Zbog debelog albeda (unutarnji, bijeli dio kore), kora mu je izuzetno debela, a može biti glatka ili naborana, zelene do žute boje.

Možemo zaključiti da sjeverna hemisfera ima veći udio albeda baš iz razloga što ima veći udio snježnog pokrivača tijekom hladnog dijela godine, ali i veći udio kopna kojeg karakterizira heterogena podloga različitog s albeda.

Dodatna napomena da na ovoj karti nije obuhvaćen albedo Antarktike koja uz Arktik spadaju pod područja najvećeg albeda na svijetu.

Sa činjenicom da je udubina bila šira nego duboka, te s obzirom na svoj oblik i lokaciju koja je određivali kut upada Mjesečevih zraka, smatram da sa okolnih snježnih podloga svjetlost se reflektirala uz koncentraciju svjetlosti na snježnu plohu unutar krške udubine te tako još dodatno pojačala efekt albeda u odnosu na okolni prostor što je rezultiralo sa pojačanom svjetlošću iz udubine.

Primjećujemo i udio manjeg albeda s obzirom da na površine manje moći reflektiranja svjetlosti.

Primjerice gradovi kao cjeline sadrže 10 % - 20 % albeda, asfaltne površine i do 10 %. Sami krovovi kuća sadrže različiti postotak albeda od tamnijih koji imaju skromnih 18 % pa do svjetlijih koji imaju vrlo veliku moć odbijanja od čak 50 %.

Slika 1: Postotak albeda ovisno o podlozi

Danas poznati i objašnjeni feedback je povećani efekt staklenikai sve što s nijm slijedi otapanje ledenjaka i smanjenje albeda, itd.

Na završetku kolumne htio bi prikazati još jedan dobar primjer efekta albeda gledanog iz satelitskih snimaka jugoistočnog dijela otoka Paga koji karakterizira vrlo oskudna vegetacija i krška podloga koja sadrži i do 30 % albeda.

Izrazito bitna su i vodena područja koja čine većinu Zemljine površine može sadržati o10 % - 60 % albeda. (Zanimljivo je spomenuti da vodene površine gledane iz svemira su tamnija zbog povećane apsorpcije svjetlosti).

Oblaci, ovisno o vrsti oblaka također ima širok raspon albeda od samo 5 % do čak 80 % što je vrlo širok interval (ako je oblak tamniji ili deblji kroz njega će se Sunčeva svjetlost teže probiti nego kroz svjetliji ili tanji oblak).

Primjerice i zelene travnate površine sadrže i do 30 % albeda dok kultivirane poljoprivredne površine (ovisno o vrsti kulture) sadržavaju i do 25 % albeda, te druge biljne zajednice poput šuma i do 20 % albeda (ovisno o vrsti drveća koja sačinjavaju šumu).

Pustinjska područja karakterizira 25 % albeda, dok krška područja nešto veći postotak od 30 %.

A da ne spominjem da je odmah hladnije, zbog većeg albeda površine.

Naime, tako malim tijelima, ni najjačim se teleskopima ne može odrediti veličina, pa se ona proračuna iz opaženog sjaja i pretpostavljenog albeda - odnosa svjetla koje padne na tijelo i koje se s njega odrazi.

Kao što je već navedeno crvena boja prestavlja velik albedo dok plavo - ljubičasta pojavu bez albeda ili vrlo nizak albedo.

Tamne šume u sjevernim predjelima Zemljine polutke svojim albedom utječu na otapanja snijega jer privlače više Sunčevih zraka nego što snijeg odbija zbog svog visokog albeda.

Vrijednost geometrijskog albeda može se odrediti neposrednim opažanjem.

Zanimljivo je da se određivanjem prividne zvjezdane veličine nekog planetoida za opozicije, može procijeniti njegova veličina ukoliko pretpostavimo vrijednost geometrijskog albeda.

Možemo uočiti kako pojas pustinja koje se proteže od unutrašnjosti Kine preko Tibeta, Arapskog poluotoka te nastavlja na Saharu također ima velik udio albeda premda je površina drugog sastava tla.

Lako je uvidjeti da postoje i druge lokacije visokog albeda poput jugozapadnog dijela SAD-a te unutrašnjosti Australije gdje također karakterizira pustinjska područja.

Ali vrlo zanimljivo je primijetiti mini lokacije visokog albeda poput područja Alpa u Europi gdje se sa glečera reflektiraju velike količine svjetlosti.

Oblaci su drugi izvor albeda koji utječe na globalno zatopljenje.

Različiti tipovi obalka imaju različite vrijednosti albeda, teoretski od blizu 0 % minimuma do blizu 80 % maksimuma.

Naselja najčešće imaju neprirodne vrijednosti albeda jer građevine upijaju svjetlost prije nego što ona dođe do površine.

Iako je efekt albeda najpoznatiji u hladnijim područjima Zemlje jer tamo pada više snijega, zapravo je mnogo jači u tropskim krajevima jer je tu sunčevo zračenje jače i konstantnije.

Tijela u prirodi imaju vrlo različita albeda.

Iako je u literaturi naglašena važnost upotrebe izmjerenog albeda za svaku lokaciju, ipak se albedo vrlo rijetko mjeri.

Vrijednost albeda 0,2 je u najširoj upotrebi kada se ne raspolaže s izmjerenim albedom, a temelji se na radovima Liu i Jordana.

Mnogi poznati nutricionisti preporučuju barem jedne naranče na dan, uključujući i pulpu, biljna vlakna i albeda (bijela tvar ispod ljuske).