Prema njegovo noveli Breza snimio je 1967. Ante Babaja istoimeni film, prema prosudbi filmskih kritičara jedno od najboljih ostvarenja hrvatske kinematografije.

Nemoguće je ukratko navesti sve značajke Pinterova opusa, no neizostavnim se čini naglasiti kako u Mimičinom Prometeju s otoka Viševice (1965) rabi tonski negativ osjetljivosti 10 ASA čime se postiže dokumentaristička fotografska struktura i sugerira vremenski skok u radnji ili uporabu usmjerenoga difuznog svjetla i funkcionalne kompozicije kadra u filmu Rondo (Zvonimir Berković, 1966), čime se vrlo uspješno prikazuje unutarnji život likova ili u filmu Breza (Ante Babaja, 1967) u kojem se likovna nadgradnja kadra postiže uporabom objektiva (uskokutnika i širokokutnika), snimanjem pri oblačnom vremenu i zasićenim bojama, što filmsku sliku približava slikama hrvatskog naivnog slikarstva.

Umro je filmski redatelj Ante Babaja, samozatajno kao što je i živio.

Osma Revija amaterskog filma RAF, od 29. ožujka 04. travnja 2009. u zagrebačkom kinu Grič/Najjači regionalni program amaterskog filma, 173 filma u glavnom i 100 u popratnim programima/Prva službena retrospektiva Genre Film Festivala iz 60 - tih: Mihovil Pansini, Dušan Makavejev, Tom Gotovac, Vladimir Petek, Zlatko Hajdler, Krešo Golik, Ante Babaja.../Na putu prema... suradnja s filmskim akademijama u regiji/RAF-ovci su odrasli prva 35 mm vrpca na RAF-u/S RAF-om na kafu i razgovor ugodni

Komentar: Bespoštednim naturalističkim pristupom, garniranim grotesknim natruhama, modernističkom narativnom razlomljenošću i antologijskom ' egzistencijalističkom ' brojalicom "... jedna pura, dva pandura, svakom dojde smrtna vura ", Ante Babaja polučio je iznimno sugestivan film o bijedi ljudske egzistencije i posebnoj ranjivosti onih koji iskaču iz tlačiteljskog mediokritetskog okružja.

Znameniti hrvatski redatelj i profesor emeritus Ante Babaja danas je po osobnoj želji tiho u krugu najuže obitelji i prijatelja ispraćen na zagrebačkom Krematoriju.

Godine 1950. Ludmil Gotscheff snima dokumentarni film Nagrađeni kulturni radnici Hrvatske u kojem nam predstavlja gotovo cijelu ekipu filma Zastava na čelu s režiserom Brankom Marjanovićem, a iste godine Branko Bauer, jedan od suradnika Pregleda donosi u jednoj storiji reportažicu sa snimanja filma Plavi 9, gdje vidimo Krešu Golika, s brčićima i cigaretom u ustima, kako nešto temperamentno objašnjava glumcima, a kraj njega je i vrlo ozbiljan i zamišljen mladi asistent Ante Babaja.

Visokoškolski studij filma i televizije u Hrvatskoj započinje ak.g. 1967./68. profesor Ante Babaja na poticaj tadašnjeg rektora Akademije za kazališnu umjetnost Koste Spaića, i to za studente kazališne režije.

Važan, tada mlad redatelj igranih i dokumentarnih filmova Ante Babaja vrlo je jasno i artikulirano predstavio ovakav alegorično visokostiliziran pristup filmovanju u nizu kratkih satiričnih filmova snimljenih potkraj 1950 - ih i na početku 1960 - ih.

Na samoj premijeri pojavio se redatelj Ante Babaja, a poseban gost bio je i junak ' Vuka samotnjaka ', ne, ne Hund, već legendarni Slavko Štimac, a obojica su ' Brezu ' pogledali s drugim poznatim licima na premijeri su tako viđeni i poznati hrvatski redatelji (Kristijan Milić, Goran Rušinović...), ali i neka lica s kojima se možete sudariti i na drugim događanjima od veće ' kulturno-društvene važnosti ', kao što su TV voditelj Mario Petreković ili estradni guru Tonči Huljić.

Prema Kolarovim pripovijetkama Breza i Ženidba Imre Futača, Ante Babaja snimio je film 1967. godine.

