1859. umro je (Friedrich Wilhelm Heinrich) Alexander von Humboldt, njemački zemljopisac.
1859. umro je (Friedrich Wilhelm Heinrich) Alexander von Humboldt, njemački zemljopisac.
ALUMNIPORTAL DEUTSCHLAND je zajednički projekt njemačkih organizacija razvojno-političke, gospodarske, kulturne i znanstvene suradnje - Zaklade Alexander-von-Humboldt, CIM-a (Centar za međunarodne migracije i razvoj), DAAD-a (Njemačka služba za akademsku razmjenu), Goethe-Instituta i GIZ-a (Njemačko društvo za međunarodnu suradnju).
Upravo je pristigao novi broj Pisma koja šalje Zaklada Alexander von Humboldt svojim bivšim stipendistima.
CMA CGM Alexander Von Humboldt dug je 396 i širok 54 metra te ima gaz od 16 metara.
U ponedjeljak 6.12. u 12 sati u svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta održat će se predstavljanje Alumniportala Deutschland, projekta kojeg je iniciralo šest njemačkih institucija - InWent, DAAD, Goethe Institute, AGEF, GTZ/CIM i Zaklada Alexander von Humboldt - a kojeg financira njemačka vlada.
Ideju Srednje Azije kao zasebne regije svijeta predstavio je geograf Alexander von Humboldt 1843. godine.
Alexander von Humboldt je izgrađen u Južnoj Koreji i jedan je od tri naručena teretnjaka iz iste serije.
Ovaj projekt, uz sufinanciranje od 372.000,00 HRK (Brookhaven National Laboratory and Alexander von Humboldt equipment grant), Fond financira s 953.980,00 HRK.
Nasuprot tom matematičaru, istraživač Alexander von Humboldt plemićkog je roda, povlašten u ranoj naobrazbi i životnim odabirima, ali vječno frustriran natjecanjem sa starijim bratom.
1992. - 1994. gostujući istraživač i predavač na Seminaru za filozofiju Sveučilišta u Tübingenu s projektom iz antičke i suvremene filozofije jezika, u suradnji s Hansom Krämerom i Manfredom Frankom (stipendist zaklade Alexander von Humboldt, 1992 - 1994).
Međutim, on je živio u Pragu u vremenu kad su nastajala djela druge dramaturgije, u pamet dolazi Franz Schreker ili Alexander von Zemlinsky ili Leoš Janáček, koji je tada već bio mrtav, ili Vitĕszlav Novák.
Prošlo je više od 30 godina prije nego što je neko ponovo ušao u pećinu, a ovaj put bio je to Alexander von Mörk, poznati speleolog, koji je vodio ekspedicije 1912. i 1913. godine.
Alexander von Kryha je proizveo svoj sustav koda, koji je bio upotrebljavan čak i od njemačkog diplomatskog tijela do 1950 - ih.
U hamburškoj luci kršten je jedan od najvećih teretnih brodova na svijetu Alexander von Humboldt, a njime će upravljati Hrvat Zlatko Kapović.
Kapović je studirao na Pomorskom fakultetu u Rijeci i gotovo 20 godina radio u Jugoliniji (Croatia Line, nakon čega je prešao u tvrtku Ahrenkiel u Njemačkoj, a potom 2006. godine u francusku kompaniju CMA CGM u čijem je vlasništvu Alexander von Humboldt.
Korisnica je nekoliko doktorskih i postdoktorskih stipendija: Allan Sharlin Award, Berkeley; stipendija francuske i austrijske vlade, Open Society Foundation i zaklade Alexander von Humboldt iz Bonna.
Zlatku Kapoviću, koji će preuzeti brod »CMA CGM Alexander Von Humboldt« u travnju ove godine kada se očekuje njegova isporuka.
Glavnu financijsku potporu skupu omogućila je Zaklada Alexander von Humboldt te je zadarski skup ujedno i prvi takav u Hrvatskoj koji financira Zaklada.
Godine 1979. zahvaljujući donaciji Zaklade Alexander von Humboldt, čiji sam bio prvi stipendista strojar iz Hrvatske, otvoren je Laboratorij za preradbu polimera.
Francuski brodar CMA CGM preuzeo je kontejnerski brod Alexander Von Humboldt, drugi brod kapaciteta 16.000 TEU-a, koji je danas isplovio iz Busana.
Postdoktorsko usavršavanje na Sveučilištu u Bologni i Sveučilištu Yale, te kao stipendist Alexander von Humboldt zaklade na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu.
Nakon toga, od 1962. do 1964. godine, boravi na studijskom usavršavanju u Heidelbergu, kao stipendist Alexander von Humboldt Stiftung (Humboldtova zaklada) (Bad Godesberg, SR Njemačka).
Godinu 1994. proveo na Universität des Saarlandes, Saarbrücken, Njemačka, kao stipendist zaklade Alexander von Humboldt.
»Translatologija kao komunikacijski most u EU« - petodnevni međunarodni skup otvoren je u ponedjeljak 27. rujna u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku pod pokroviteljstvom njemačke zaklade »Alexander von Humboldt«.
Jedan od njih, Alexander von Humboldt, probija se kroz prašumu i stepu, na vlastitome tijelu ispituje otrove, broji uši na glavama urođenika, uvlači se u jame, penje na vulkane i susreće morske nemani i ljudoždere.
Ovo mjesto godišnje posjeti više od milijun turista, a tuda su se svojevremen o prošetali i neki slavni turisti kao npr: Nikola Kopernik, Johann Wolfgang von Goethe, Alexander von Humboldt, Dimitri Mendeleev, Boleslaw Prus, Ignacy Paderewski, papa Ivan Pavao II te mnogi kraljevi.
Do realizacije je došlo školske godine 1962/63. kad je I. Crkvenčić u tom Institutu proveo 14 mjeseci kao stipendista Zaklade Alexander von Humboldt.
Iz muzikologije se usavršavala 1957. - 58. u Edinburghu (kod Ferdinanda Redlicha i Hansa Gála), a 1973. - 74. je kao stipendistica zaklade Alexander von Humboldt boravila u SR Njemačkoj.
Ponajviše se istaknuo izradom karata tog područja, koje su bile redom preuzimane od europskih znanstvenika pa je tako i Diderot u svoju Enciklopediju uvrstio njegov zemljovid Donje Kalifornije, a Alexander von Humboldt donosi Konšćakove priloge u svojoj Karti...
Dobitnik stipendije Alexander von Humboldt, stipendije Max Planck Instituta i dr. Od 2000. do 2004. dekan Fiozofskog fakulteta.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com