Jedno od najljepših putovanje jest ono stazom Alberta Fortisa.

Ključni dokument za poznavanje života u Dalmaciji u drugoj polovici 18. stoljeća i vjerojatno najcitiranija putopisna knjiga na ovom prostoru poznati je Put po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia dell abate Alberto Fortis) Alberta Fortisa (11. listopada 1741. 21. listopada 1803.), mletačkog opata i znanstvenika širokog interesa.

O Hasanaginici postoji danas opsežna literatura, u svijetu i u nas, a na početku svake od tih studija navodi se ime talijanskog opata Alberta Fortisa.

Kako se doznaje iz Policijske uprave zagrebačke, razbojnik je danas u 14.20 sati upao u Prvu sportsku kladionicu na adresi Alberta Fortisa 16 u Zagrebu te prijeteći pištoljem djelatnici (1970.) odnio još neutvrđenu količinu novca.

Uzglasiti znači staviti jedno uz drugo, kazao nam je Tikulin koji u postavu izložbe nije mimoišao ni Alberta Fortisa.

O životu i običajima morlačkog (vlaškog) stanovništva koncem 18. st. dragocjene etnografske podatke dobila sam čitanjem djela Alberta Fortisa Put po Dalmaciji, koji su me fascinirali, te sam se trudila što više ih prikazati.

Teško je naravno od Alberta Fortisa očekivati da se ponaša prema nekom drugom modelu kad je očito da i danas, početkom 21. stoljeća, barem tri revolucije kasnije i bez bijelih mjesta na mapama, kolonijalni odnos i dalje prevladava čak i u masovnom turizmu.

Prvi pisani podaci o podvodnim arheološkim nalazištima u Hrvatskoj potječu iz putopisa Alberta Fortisa iz druge polovica 18. st. koji spominje velike posude u Sućurju na otoku Hvaru.

Konačili su ovdje mnogi, od putopisca Alberta Fortisa do pjesmopisca Tina Ujevića, naši vodiči nisu nam znali kazati kad je hotel počeo raditi, no pokazuju kamenu ploču s latinskim natpisom o obnovi zgrade i godinom 1765. Koji je to hotel bio, eeej

Prvo značajno (književno) djelo u kojem je istaknuta kultura stećaka, koje je pronijelo glas o njima u svijet, je putopis " Put po Dalmaciji " talijanskog prirodoslovca, mineraloga i svećenika Alberta Fortisa iz 1774. godine.

Zadnji dan boravka protječe u pješačenju stazom talijanskog putopisca Alberta Fortisa od Kokorića do Drvenika, gdje se zatim turisti ukrcavaju u brod i odlaze na Brač kako bi u blagodatima toga otoka proveli drugi dio svog odmora.

Prvi je u tome bio Prvan, ne vojvoda koji je davno ugostio Alberta Fortisa na putu po Dalmaciji, već njegov potomak Zvonko što se u Vrgorcu usudio napraviti i hotel, i etno-selo Kokorići, a o kojem su, to znate vi što redovito kupujete novine, ispisane štorije.

Tumačiti Fortisa, njegovu recepciju u Europi, ali i lokalnu reakciju (prije svega u Lovrićevom autoetnografskom odgovoru Primjedbe o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa i Život Stanislava Sočivice) metodama interdisciplinarnih kulturnih studija s naglaskom na postkolonijalnu književnu kritiku znači otvoriti novo poglavlje u bogatoj bibliografiji o temi Fortisova viđenja Dalmacije.

Košuta je, međutim, upozorio na to da su dva hrvatskoglagoljska rukopisa dospjela u knjižnicu Academije degli Intronati zahvaljujući donaciji Alberta Fortisa, pa je moguće da je i knjiga stare dubrovačke pjesnikinje mogla završiti u Sienu Fortisovom zaslugom.

Narativne strategije fikcionalnih i nefikcionalnih djela, od Alberta Fortisa do Dubravke Ugrešić pokazuju kako je stvaranje vlastitog identiteta neizostavno usmjereno prema projiciranju tuđeg.

Pederin, koji je priredio i preveo putopise njemačkih autora po Dalmaciji (Split, 1989.), o tom dojmu Stieglitza napominje: " Ovim pisac na ne osobito uspio način želi istaknuti istočnjački karakter naših seljaka. " O istočnjakom karakteru Morlaka kaže nešto i Ivan Lovrić (Bilješke o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa, Venecija, 1776.): Kosu obično briju, ali ostavljajući dulji perčin nego Poljaci i Tatari.

