cijena: 150 kn ubaci u košaricu Aleksandar Stipčević Socijalna povijest knjige u Hrvata II

Sveučilišni profesor Aleksandar Stipčević govorio je o Albancima iz zadarskih Arbanasa, koji su odigrali značajnu ulogu u promicanju državnosti Albanije.

ALEKSANDAR STIPČEVIĆ, suradnik na projektu od 2007. godine

U Muzeju je, nadalje, održano nekoliko predavanja, a najistaknutiji predavači su bili akademici Aleksandar Stipčević i Ankica Nazor.

Nastavnici Katedre za bibliotekarstvo FF-a u Zagrebu: prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić; prof. dr. sc. Aleksandra Horvat; prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić; prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević svojom pomoći u pripremama oko organiziranja studija i izvođenjem nastave na osječkom Studiju knjižničarstva pomogli su realizaciju nastavnog plana i programa, kao i stvaranje nastavne jezgre na samoj Katedri.

Osim njega knjigu je predstavio i recenzent prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević koji je i sam napisao brojne knjige o knjižnicama i knjigama te je kao rođeni Zadranin čest gost Zadra i Gradske knjižnice.

Uz goste iz inozemstva, dr. Kaia Ekholma, ravnatelja finske Nacionalne knjižnice, dr. Kaise Sinikare s Helsinškog sveučilišta, dr. Istvána Monoka, ravnatelja mađarske Nacionalne knjižnice, dr. Sandora Benea, Mađarska akademija znanosti i dr. Hansa Petschara iz austrijske Nacionalne knjižnice, na skupu sudjeluju i eminentni hrvatski znanstvenici akademik Radoslav Katičić, akademik Josip Bratulić i prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević.

Knjiga je tiskana u izdanju splitskog Logosa, a recenzent joj je dr. Aleksandar Stipčević.

U zadarskoj Gradskoj knjižnici jučer je predstavljena knjiga Knjižnice i društvo u izdanju ' ' Školske knjige ' ' autora dr. sc. Josipa Stipanova, ujedno i recenzenta iste, a o kojoj su, osim njega govorili Aleksandar Stipčević i urednik Dražen Budiša

Akademik Aleksandar Stipčević, glasoviti hrvatski ilirolog za ovu je Bilosnićevu temu kazao: Mašta Tomislava Marijana Bilosnića čvrsto je povezana s ostacima starih civilizacija na prostoru Ravnih kotara.

Osvrti i kritike - Aleksandar Stipčević - Povijest knjige

O nakladničkoj djelatnosti govorio je dr. Aleksandar Stipčević, a o suradnji nadbiskupa Stadlera i isusovaca dr. Zoran Grijak.

Glavni urednik prvoga sveska (A Bi, 1983) bio je Nikica Kolumbić, drugoga (Bj C, 1989) Aleksandar Stipčević, a od 1990. glavni je urednik Trpimir Macan (Č Đ, 1993; E Gm, 1998; Gn H, 2002; I Kal, 2005; Kam Ko, 2009).

Dražen Budiša, prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević te dr. sc. Josip Stipanov bili su danas gosti Gradske knjižnice Zadar predstavljajući knjigu Josipa Stipanova " Knjižnice i društvo ".

Pred prepunom Multimedijalnom dvoranom o knjizi su govorili Dražen Budiša kao urednik te Aleksandar Stipčević kao jedan od recenzenata knjige.

Dvanaesta skupština održana je u Daruvaru 10. ožujka 1995. Aleksandar Stipčević održao je predavanje O savršenom cenzoru i pritom je promovirana njegova istoimena knjiga.

Recenzent knjige prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević kao primjer naveo je Rimsko Carstvo, s čijim propadanjem dolazi i do propadanja knjižnica.

Podsjetimo, naime, da bi najvažnija djelatnost spomenutog doma trebala biti knjižnica kao dio Društva i spomen-sobe te zavičajne zbirke kojoj bi počasni predsjednik Društva akademik Aleksandar Stipčević darovao vrijednu biblioteku.

Aleksandar Stipčević: Naše najvrijednije knjige bi preživjele i atomsku bombu

Predstavljanje knjige moderirala je Nives Tomašević, a sudjelovali su Mijo Korade, Aleksandar Stipčević i autor, Zoran Velagić.

G odine 1985. Aleksandar Stipčević objavio je zanimljivu i vrijednu knjigu " Povijest knjige ".

Nakon kratkog obraćanja publici Krešimira Krnica u ime nakladnika Ibis grafike, knjigu su predstavili prof. dr. sc. Zef Mirdita, prof. dr. sc. Martin Berishaj i akademik Radoslav Katičić, a ponešto je o razlozima za pisanje ove vrijedne knjige rekao i sam autor, prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević.

Poseban začin predstavljanju knjige dali su ing. Klaudio Stipčević koji je ispričao nekoliko priča na arbanaškom govoru (uz prijevod na hrvatski za one koji arbanaški ne razumiju) i Ivica Matešić također Arbanas, književnik i časnik Hrvatske vojske koji je pročitao svoj vrlo lijep i emotivan tekst o autoru knjige pisan u prvom licu, kao da ga piše sam Aleksandar Stipčević, opisujući autorov život, njegovu ulogu u hrvatskoj kulturi, ali i čvrstu povezanost s njegovim arbanaškim podrijetlom.

Za ovo važno otkriće zaslužan je profesor knjižničarstva Aleksandar Stipčević, jedno vrijeme glavni urednik Hrvatskog biografskog leksikona.

Stipčević ga umeće između Delmata i Ardijejaca footnote Aleksandar Stipčević: Iliri, II. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 28./footnote, dok se W.

Na istoj svečanosti za počasne članove Hrvatskoga arheološkog društva proglašeni su: Vesna Girardi Jurkić iz Pule, Radoslav Katičić iz Zagreba, Franko Oreb iz Splita, Aleksandar Stipčević iz Zagreba i Ivan Tušek iz Maribora.

Kronologiju i analizu jedne od najvećih suvremenih kulturnih afera u Hrvatskoj napisao je Aleksandar Stipčević, član uredništva i ondašnji glavni urednik Hrvatskoga biografskoga leksikona

Knjiga čiji su recenzenti prof. dr. Aleksandar Stipčević i prof. dr. Ante Simonić ima uvod i 16 poglavlja od kojih 15 sadržava građu o povijesnom i strukturalnom razvoju školstva od nastanka do otvaranja prvih sveučilišta, a posljednje se bavi ulogom knjige u prenošenju znanja.

Napominjemo da je ovom našem izdanju prof. dr. Aleksandar Stipčević napisao pogovor pod naslovom Svijet Aldusa Manutiusa i Hrvati.

Zbornik je tiskan u izdanju Hrvatskoga knjižničarskog društva, a predstavili su ga prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević, dr. sc. Marina Čizmić Horvat, Irena Kranjec, Ilija Pejić i Anica Šabarić.