zauzimanja Rima ukazujući na mnogobrojno stanovništvo, na što im je ovaj odgovorio: Što je trava gušća, to se lakše kosi.

Nakon pljačke Rima 410. godine, od strane Alarika I. i pada Rimskog carstva 476. godine, Rim su obilježili bizantska uprava i pljačkanja germanskih barbara.

Gota Alarika je privlačila blizina Italije - 401. i 402. godine napadaju sjever Italije, no uspješno Gote opet odbacuje Stilihon.

I baš će nakon toga plašljivi Purgeri tamo nekom dužnosničkom hobbitu što dane i dane konferira s najvećim glavama u Hrvata, postavljati nesuvisla pitanja na temelju kojih su mu to zakona njegovi dužnosnički prijatelji omogućili da bez ikakve građevinske dozvole, 100 metara od najužeg centra metropole svih Hrvata, izgradi u podzemlju spomenika kulture još jednu etažu. (Kažu povijesne knjige da je tako neki zbunjeni rimski senator vrlo ozbiljno upitao vizigotskog kralja Alarika, kakvo to pravo Alarik ima na Rim, na što mu je vizigotski kralj navodno odgovorio: ' ' Naše je pravo na vršcima naših mačeva ' ')

U srednjem vijeku je Atikom vladalo naizmjenično više država: Bizantsko i Osmansko carstvo i Mletačka republika. 396. godine, tijekom bizantske vladavine u Atenu su provalili Goti pod vodstvom Alarika.

Evnuh Rufinus, prvi ministar cara Flavija Arkadija upućuje horde pokrštenih Gota (pod vodstvom Alarika) u zemlju Helena.