Ovdje treba istaknuti da Bilosnić o Primorju, Ravnim kotarima i Bukovici govori poput glasovitog putopisca po Dalmaciji Alberta Fortisa ili na razini mitološke proze Gustava Schwaba.

Knjiga " Put po Dalmaciji " (Viaggio in Dalmazia) Alberta Fortisa iz 1774. ključna je i vjerojatno najcitiranija putopisna knjiga na ovom prostoru, Fortisova pisma-izvještaji sponzorima, s novim interesom za putopis kao nefikcionalnim pripovjednim žanrom, viđenje je Dalmacije u doba kad se odlazilo u Novi svijet, o kojemu su brujali europski saloni.

Svoja istraživanja tijekom kojih je posjetio Gospodsku špilju, Rudelića špilju, špilju Kotlušu Tatsku, Metiljavicu, Ponikvu i Suhi Rumin, objavljuje 1776. u djelu ' ' Bilješke o putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa ' ' i ' ' Život Stanislava Sočivice ' ' na talijanskom jeziku, tiskano u Veneciji.

Dositejev boravak u morlačkoj Dalmaciji (s prekidima od 1761. do 1771.) dogodio se neposredno uoči otkrića Morlaka padovanskog opata Alberta Fortisa, što se itekako osjeća i u njegovim djelima, autobiografsko-putopisnom Životu i priključenijima i Sovjetu zdravago razuma.

Ili Alberta Fortisa koji ovdje sazna za pjesan o Hasanaginici, sjede iznad Gubavice te zapisa:

Prvi Švicarac koji je pisanom riječju pokazao interes za hrvatsku kulturnu baštinu bio je već spomenuti Clemens Wertes koji je u 18. stoljeću preveo na njemački i objavio u Bernu knjigu Alberta Fortisa " Viaggo in Dalmazia " (Put u Dalmaciju).

Skok je to magistralno riješio: " To je i prirodno, kad se zna da se djevojka ili kupovala ili otimala. " Sinjanin Ivan Lovrić (Bilješke o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa, Venecija, 1776.), pišući o običajima svojih Zagoraca, kaže da se u nekim mjestima sklapaju brakovi, a da se budući supruzi nisu nikada ni vidjeli, osim u času kad izvršavaju crkvene ceremonije.

Javna knjižnici u Portu (Biblioteca Publica Municipal) u Portugalu u posjedu je glagoljičke knjige korizmenih propovjedi (Ms 639 - 14 - 3 - 12), pisane u Hrvatskoj godine 1460. Bila je jedno vrijeme u vlasništvu Alberta Fortisa iz Italije.

I ovdje autorica daje pokušaj revalorizacije nekih nepravedno zapostavljenih i marginaliziranih autora, ali upozorava i na pristrano shvaćene i veličane poput Alberta Fortisa.

On je u svojoj knjizi Bilješke o »Putu po Dalmaciji« opata Alberta Fortisa (tiskanoj na talijanskom jeziku 1776. u Veneciji) dao tako dobru speleološku studiju, da joj je u tadašnje doba teško naći premca u svijetu (početkom svjetske speleologije smatra se 1854. kad je A.

Počeci duge i burne povijesti Arhološke zbirke Osor sežu u 18. stoljeća te se vezuju uz osorskog biskupa Dinaričića koji je, prema zapisima Alberta Fortisa iz 1771. godine, sakupio prvu zbirku lapida u biskupskom dvoru u Osoru.

Unikatni proizvodi otoka Paga kao što su maslinovo ulje, med od kadulje i paški sir opisani su još davne 1774 godine, u putopisima pisca Alberta Fortisa.

Jedan od najpoznatijih zaselaka su Kororiči, u kojima je ekoselo Zvonka Prvana, potomka onog vojvode Prvana koji je tu ugostio glasovitog putopisca opata Alberta Fortisa u njegovim lutanjima, što je on opisao u svom slavom Putovanju po Dalmaciji s kraja XVIII. stoljeća: Kuće vojvode Prvana, tog čestitog čovjeka, koji me primio s iskrenom čestitošću, sagrađene su u obliku turske kule.

Jedan su i Kororiči, u kojima je ekoselo Zvonka Prvana, potomka vojvode Prvana koji je tu ugostio putopisca opata Alberta Fortisa Ima jedan gradić okvačen o visoku planinu i koji je, posebno zimi, skrivena kulturna baština i gastronomsko nasljeđe koje još živi.