Svojim riječima kao i vrijednim postignućima dobitnici nagrada akademik Stjepan Damjanović, pjesnik Đuka Galović te radijski voditelj Marko Slobođanac efektno su djelovali na publiku te zauzeli trajno mjesto u brojnim srcima i memoriji.

Na svečanosti su govorili predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić i potpredsjednik Vlaho Bogišić, a program je vodio glavni tajnik Stjepan Damjanović.

Predstavljanje je bilo u dvorani Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu u okviru Svećeničkoga tjedna, a predstavljači su bili: msgr. biskup gospićko-senjski dr. Mile Bogović, akademik Stjepan Damjanović, dr. Ante Nazor, književnica i urednica knjige Nevenka Nekić i nakladnik Antun Ivanković, predsjednik Udruge dr. Ante Starčević-Tovarnik ».

Stjepan Damjanović, Jezik hrvatskih glagoljaša, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.

Uz autore Marka Samardžiju i Antu Selaka knjigu je predstavio glavni tajnik Matice hrvatske Stjepan Damjanović.

Knjižnica Novi Zagreb je još 1988. godine prvi otpočela s tečajevima glagoljice pod vodstvom akademika dr Eduarda Hercigonje, a tijekom 20 godina na tribinama, predavanjima, izložbama i promocijama novih knjiga na temu glagoljice bili su gosti akademkinja dr. Anica Nazor, akademik dr. Stjepan Damjanović, akademik dr. Josip Bratulić, dr. Mateo Žagar, dr. Milan Mihaljević, dr. Marica Čunčić ravnateljica Staroslavenskog instituta, akademski slikar prof. Frano Paro, pjesnik Joja Ricov, mr Martin Modrušan, dr Darko Žubrinić, Biserka Draganić, izlagale su Vjera Reiser i Editha Budin, Đurđa Arbutina sa svojim Likovnom radionicom glagoljaške pisarnice, polaznici Udruge " Ozana " i mnogi drugi.

O knjizi su govorili akademik Stjepan Damjanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, profesor Ivo Pranjković te Željko Jurčić, profesor u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matko Laginja i suautor Ante Bičanić.

Za 26. studenog upriličeno će biti predstavljanje antologije pjesništva o hrvatskom jeziku ' ' Po njemu si sve što jesi ' ', a sudjelovat će Katica Čorkalo Jemrić, Stjepan Damjanović i učenici Gimnazije M. A.

Promovirani su novi počasni članovi: dr. fra Anđelko Badurina i mr. fra Petar Runje, a promotori su bili akademik Josip Bratulić i prof. dr. Stjepan Damjanović (u odsustvu prof. Damjanovića njegov tekst je pročitao g.

Seminar se odvijao u velikoj multimedijskoj dvorani Fakulteta elektrotehnike i računalstva, a predavači su bili prof. dr. Stjepan Damjanović: Glagoljica i glagoljaštvo u hrvatskoj kulturi, prof. dr. Darko Žubrinić: Hrvatska glagoljička bašćina u europskom kontekstu (internetska prezentacija), prof. Milan Paun: 900 godina Bašćanske ploče, prof. Mila Vicić: Glagoljica u izbornoj nastavi.

Dvanaestoga rujna 2001, na Večeri Matice hrvatske na kojoj su sudjelovali biskup gospićko-senjski dr. Mile Bogović, potpredsjednik Matice hrvatske Zagreb Stjepan Sučić, glavni Matičin tajnik prof. dr. Stjepan Damjanović, te Petar Runje, autor predstavljene knjige Tragom stare ličke povijesti, mješoviti pjevački zbor Bašćina izveo je Staroslavensku misu Anđelka Klobučara, a događaju je povod bio Dan grada Ogulina.

U prisutnosti članova stručnoga vijeća, učitelja i profesora hrvatskoga jezika, članova udruga iz kulture i članova Ogranka vrijednu knjigu predstavili su u prostoru Osnovne škole Ljudevita Gaja Nova Gradiška Stjepan Damjanović i Marko Samardžija.

Godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađeni su prof. dr. Dragutin Feletar, prof. dr. Stjepan Pepeljnjak, te prof. dr. Stjepan Damjanović.

Zahvalio je potom svima zaslužnima za dovršetak projekta, od autora koji su tijekom gotovo četiri godine koliko je trajao rad na knjizi uložili velik trud i obavili golem posao te članovima Pravopisnoga povjerenstva Matice hrvatske u kojem su bili Igor Zidić (predsjednik), Vlaho Bogišić, Stjepan Damjanović, Tonko Maroević, Mirko Peti, Ivo Pranjković, Marko Samardžija (do lipnja 2006) te Zorislav Lukić, kao i stalnom likovnom uredniku izdanja Matice hrvatske Luki Gusiću, koji je opremio i ovo izdanje, te službi grafičke pripreme u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža na čelu sa Semirom Resimovićem.

