Doista, u jednom je trenutku bio možda najpopularniji Talijan u svijetu (uz, eventualno, D ' Annunzija i Carusa) da bi s vremenom pao ne samo u popriličan zaborav nego i u šutnju punu prezira, u potpuno odbacivanje zbog nekompetentnosti, površnosti, lakovjernosti, senzacionalizma, neaktualnosti.

Slijede u istoj godini napadi u rujnu i listopadu, a osim bombardiranja, na ideju d ' Annunzija, Talijani su pribjegli i propagandnom ratovanju bacanjem letaka na grad.

Dvije godine kasnije, u Nokturnu u Crikvenici (s podnaslovom: ' U noći od četvrtog na petog juna 1940 '), Krleža će se govoreći o sebi u trećem licu još jednom sjetiti D ' Annunzija: »(...) Na Kvarneru aprila 1920. godine pojavio se jedan mladić, između Hreljina i Križišća, između Kraljevice i Crikvenice; od Fužina i Delnica spustio se tu na Kvarner (u ono vrijeme kada je D ' Annunzio ludovao na Rijeci), i tu je ovim ribarima i prosjacima govorio sa stolova pred krčmama o Lenjinovim barjacima nad Kvarnerom.

Dio zanimljivih predmeta vezanih uz D ' Annunzija u Rijeci posuđen je iz fundusa Muzeja grada Rijeke, Državnog arhiva u Rijeci te privatnih kolekcija.

No kako je Ledeen došao do D Annunzija?

" Definicija " grofice de Bagnoregio, u " pobjedničkom svesku " izraz potječe od drugog suradnika, Gabrielea d ' Annunzija što ga jednom godišnje objavljuje ova dama, da ispravi neizbježna novinska zastranjenja i " svijetu i Italiji " predoči svoj izvorni lik, koji je često izvrgnut (upravo zbog ljepote i postupaka) pogrešnim i brzopletim tumačenjima.

Moji su roditelji imali st an u gradu, pa su u povodu dolaska D ' Annunzija s njegovim arditima (mahom probisvijetom), preselili u Dragu, u staru djedovu kuću.

Rijeka iz doba Gabrielea D ' Annunzija), odnosno s druge tu povijest ironizirati, osobito totalitarne i ultradesničarske političke struje.

Iznosimo taj stav usuprot Miroslavu Krleži (»Dvije naše babe mogle bi D ' Annunzija metlom skinuti s ovog našeg kvarnerskog ogledala kada bi htjele«) i Tinu Ujeviću (»D ' Annunzio je ispao jedan ratni fićfirić«), usuprot Bratoljubu Klaiću koji pojam ' danuncijada ' svodi na »pothvat u stilu talijanskog pustolova, inače književnika, Gabrijela D ' Annunzija, koji se godine 1918. iskrcao sa svojom ' ekspedicijom ' na Rijeci i ' zavladao ' jednim dijelom naše zemlje« (u 95. knjizi biblioteke »Pet stoljeća hrvatske knjiž evnosti«).

Glavni lik Ivan Biškup (kasnije se ispostavi da je imenjak lika iz D ' Annunzijeva romana Giovanni Episcopo), naprasno napušta posao, ženu, ljubavnicu i sve što ga je dotad vezivalo za Zagreb, zapošljava se u riječkoj ispostavi neke evropske agencije (u kojoj dobiva prekrasan posao - ne mora raditi apsolutno ništa) i pukim slučajem s nekoliko strana počinje saznavati razne detalje o liku i djelu Gabriellea D ' Annunzija.

Iako je Marinetti na Rijeci održao vatreni govor u slavu »umjetničkoga i političkog djela ducea D ' Annunzija«, poslije koga će govora D ' Annunzio uskliknuti: »Za Marinettija, za junačkoga milanskoga agitatora, zavičite: Eia

Gradivo pohranjeno u Državnom arhivu u Rijeci samo je nekim slučajem izdvojeni fragment, čiji se najveći dio nalazi u Muzeju I. svjetskog rata na Lago di Garda u Italiji, u ostavštini talijanskog književnika i riječkog vlastodršca Gabrielea d ' Annunzija.

Zanimljivo je da je u sjajnoj Treccanijevoj Talijanskoj enciklopediji, koja je po op ć em sudu najbolje što je ostalo od Mussolinijeva fašizma, izme đ u Dantea i D Annunzija samo portugalski pjesnik Julio Dantas

Upravo spoj geopoliti č kog položaja i izvanrednog bogatstva naveo je D Annunzija da krene u Marš iz Ronchija i bez borbe zauzme Rijeku, u kojoj su bile me đ unarodne mirovne snage.

D Annunzija smatraju začetnikom fašizma, duhovnim ocem Benita Mussolinija, začetnikom prakse prisilnog zatvaranja političkih protivnika te njihovog mučenja i ubijanja, a njegovi Arditi koji se slave na letku, poznati po svojoj okrutnosti, bili su alat za krvave političke obračune.

