Naime,? ak i u pojedinim krš? anskim obiteljima postoji otpor prema namjeri djece koja iskazuju želju prihvatiti neko od duhovnih zvanja.

Katica Č orkalo Jemri ć osvrnula se ogledom Jubilej, nadasve vrijedan na pedeset godina plodnoga djelovanja hrvatske pjesnikinje, prevoditeljice i književne kriti č arke Ljerke Car Matutinovi ć, koja je objavila sedamnaest pjesni č kih zbirki te niz eseja i kritika u dvadesetak hrvatskih i talijanskih č asopisa. Shva ć aju ć i cijeloga života zov pjesme kao sudbinu, Jemri ć eva je istaknula kako se poetesa koja predvodi prvu ligu naših pjesnikinja dragovoljno predala slojevitom procesu razotkrivanja osebujnog i intrigantnoga lirskoga temperamenta, grade ć i u dosluhu s polifonijom sadržaja i zvukova vlastitu poetiku. Igor Žic predstavlja Književni trag Dimitrija Popovi ć a, a Željka Lovren č i ć Dvije knjige o gradiš ć anskim Hrvatima u Ma đ arskoj.

Više crnaca se danas nalazi u srednjoj klasi ili stepenicu iznad, što znaà i da su iskoristili priliku koju su im pružili zakoni o graà anskim pravima.

Ro đ ena 1926. u Barceloni, Ana María Matute jedna je od najpoznatijih poslijeratnih autorica Španjolske, a brojna njezina djela bave se gra đ anskim ratom 1936 1939. Prvi je roman, Pequeńo Teatro, napisala sa sedamnaest godina, poslije je za njega dobila nagradu Nadal.

O bogo č oveku Hristos nije prestajao biti Bog, bo ž ji sin, niti je gubio vezu sa svojim bo ž anskim ocem, a postao je č ovek i primio je na sebe svu ljudsku prirodu u originalu, primiv š i i odgovornost za greh i u tome je te ž i š te celog njegovog podviga.

u sto se to zikr kod dervisa/sufija pretvorio: u tjelesni (ples i gibanje) i duhovni (emotivni, ljubavni, opijajuci, pijani) nemir, pa zar to nije suprotno Kur ' anskim rijecima:

Nadbiskup je? akone uputio i na probleme današnje Crkve koji ih o? ekuju u njihovom? akonskom služenju.? Ti su problemi djelomi? no oni isti koje je imala prva krš? anska zajednica, jer i u današnjim zajednicama ima onih koji su zapostavljeni i marginalizirani, kao što i u današnjim krš? anskim zajednicama postoje svakojake napetosti i razdori sli? ni onima u prvoj krš? anskoj zajednici.

15 - Dvornikovià ¦, Karakterologija.., nav. dj., str. 838. Da dinarac, ako ga se vjerski dobro pouà i, može biti praktià ni kršÃ ¦ anin potvrà uju primjeri stotina à asnih sestara iz Dalmatinske Zagore (na primjer iz Otoka kod Sinja), koji su kršÃ ¦ anskim življenjem za bližnje dokazali svoju vjeru.

Jeruzalemski je model predstavio ideal odricanja od materijalnih dobara, ali on nije postavljen kao model svim krš? anskim zajednicama.

Time se željelo, uz tradicionalne oblike, potaknuti i drugu vrstu misijske suradnje meà u takozvanim ' starim ' kršÃ ¦ anskim zajednicama, i onima tek roà enima ili koje su se raà ale, na nedavno evangeliziranome podruà ju.

To je, dakako, znao ve ć Nietzsche: Ja sa svoje strane poznajem samo jednu pravu suprotnost, ustanove obrazovanja i ustanove životne nužde: ovome drugom rodu pripadaju sve koje postoje, a o onom prvom ja govorim. Svakako, to ne zna č i da je mladi Nietzsche ta mjesta životne nužde prezirao: Ne vjerujte dakle, prijatelji, da bih našim realnim školama i višim gra đ anskim školama htio uskratiti pohvalu: ja poštujem mjesta na kojima se u č i kako treba ra č unati, gdje se ovladava jezikom saobra ć anja, gdje se ozbiljno uzima geografija i gdje se oboružava za č u đ uju ć im spoznajama prirodne znanosti. (KSA 1, 716).

Takva definicija odgovara krš? anskim filozofima koji teže kontemplaciji.

Organizacija piše: " IPI smatra kako se to kosi s dužnošÃ ¦ u grà ke vlade da à uva prava manjina te krši meà unarodne obveze zemlje na ovom podruà ju, posebice à lanak 27 Meà unarodnog ugovora o graà anskim i politià kim pravima. "

Isto tako isti? e mnogovrsne zasluge krš? anstva u oblikovanju povijesnog dok je svojim povezivanjem po? etaka moderne znanosti i tehnike s krš? anskim osloba? anjem? ovjeka od prirode i njezinih demona anticipirao teme i rasprave koje su upravo posebno aktualne u naše vrijeme u kojem dominiraju rašireni sekularizam i veliki ekološki problemi ", istaknuo je nadbiskup Dev? i?.

