Tako na pr. inhalacijski alergeni, kao to su grinje iz kućne prašine, životinjska dlaka, perje, pelud trava, stabala i korova, plijesni i slično, ulaze u organizam putem dišnog trakta i najčešće uzrokuju simptome na dišnom sustavu i bolesti kao što su alergijski rinitis i astma.

I dok u slučajevima preosjetljivosti na kontaktne alergene, hranu ili lijekove to može biti relativno jednostavno, puno su veći problem inhalacijski alergeni.

Prednosti: tretman je nježan, ali vrlo učinkovit, nema boli, rezultati su odmah vidljivi i poboljšavaju se svakim daljnjim tretmanom, klijent se može odmah vratiti svakodnevnim aktivnostima, budući nema crvenila i iritacija, kristali koji se koriste nisu alergeni, tako da nema pojava alergijskih reakcija, nema rizika od nastanka ožiljaka, naprotiv, ožiljci koji postoje mogu se smanjiti ili u potpunosti ukloniti.

Alergeni kao što su pelud i prašina se često pridržavaju na tanke površine kontaktnih leća.

Alergeni i provokativni faktori: Značajan broj ljudi osjetljiv je na nesteroidne protuupalne lijekove, konzervanse (sulfiti, tartrazin) i ostale dodatke hrani.

Osim toga, dlačice su i jaki alergeni pa kod osjetljivih pasa (i ljudi) mogu izazvati i vrlo jake alergične reakcije pa čak i anafilatičku reakciju.

Proteini su općenito poznati kao potencijalni alergeni jer se većinom proizvode iz soje (koja je danas najčešće GMO porijekla) ili iz mliječnih proizvoda koji su poznati izazivači alergijskih reakcija i na koje je ljudski organizam često netolerantan.

Alergijsku reakciju izazvat će alergeni u otrovu insekata i to samo kod osoba koje za to imaju preduvjete.

Alergeni se razlikuju po uà inku od virusa po tome što uzrokuju upalu bez ošteà ¦ enja stanica.

Nisu sve vrste peluda koji vjetar raznosi alergeni.

Postoje razni alergeni na koje smo osjetljivi te u dodiru s takvim tvarima naš imunološki sustav odmah odgovara.

Alergije se mogu pojaviti u svim životnim razdobljima, a tvari koje izazivaju alergije nazivaju se alergeni i to mogu biti:

Kod osjetljivih pojedinaca, važnu ulogu igraju i alergeni, ali i infekcije koje mogu povećati izglede za razvoj astme.

Alergeni su najčešće proteinske prirode (bjelančevine), bilo životinjskog, bilo biljnog.

Pelud koji se širi zrakom udiše se dok smo vani, a alergeni često ostaju zarobljeni u nosu.

Kompozicijske analize (npr. razine ekspresije u LMO-u, te perzistentnosti i akumulacije u okolišu i hranidbenom lancu) novostvorenih tvari koje mogu imati potencijalne štetne učinke (npr. insekticidni proteini, alergeni, antinutritivni faktori, itd.), a nastale su ekspresijom višestrukih transgena u količinama koje se razlikuju od onih nastalih kod roditeljskih LMO-a ili nemodificiranih primateljskih organizama,

Alergeni (tvari koje izazivaju alergijsku reakciju) također uzrokuju da bijele krvne stanice počnu proizvoditi alergijska antitijela IgE (imunoglobulin).

Dvije su vrste astme: alergijska, odnosno ona u kojoj alergijske napade uzrokuju alergeni koji ulaze u organizam te nealergijska, ona u kojoj napade izazivaju fizički napor i vanjski utjecaji

U prvom slučaju riječ o imunološkom događaju u kojem reagiraju antitijela stvorena u našem tijelu i neke sastavnice hrane (alergeni), a u drugoj se varijanti govori općenitije o nepodnošenju ili intoleranciji hrane čiji mehanizmi nastanka mogu biti vrlo različiti.

Najčešći alergeni ulaze u tijelo putem dišnog sustava:

Ako se ne otuširate prije spavanja, alergeni mogu doći u direktan kontakt s očima i nosom dok spavate.

Kod sezonskog oblika smetnje se javljaju u određenom dijelu godine, a najčešći su alergeni peludi trava, stabala i korova te sunce.

Uzroci alergijskog rinitisa su cjelogodišnji ili sezonski alergeni.

Najčešći alergeni su pelud bilja, spore gljiva, prhut životinja, te različite zrakom nošene čestice u vanjskoj i unutarnjoj atmosferi.

Tijekom prvih 6 mjeseci čak i u veoma toploj klimi, voda i sok nisu potrebni dojenoj djeci, a njima se mogu unijeti zagađivači ili alergeni.

Upalu u sinusima kod osoba koje pate od alergija mogu izazvati svi navedeni alergeni, kao i alergeni iz hrane.

U Republici Hrvatskoj je aktivno djeluje globalni elektronički katalog eGlobeCat hrvatske GS1 organizacije, baziran na međunarodnoj normi za eKataloge GS1. Sada se taj katalog proširuje dodatnim podacima i postaje izvor pouzdani izvor podataka (sastav proizvoda, pitanje zdravlja-alergeni itd.).

Pri proizvodnji TENA proizvoda ne koriste se nikakvi tipični alergeni, na pr.

Iako imaju isto stanište, pelin i ambrozija nemaju jednaki alergeni potencijal.

Najčešći pokretači astme su grinje kućne prašine, duhanski dim, alergeni kućnih životinja, pelud, virusne infekcije i napor.