Riječ je o svetom ulasku talijanskog političkog avanturista i pjesnika Gabrielea D ' Annunzija u rujnu 1919. u Rijeku, gdje osniva Talijansko namjesništvo Kvarnera, što će povijest prepoznati kao prvu fašističku državnu tvorevinu u povijesti.

" U jednom dijelom javnosti D ' Annunzija želi se prikazati kao pjesnika, čovjeka liberalnih nazora, koji je ušao u povijest jer je bio državnik koji je stvorio riječku državu " Reggenza italiana del Carnaro ".

Rijeka je tako dolaskom D ' Annunzija i njegovih okupacijskih snaga postala prva žrtva fašizma u Hrvatskoj, ali i prvo mjesto otpora profašističkom režimu u svijetu, " kazao je Obersnel, izrazivši uvjerenje kako će održavanje ovog skupa pridonijeti raspravi o riječkoj prošlosti, sve kako bi znali graditi riječku budućnost.

U povijesti su primjeri teritorijalnog iredentizma mnogobrojni a našem području je najpoznatija fašistička iredenta Gabriela D Annunzija koji je 20. - tih godina svojatao sa svojim Arditima Rijeku i druga hrvatska područja poput Istre, Zadra s otocima.

Kroz izložbu će se osvijetliti okolnosti boravka Gabriela D ' Annunzija u Rijeci, s osobitom pozornošću na događaje tzv. Krvavog Božića, od 24. do 30. prosinca 1920. i uličnih sukoba njegovih snaga sa službenom talijanskom vojskom s obzirom na to da u dosadašnjoj muzejsko-izložbenoj djelatnosti taj važni dio povijesti grada Rijeke, a i šire, nije bio prezentiran s dovoljno pozornosti, niti dostupan široj javnosti što je vodilo do različitih kontroverzi i mistifikacija.

Gdje Brown prati simbologa u lovu na najčuvaniju tajnu, Perić nam nudi izgubljenu ruinu, Ivana Biškupa, kojeg nakon raspada braka od Zagreba do Rijeke vode njemu razumom nedokučivi, ali ipak posvuda posijani tragovi, u kombinaciji s dvjema silama - otuđenošću od ostatka tzv. normalnog svijeta i zaluđenošću djelom Gabrielea D ' Annunzija, tajanstvene figure iz talijanske povijesti, pjesnika aktivista koji je u nas najviše traga ostavio upravo u Rijeci koju je nakon prvog svjetskog rata kratkotrajno okupirao pretpostavivši umjetnost birokraciji i malograđanstvu i čijim se romanom Giovanni Episcopo Perić poslužio pri odabiru imena svog glavnog junaka.

Grube i česte premetačine u kući za vrijeme D ' Annunzija bile su uzrok da ga je 1920. udarila kap.

Posebno su zanimljive analize vezane za entitet proglašen pod nazivom Talijanska Regencija Kvarnera, djelo pjesnika-ratnika Gabriela D ' Annunzija.

Od epova Homera i Ariosta, što ih guta u ranom djetinjstvu, preko srednjoškolskih zanosa Biblijom i djelima Victora Hugoa, zatim Goethea, Heinea, Carduccija, D ' Annunzija, Pascolija do francuskih parnasovaca i simbolista u studentskim godinama, od svih je Nazor crpio iskustva i spoznaje, mnogo više nego iz vlastitoga života, osoba i društva u kojemu se kretao.

Iako je Perić na promociji proglašen strastvenim kolekcionarom bizarnih literarnih i povijesnih detalja, svoje literane fascinacije čitatelju servira na jednostavan, jasan, zanimljiv i čitak način pa nije potrebno poznavati cijelu povijesnu pozadinu niti lik i djelo Gebriela D ' Annunzija kako bi se uživalo u priči.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka Riječka avantura Gabriela D ' Annunzija: D ' Annunzio - Božić, 1920.

Aktivno pomaže D ' Annunzija u kampanji za pripajanje Rijeke Italiji i s njim osniva organizaciju nazvanu Borbeni fašistički odredi.

Neke od njih zadužile su ovaj grad, a druge, u koje je Obersnel ubrojio i D ' Annunzija, zapamćene su samo zbog svoje povijesne uloge.

Književnika i dramatičara Gabrielea D Annunzija upoznala je 1894. godine u Veneciji i s njim započela dugogodišnju vezu koja se zanivala na tjelesnoj strasti koliko i na kreativnom zanosu - Eleonora je bila i ljubavnica i muza, istovremeno.

Sukob republikanaca i monarhista, koji je također potresao redove riječkih D ' Annunzijevih dobrovoljaca, slikovito se ogledao u netrpeljivosti koja je vladala u odnosima između dvojice glamuroznih pjesnika: D ' Annunzija i Marinettija.