Sudila je? esto s visoka o drugim krš? anskim Crkvama, prema velikim svjetskim religijama držala se rezervirano ili? ak neprijateljski te mislila kako iz blaga svoje tradicije i iz svoga pologa vjere (depositum fidei), može odgovoriti na sva pitanja svijeta, što je dovelo do nesretne napetosti me? u vjerom i znanoš? u.

Na ovom se susretu identitet animatora obradio pod antropološkim, moralnim i krš? anskim vidom.

John Green iz washingtonskog Centra Pew kaže da se danas utjecaj vjere na politià koj sceni najviše osjeà ¦ a kada se analizira glasaà ko tijelo republikanske odnosno Demokratske stranke: " Republikanska stranka svoje pristaše najà ešÃ ¦ e nalazi meà u protestantima europskog podrijetla, kao i u drugim kršÃ ¦ anskim vjerskim zajednicama.

Ti stavovi nemaju veze niti s kršÃ ¦ anskim naà elima, a samim time ni s uà enjem Isusa Krista, pa se à ovjek pita imaju li ti ljudi uopà ¦ e vjere a kamoli elementarnog ljudskog poštenja i morala govoriti u ime Crkve, dakle mistià nog tijela Kristova.

Okrivljenik je samo ponovio opà ¦ e poznate à injenice koje proizlaze iz priložene dokumentacije, podnesaka u raznim graà anskim i kaznenim postupcima, kao i medijskih izvješÃ ¦ a.

Biskup je objasnio da je s krš? anskim mu? enicima slu? aj potpuno druga? iji.

Djelo na jedinstven i vrlo opširan na? in (1430 stranica) govori o zajedništvu i razlikama me? u krš? anskim zajednicama i, kako sam autor isti? e, ona je fundirano djelo.? Ekumenizam je danas u Europi aktualniji nego ikad?, istaknuo je autor na promociji nadodaju? i kako je prostor Hrvatske, prostor za dijalog.

U kur ' anskim recima nije riječ o kršćanima ili židovima kao takvima, nego o određenim osobama koje nose takva obilježja, a iskazuju neprijateljstvo prema muslimanima.

Svaka se slabost može nadvladati vjerom i kršÃ ¦ anskim prijateljstvom istaknuo je papa Benedikt XVI. susrevši se danas u Vatikanskoj bazilici s hodoà asnicima Apostolskoga pokreta slijepih i Saveznoga djela za prijevoz bolesnika u Lourdes.

Tu opciju zagovaram više od 15 godina i to je po meni jedini pravi izlaz, utemeljen na kršÃ ¦ anskim naà elima.

Jedan od njih Ilija ionako se zbog lakšeg uzašaš ć a na nebo u vatrenim kolima odrazio s nekoga planinskog vrha, stopivši se tako s pretkrš ć anskim Ilijom gromovnikom, odnosno Perunom, pa kakvo je onda č udo što se nekoliko vrhunaca u suncem ožeženoj Dalmaciji zove njegovim imenom, Sveti Ilija?

Mu ' tezilsko uobičajeno tumačenje odnosa čovječjeg djela i Božjeg stvaranja nije u skladu s kur ' anskim pojmom Boga kao stvaraoca svakog ljudskog djela.

Od srednjega vijeka, nakon više pokušaja ujedna č ivanja toga datuma u krš ć anskim Crkvama, odlu č eno je da to bude nedjelja nakon prvoga punog mjeseca (uštapa) poslije proljetne ravnodnevice (21. ožujka) ili kasnije, no svakako do 25. travnja.

Prisje? aju? i se pape Pavla VI. i njegovog apostolskog nagovora o evangelizaciji u suvremenom svijetu? Evangelii nuntiandi? u kojemu isti? e kako je rascjep izme? u vjere i kulture velika drama našeg vremena, naglasio je kako je bogat životni opus fra Emanuela Hoška prožet evangelizacijskim djelovanjem osobito u Svetištu Majke Božje Trsatske.? Bio je u službi ne samo dijalogom ve? i prožimanjem vjere i kulture, odnosno tkanja kulture koja se temelji na višestoljetnim krš? anskim korijenima?, rekao je dr. Šimunovi? zahvalivši dr. Hošku na doprinosima koje je kao znanstvenik dao Crkvi i društvu.

No, rado bih te pitao, glede tvoje izjave da se životinjsko porijeklo insana ne kosi sa Kur ' anskim stavovima i istom:

Naše je doba doba interesnih č opora koji prijete nemo ć noj i pacifiziranoj manjini koja po krš ć anskim na č elima vjeruje u ljudsku dobrotu.