Podsjetimo, Radnu skupinu za reformu politike prema knjizi Ministarstva kulture čine Čedomir Višnjić, Nina Obuljen, Valerij Jurešić, Zdenko Ljevak, Sanja Pavlaković, Miro Petric, Alojz Majetić, Velimir Visković, Neven Antičević i Nenad Bartolčić.

Za romane stipendije su dobili Ludwig Bauer, Sanja Bilić, Želimir Ciglar, Tomislav Domović, Nikola Ðuretić, Jasna Horvat, Aleksandra Kardum, Alojz Majetić, Robert Međurečan, Robert Mlinarec, Gordan Nuhanović, Ante Perković, Davor Špišić, Zvonko Todorovski i Kristijan Vujičić.

Naši talentirani sretnici poput Franke Kovačević nagrađeni su time da im knjižnica o svom trošku tiska knjigu na ponos i njih (autora), i nas koji knjige čuvamo za slijedeće generacije kao trajnu vrijednost i podsjetnik na vrijeme u kojem smo živjeli.Dakle, ovo je prva knjiga naše novopokrenute biblioteke, a nadamo se da ćemo jednom godišnje tiskati bar jedan naslov vrijednog sadržaja.Ova prva knjiga u našoj biblioteci je zbirka poezije, a upravo njegovanje poezije kao zapostavljenog žanra u našem vremenu je jedna od naših važnih zadaća.Knjigu je ilustrirala sama autorica, lektorirala je prof. Ivana Vlahović, a recenziju je napisao hrvatski književnik Alojz Majetić, koji je i predstavio knjigu u prepunom prostoru Narodne knjižnice Omiš povodom Dana Grada, 18. svibnja 2007. g.

Nakon našeg Alexxla moj sad već programski post Naivac u politici komentirao je i velikan hrvatske književnosti Alojz Majetić, uz njegovog Čangija sam sazrijevao.

Tko bi danas vjerovao da je taj list pod ravnanjem glavnog urednika Stipe Šuvara imao nakladu od dvadesetak tisuća prodanih primjeraka i da su u njemu svoju društvenu i kulturnu afirmaciju stjecali Igor Mandić, Igor Zidić, Zvonimir Majdak, Alojz Majetić, Branislav Glumac, Mani Gotovac, Nedjeljko Dragić i mnoga druga danas vrlo ugledna imena.

U kojoj mjeri Sporazum predstavlja pomake u obnovi knjižarske mreže, koliko strukovne udruge mogu utjecati na bolju poziciju knjižara u RH, što hrvatski autori misle o prostorima u kojima su nekada mogli osjetiti povratnu informaciju čitatelja svojih djela, trebaju li doista Hrvatima knjižare i kakve, samo su neka od pitanja na koja će na Književnom petku pokušati odgovoriti Nenad Bartolčić, Josip Bratulić, Marijan Kuduz, Alojz Majetić i Čedomir Višnjić.

Pitam se, pitam, kako će izgledati spomen ploća na golemoj kući u kojoj sad živi moj prijatelj Alojz Majetić.

U antologiji« Upamtite Vukovar »među stotinjak hrvatskih autora našla su se i književna imena kao što su Tomica Bajsić, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Tomislav Durbešić, Vlado Gotovac, Siniša Glavašević, Dubravko Horvatić, Alojz Majetić, Rene Matoušek, SlavkoMihalić, Slavko Mikolčević, Tomislav Sabljak, Željko Sabol, Ante Stamać, Antun Šoljan, Zlatko Tomičić i Igor Zidić.

Alojz Majetić (1938.), rođen u Rijeci, delnički učenik, prvom je zbirkom stihova Dijete s brkovima priča (1956.) progovorio s pozicija inteligentnog adolescenta u sukobu s tzv. roditeljskom kulturom.

Prosudbeni sud u sastavu: prof. Marinko Kovačević, književnik Alojz Majetić, dr. sc. Branimir Bošnjak (predsjedavajući), stručno je ocjenjivao mnoštvo pristiglih radova učenika osnovnih i srednjih škola širom Republike Hrvatske, nastojeći izabrati najbolje.

