Ti su ljudi, zvani Anasazi, što u prijevodu s Navajo jezika znači " neprijateljski preci " ili " stari ljudi koji nisu mi ", izgradili civilizaciju koja je cvjetala do 1150. godine kada je, vjerojatno zbog velike suše koja je pogodila cijelo područje, prestala postojati.

Anasazi kulturu možemo podijeliti na kulturu proizvođača košara (Basketmakers) koja je trajala između otprilike 300. godine prije Krista i 600. godine poslije Krista te na razdoblje Pueblo Indijanca koje je trajalo od 600. do 1150. godine poslije Krista.

Nakon 1000. godine na prostore Nevade dolaze nova plemena koja su govorila Numic jezikom, Paiuti koji su uglavnom bili lovci i sakupljači, a s poljoprivredom su se upoznali preko Anasazi Indijanaca.

Poslije 1250. godine naselja na ovom području su potpuno iseljena, a Chaco-Anasazi su se odselili uglavnom na jug gdje su se spojili s rođacima na visoravni Hopi, te na sjever uz Rio Grande gdje su nastali narodi Keres i Tanoan.

Naime, krajem 11 st ova područja su naseljavali preci današnjih Pueblo Indijanaca poznati kao Anasazi koji su svoja sela gradili u polu špiljama na liticama i u kanjonima.

Malo se zna zašto su Anasazi naglo napustili ovo mjesto, a pretpostavke su da je uslijedilo razdoblje suše zbog čega su se odselili prema jugu u New Mexico gdje u dolinama ima više vode.

Najtradicionalnije pleme od svih Pueblo Indijanaca i danas živi prema običajima koji su propisali Anasazi, na vrhovima mesa, u malim kućicama od betonskih cigli, tako da imate osjećaj da se nalazite u Nepalu ili Indiji, a ne u najmoćnijoj civilizaciji koju zapad ima za ponuditi.

Sagradio ga je narod Anasazi koji je živio između 950. i 1300. g n. e.

Nazvani su Anasazi, a njihova je nezavisna urbana civilizacija bila koncentrirana na području na kanjon Chaco u Novom Meksiku.

Tradicionalno tumačenje ide otprilike ovako: između desetog i dvanaestog stoljeća kultura Anasazi, na temelju učinkovite poljoprivrede, procvala je u gradovima s prostranim nastambama u stijenama i velikim ostvarenjima u graditeljstvu, poljoprivredi, arhitekturi i umjetnosti.

Ne zna se zašto je narod Anasazi Indijanaca napustio ove gradove u 14. stoljeću.

Rad antropologinje Christy Turner prikazuje tamniju stranu kulture Anasazi.

Čini se da je kulturi Anasazi prethodilo Toltečko carstvo koje je trajalo od devetog do dvanaestog stoljeća u središnjem Meksiku.

Kultura Anasazi, tako dugo cijenjena, bila je Charles Manson-tip društvenog poretka u kojemu su zli i moćni kontrolirali slabije.

Nakon joba je siša u podnožje, zapalia duvan, posudia u Čike 4 broja veće 5.10 Anasazi Velcro i izvea FA u velikom stilu.

Di Peso (Čarls), direktor Fondacije Amerind, a jedan drugi znanstvenik, istraživač kolosalnih ruina Casas Grandes (Kasaš), u blizini sjevernog Meksika, dr Di Peso vjeruje da je trgovina tirkizom i drugim egzotičnim predmetima bila dio svakodnevnosti u vrijeme kada su Anasazi doživljavali procvat svoje kulture

Ali, Anasazi nikada nisu dugo ostajali na jednom mjestu.

Danas poznata turistička atrakcija SAD-a upravo su gradovi Anasazi Indijanaca.

Danas najljepše kuće Anasazi Indijanaca možemo vidjeti u Nacionalnom parku Mesa Verde kod Ceste ruševina i Stepenastih kuća.

Anasazi su, dakle, imali uzore koji su im pomogli da formiraju naprednu civilizaciju u središtu kamenih pustinja i kanjona

Ili su Anasazi, tisuću godina prije zvaničnog otkrića duple svemirske spirale, znali za galaksiju M 51, koja nije vidljiva ljudskim okom

Anasazi su iza sebe ostavili toliko zagonetki da će ih znanost rješavati i sljedećih godina, pa i decenija.

Kuda su i zašto iščezli Anasazi?

Canby u svojoj izvanrednoj reportaži ' Anasazi - zagonetka u ruševinama ', svojevremeno objavljenoj u uglednom američkom magazinu ' National Geographic ', fotograf William Henry Jackson (Viljem Henri Džekson) je zaustavio mazgu i znatiželjno se osvrnuo unaokolo.

Ko su bili Anasazi i gdje su nestali

Neupućeni u metalurgiju, Anasazi su »uvozili« nevelika bakrena zvona, ali su nabavljali i živopisne ara-papagaje, koji su bili izuzetno cijenjeni zbog šarenog perja

Anasazi Indijanci živjeli su u Coloradu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Znamo da Anasazi nisu upotrebljavali metal tako da bi bilo logično da je ovo bio produkt bijelog čovjeka.

Ali, osim spirala i sličnih piktoglifa, drevni Anasazi nisu upotrebljavali hijeroglife.

Bilo je to davne 1877. godine i tada se prvi put u historiji bijeli čovjek susreo sa zagonetkom zvanom Anasazi