Komentar: Nastavljajući se na naturalističko-etnografsku poetiku ranijih filmova, Ante Babaja je u Izgubljenom zavičaju realizmu dao nostalgično-lirsku intonaciju i ostvario najpoetičniji uradak, iznova obilježen dubokom i trajnom otuđenošću središnjeg lika.

U mirovinu odlaze Dušan Vukotić, Krešo Golik, Ante Babaja i Nikola Tanhofer.

Studij filma i televizije na poticaj tadašnjeg rektora akademije Koste Spaića organizira 1968. godine Ante Babaja.

Filmski redatelj Ante Babaja dobitnik je ovogodišnje nagrade " Oktavijan " za životno djelo Hrvatskog društva filmskih kritičara, koja će mu biti uručena na 16. danima hrvatskog filma (DHF).

Redatelj Ante Babaja uspješno gravira za svoje filmove tipičnu opsesiju prolaznošću tijela i protokom vremena u razrađeni prikaz materijalizma i seoske svakodnevnice.

Nagradu za životno djelo " Jelen " dnevnika " Vjesnik " dobio je redatelj Ante Babaja.

Carevo novo ruho (Ante Babaja, 1961) jedini je igrani dugometražni film koji je Miletić snimio u boji.

Lik Jože, kojeg pleše Bojan Valentić, ne postoji u Kolarevom izvorniku (uveo ga je Ante Babaja u svom filmu) a najviše se istaknuo u pas de trois.

Uz već standardne rubrike poput recenzija izabranih kino i dvd naslova u prethodnom razdoblju, prikaza novoizašlih knjiga iz oblasti filmologije te pregleda festivala i revija, Hrvatski filmski ljetopis 63 donosi dvije velike tematske cjeline Lica svjetskoga filma i Ante Babaja (1927 - 2010), drugi dio, jer je navedeni temat bio podijeljen na dva dijela pa je u prethodnom broju časopisa objavljen njegov prvi dio.

Ante Babaja također je i osnivač filmskog odsjeka na ondašnjoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu (danas Akademija dramske umjetnosti), na kojoj je godinama predavao filmsku režiju.

Skupina autora posvetila mu je monografiju Ante Babaja, objavljenu 2002. godine.

I tako su Ante Babaja i Dušan Vukotić zasnovali Odsjek filmske režije, Radojka Tanhofer (uz pomoć Branka Belana) Odsjek filmske montaže, a Nikola Tanhofer Odsjek snimanja.

Ante Babaja i Dušan Vukotić bili su posve različite, ponekad i oprečne osobe.

Krsto Papić, Ante Babaja i ostali svojim će djelima doprinijeti ne samo ugledu Zagreb filma i hrvatske kinematografije, vec i umjetničkom dignitetu toga filmskog žanra u svijetu.

Breza, R: Ante Babaja, 1967. Babajina (i Pinterova) majstorski ostvarena filmska " dodana vrijednost " na hlebinsku slikarsku naivu i Kolarovu poetiku sugestivno razotkriva osebujan svijet svakodnevne emotivne ogrubjelosti kao imanentnog pravila života i mentaliteta seoske sredine.

Premda je velikan hrvatskoga filma, Ante Babaja bio započeo karijeru filmskog autora dokumentarcem Jedan dan u Rijeci, njegove će početke obilježiti pregršt kratkih igranih filmova.

Ante Babaja, Petar Krelja, Antun Vrdoljak, da navedemo samo neke) više pisalo, dok se redateljski primjeri rjeđe spominju i njihove su izvedbene i sadržajne osobine uglavnom nepoznate.

ANTE BABAJA (1927 - 2010) (II) Diana Nenadić/Pisanje sebe pogledom: Dobro jutro Ante Babaje Ivana Keser Battista/Filmski esejizam Ante Babaje: tijelo kao proces suđenja Juraj Kukoč/Tijelo i emancipacija od tijela u dokumentarnim filmovima Ante Babaje Vladimir Šeput/Stilizirani filmski svijet: kratki igrani filmovi Ante Babaje

U isto vrijeme i Ante Babaja bavi se sličnim filmskim istraživanjima, a najviši domet postiže naturalističko-modernističkim eksperimentalno-dokumentarnim filmom Tijelo (1966); Babaja se ističe i intrigantnim kratkometražnim igranim odnosno igrano-eksperimentalnim opusom čiji je vrhunac Pravda iz 1962. Od sedamdesetih godina jaka je i video-art scena čiji su vodeći autori Sanja Iveković i Dalibor Martinis.