Šetkarao sam sa šćapom Zapruđem, nestrpljiv da doznam što su mi pripremili stari prijatelji i pisci Alojz Majetić, dr. Branimir Bošnjak i Zvonimir Milčec.

To je neka vrsta treninga, da jednu sudbinu, jedan dio života, jedan događaj, jedan sukob, jedan incident sažimate sve do stupnja zaleđenja, kad nazirete pravu priču, kaže autor. 3. Zastava od prašine, Lana Derkač (V. B. Z.) Priče o naizgled običnim ljudima, smještene u prepoznatljive vremensko-prostorne koordinate, nisu samo prozne minijature koje popisuju pomalo tjeskobne ljudske egzistencije i situacije, već kao da u svakoj od njih možemo naići na implicitne ili eksplicitne zapise o smislu života. 4. Glasovi ispod površine, Alojz Majetić, Daniela Trputec (V. B. Z.) Roman, pisan na internetu, na tipkovnicama mlade autorice i modernog klasika štivo je kakvo prvi put srećemo u hrvatskoj, a vjerojatno i u svjetskoj književnosti.

Kadgod se obraća muškarcima, Glumac se divi njihovim talentima, umu, nonkonformizmu, mjestimično im kolegijalno zavideći na kurčevitosti, dok, kada svoje latice otvara ženama, o njima piše kao o dražesnim, zamamnim, objektima muške žudnje, kaže Petković i navodi niz primjera Glumčeve homoerotičnosti: Alojz Majetić mu je prelijep kao Sean Connery, Vlado Majerović okulijep, Vodopivec erotozovno nordijski plav, srpski pjesnik Slobodan Marković gorostas, a Edo Murtić brdo od ega.

Naša književnica blogerica Daniela Trputec i klasik u trapericama hrvatske književnosti Alojz Majetić su, kako čujem od svojih zagrebačkih doušnika, jučer uspješno startali s turnejom predstavljanja zajedničkog romana nastalog na blogu " Glasovi ispod površine ".

Kažem joj da je moj prijatelj Alojz Majetić... iz Delnica, prekinu me.

Alojz Majetić, pjesnik, prozaik i dramski pisac (1938, Rijeka).

Prosudbeni sud činili su prof. Marinko Kovačević i književnik Alojz Majetić, a predsjednik žirija bio Branimira Bošnjaka.

Alojz Majetić, pjesnik, prozaik i dramski pisac, rođen je u Rijeci 30. kolovoza 1938, osnovnu školu i gimnaziju završio u Delnicama, studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radio je kao korektor, novinar, samostalni književnik i urednik.

Ostali smo samo Alojz Majetić i ja.

Između njih su Branislav Zeljković, Josip Pupačić, Miroslav Slavko Mađer, Milivoj Slaviček, Ivan Slamnig, Vlado Gotovac, Zlatko Tomičić, Antun Šoljan, Zvonimir Balog, Vesna Krmpotić, Dalibor Cvitan, Danijel Dragojević, Josip Stošić, Mate Ganza, Marija Čudina, Arsen Dedić, Alojz Majetić, Mladen Machiedo, Josip Sever, Zvonimir Mrkonjić, Igor Zidić, Ante Stamać, Dubravko Horvatić, Nikica Petrak, Boris Maruna, Stojan Vučićević, Mario Suško, Gojko Sušac, Željko Sabol, Milan Milišić, Tonko Maroević, Branimir Bošnjak, Stjepan Gulin, Ljerka Mifka, Luko Paljetak, Ivan Rogić Nehajev, Borben Vladović, Goran Babić, Andriana Škunca, Jakša Fiamengo, Slavko Jendričko, Zvonko Maković, Vesna Biga, Jozefina Dautbegović, Sonja Manojlović, Milorad Stojević, Milko Valent, Branko Maleš, Gordana Benić, Drago Štambuk, Božica Jelušić, Sead Begović, Dražen Katunarić, Anka Žagar, Mile Stojić, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Hrvoje Pejaković, Delimir Rešicki, Sanja Lovrenčić, Krešimir Bagić, Nikola Petković, Božica Zoko, Sibila Petlevski, Miroslav Kirin, Miljenko Jergović, Drago Glamuzina, Tomica Bajsić, Ivica Prtenjača, Tvrtko Vuković, Ervin Jahić, Tatjana Gromača.