Stjepan Damjanović rođen je 2. studenoga 1946. u Strizivojni (Županija osječko-baranjska).

To razdoblje i tu problematiku, dakako na znatno višem didaktičkom stupnju, detaljno je u svojoj čitanci obradio Stjepan Damjanović.

O knjizi fra Petra Runje govorili su prof. dr. Stjepan Damjanović, Višnja Lipošćak i sam autor.

Opsežni i jedinstveni priručnik koji je ponajprije namijenjen srednjoškolcima i studentima, ali i prosječno obrazovanim govornicima hrvatskoga jezika potpisuju Ante Bičanić, Anđela Frančić, Lana Hudeček i Milica Mihaljević, a objavilo ga je Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica. Ova knjiga donosi sve ono što bi svaki Hrvat trebao znati o svojem jeziku rekao je sveučilišni profesor i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović ocijenivši da je riječ o izdanju koje može biti zanimljivo svakom ljubitelju jezične problematike u nas.

22. III. 2002. u okviru Dana hrvatskoga jezika, u organizaciji MH Metković, u Metkoviću su gostovali prof. dr. Stjepan Damjanović i prof. dr. Marko Samardžija.

Knjige Podrijetlo i naseljavanje, Život i običaji, Šokadija i šokci u književnoj riječi, Šokadija danas i Veliki i poznati šokci predstavili su Katica Čorkalo Jemrić, Stjepan Damjanović, Krešimir Nemec, Tihana Petrović, Ante Sekulić i Josip Užarević, a moderator je bila dramska umjetnica Nada Subotić, koja je i čitala stihove sa šokačkim temama.

Stjepan Damjanović, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 211 - 218.

Kako god bilo, biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti odsad će uređivati Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Josip Lisac, Tonko Maroević, Nedjeljko Mihanović, Ante Stamać i Miroslav Šicel.

Za redovite članove Akademije izabrani su u razredu za društvene znanosti Nikša Stančić, Zvonimir Baletić i Jakša Barbić, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Leo Klasinc i Stanko Popović, u razredu za prirodne znanosti Slavko Matić i Josip Tišljar, u razredu za medicinske znanosti Marko Pećina, u razredu za filološke znanosti Stjepan Damjanović, u razredu za književnost Nikica Petrak, u razredu za likovne umjetnosti Igor Fisković, Andrija Mutnjaković, Dušan Džamonja i Zlatko Keser, u razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Igor Kuljerić i u razredu za tehničke znanosti Leo Budin.

Ovogodišnji dobitnik nagrade za životno djelo je akademik Stjepan Damjanović, vrsni hrvatski filolog iza kojega su četiri desetljeća intenzivnoga sveučilišnog i znanstvenog rada.

Dobitnica nagrade " Ljudevit Jonke ", knjiga " Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću " Aleksandre Šćukanec, u izdanju Hrvatske matice iseljenika, na oko 430 stranica u 11 poglavlja obrađuje jezik gradošćanskih Hrvata, kako iz pisanih izvora tako i sa internetskih foruma i blogova, naglasio je recenzent Stjepan Damjanović.

Jezikoslovac Stjepan Damjanović rekao je kako je glasao za izjavu Razreda i da se s njom slaže.

Za ilustraciju, nekoliko predavanja su već 1993. održali akademik Eduard Hercigonja i prof. dr. Stjepan Damjanović.

Surađuje na projektu Enciklopedije hrvatskoga glagoljaštva (voditelj: akademik Stjepan Damjanović) i Općeslavenskoga lingvističkog atlasa (voditelj: akademik Petar Šimunović).

Naime, riječ je o knjižničnome blagu neprocjenjive vrijednosti, tj. o hrvatskim knjigama, među kojima su brojne označene kao rijetkost »R«, kako to ističu akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović u predgovoru »Značenje franjevačkih knjižnica u kulturi sjeverne Hrvatske«.

To je neviđen postupak jednoga srpskog akademika i onih koji to predavanje organiziraju ", stoji u izjavi koju su potpisali akademici Ivan Aralica, Smiljko Ašperger, Stjepan Babić, Slaven Barišić, Rafo Bogišić, Stjepan Damjanović, Marin Hraste, Dubravko Jelčić, Andrija Kaštelan, Ivica Kostović, Slobodan Novak, Josip Pečarić, Stanko Popović, Nikša Stančić, Petar Strčić, Josip Tišljar, Nenad Trinajstić i Željko Kućan.