- Ali čak je i vaš frend, vaš kompić, vaša generacija Alojz Majetić napisao neki suludi roman koji se događa u budućnosti, i nazvao ga« Bestjelesna ».

Učenica iz 8. c razreda, naša Ana, njeguje hrvatsku pisanu riječ kroz svoju poeziju, a nakon temeljite obrade mnoštva radova učenika osnovnih škola, Prosudbeni sud Goranovoga proljeća u sastavu Branimir Bošnjak, Alojz Majetić i Marinko Kovačević, držeći se vrijednosnih i etičkih kriterija pjesništva, već drugu godinu uzastopno je Aninu poeziju proglasio najboljom i dodijelio joj 1. nagradu za zbirku pjesama.

Dok je, recimo, pohvalio njegovu knjigu Ispisnice, u knjizi 145 sjećanja na ljude (o) smijeh. hranu. alkohole. duhan Petković je našao niz primjera Glumčeve homoerotičnosti: Alojz Majetić mu je prelijep kao Sean Connery, Vlado Majerović okulijep, Vodopivec erotozovno nordijski plav, srpski pjesnik Slobodan Marković gorostas, a Edo Murtić brdo od ega.

Ovo što smo sada sčinili Tihomir Lončar, Alojz Majetić i ja u svakom slučaju bi trebala postati jedna proširena inspiracija, nešto poput štafetne palice, mlađim stvaralačkim naraštajima

Tako se Tomislav Marijan Bilosnić našao u izboru hrvatske ljubavne lirike među pjesnicima kao što su Stanko Vraz, Vladimir Vidrić, Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Drago Ivanišević, Vesna Parun, Zvonimir Golob, Slavko Mihalić, Vesna Krmpotić, Alojz Majetić, Nada Iveljić, Luko Paljetak i drugi poznati hrvatski pjesnici

Čak i moji najoštriji kritičari i najbolji prijatelji - Alojz Majetić, Branimir Bošnjak i Sulejman Tabaković

Koliko životan toliko i artističan možda je u hrvatskoj književnosti kad bi se ufala ući u tankoćutnost spolnih brjegova bio još samo Milan Begović čija Grčka proljeća još uvijek više volimo sakriti nego ih dati čitateljstvu da uživa u njihovom hedonističkom i narodskom i visokoknjiževnom izričaju. (Iz pogovora: Alojz Majetić)

" I mrzio je Flor bijelu gradsku djecu, nepomućene gradske frajere, koji su uvijek imali novca za kino i izlete, koji su bili puni doživljaja sa ženama, koji su tako često slijetali na piće, gramofonizirani, magnetofonizirani, motorizirani, modernizirani, modnizirani, evropeizirani, " zapisao je Alojz Majetić 1963. godine u jednom od pionirskih djela domaće " proze u trapericama " i od organa vlasti progonjenom romanu " Čangi ".

Kvesića i Uvod u Peru K. je nazvao dijelom zagrebačkog trijumvirata onoga što je Aleksandar Flaker tada proglasio ' prozom u trapericama ' (termin koji iz današnje perspektive možda zvuči smiješno, no u ono doba je dosta precizno pogodio diskurs o kojem je bilo riječ), a kojeg su druga dva elementa Alojz Majetić i njegov Čangi te, iako mnogo, mnogo kasnije, Dalibor Šimpraga i Kavice Andreja Puplina.

No vratimo se uspješnim početnim godinama, gdje su Razlogovi sudionici već pjesnici s knjigom ili dvije, tako da krajem druge godine izdanja, upravo deseti broj, posvećuju pjesnicima (Marija Čudina, Želimir Falout, Mate Ganza, Dubravko Horvatić, Zvonimir Majdak, Alojz Majetić, Tonči P.