SUPTILNI KOMIČAR Uvijek i (ko) scenarist svojih filmova, radeći u neovisnoj produkciji s anonimnim glumcima, osobenim glumačkim stilom suptilne, ali efikasne komike, režijom koja je podređena prikazu glavnog lika, Tati je jedan od rijetkih komičara zvučnog filma koji je stvorio stalan, dopadljiv, ekspresivan i sadržajan lik, ostvarivši opus kojim je i na samom vrhu zvučne komedije, a koji asocira i na velikane nijeme Petar Krelja, hrvatski redatelj i filmski kritičar; Filmska enciklopedija/Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1986.

Predavači i voditelji programa su razni stručnjaci na području filmske i medijske kulture: prof. Krešimir Mikić, Petar Krelja, mr. Bruno Kragić, dr. Hrvoje Turković, Josip Grozdanić, mr. Irena Paulus, dr. Mato Kukuljica, mr. Ivo Škrabalo, Joško Marušić, Diana Nenadić, Slaven Zečević i Nenad Polimac.

Ogledi 1965 - 2008., Petar Krelja (Hrvatski filmski savez) Kreljin esejistički opus predstavljen je s dubinskim flashbackovima i flashforwardima po memoriji svjetske i hrvatske kinematografije, ali i subjektivnim svjedočanstvima o vlastitom dokumentarističkom suočenju s ' mehanikom ' filma i ' poetikom ' zbilje. 2. Hrvatski filmski redatelji I., Joško Marušić, Tomislav Čegir, Tomislav Šakić (Hrvatski filmski savez) Prvi svezak donosi pogled na redatelje hrvatskog igranog i dokumentarnog filma iz perspektive novih istraživača hrvatskoga filma, dok je redatelje animiranih filmova (u čiju povijest mladi filmolozi još nisu ozbiljnije zagrizli) obradio upravo jedan od njih. 3. Stari Split od kantuna do kantuna, Duško Kačkemet (AGM) Poziv na zanimljivu i uzbudljivu šetnju starim, a dijelom i novijim splitskim ulicama i trgovima, promenadama i pasicima, kalama i štekatima, konobama i oštarijama, parkovima i perivojima, bedemima i utvrdama...

Na festivalu su bili i poznati filmaši: Veljko Bulajić, Krsto Papić, Petar Krelja, Branko Ivanda, Bruno Gamulin i Vinko Brešan te niz mladih redatelja.

Među uzvanicima su bili i Đurđa Adlešić, ravnateljica zaklade za rauminiranje Hrvatske, Ivica Lovrić, pročelnik ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba, kazališni redatelj Branko Brezovec, filmski redatelj Petar Krelja, scenaristica Vesna Švec.

Na Drugom stupnju filmski redatelj i kritičar Petar Krelja i mr. Bruno Kragić uvodno su govorili o tvorbi filmskoga djela, mr. Kragić i o pripovijedanju u prvom licu na filmu, a Josip Grozdanić o televiziji u tranzicijsko vrijeme.

Negdje na polovici premijere u kinu Zagreb shvatio sam koliki je gubitak za nacionalnu kinematografiju što Petar Krelja već gotovo desetljeće i pol nije snimio ništa osim dokumentaraca.

Bili su toliko popularni da je režiser RTZ-a Petar Krelja 1986 god. snimio 30 minutni dokumentarni film pod nazivom ' ' Mariška band ' '. r/sc: Petar Krelja; kamera: Mario Perušina, dokumentarni, boja, 30 min

Petar Krelja, mentor manifestacije i njenih radionica ocijenio je da je ovakva dvostruka manifestacija efektan i dobro vođen festival koji je ove godine uz službeni program ponudio pravo bogatstvo drugih sadržaja.

No, Petar Krelja, u filmu Slavenka ili o boli svojim je suptilnim, a istovremeno hrabrim dokumentarističkim filmskim škarama ' izrezao ' Slavenku koja će iznenaditi svakog gledatelja, i onog tko je pozna izdaleka, samo kao javnu osobu, ali i najbliže prijatelje i obitelj, koji će ovaj film gledati očiju širom otvorenih.

Petar Krelja snimio je 1984. film Na primjeru mog života u kojem Slavenka, kao pacijentica i angažirana novinarka svjedoči o strašnoj situaciji bolesnika na dijalizi, tada s malim do nikakvim šansom za novi bubreg...

Petar Krelja polazi upravo od te premise.

Tomislava Pintera legendarnog Piću s pravom se držalo najdarovitijim direktorom fotografije s prostora bivše Jugoslavije; surađujući s brojnim domaćim i stranim režiserima, relativno je brzo sazrio u autonomnu autorsku ličnost doraslu vodećim imenima hrvatskog filma kao što su: Miletić, Golik, Bauer, Babaja, Vukotić, Tadić, Berković, Mimica i dr. No, trebalo je proći dosta vremena pa da se shvati kako je Pinter kudikamo više od osobe koja, gonjena snagom svojih radnih i kreativnih potencijala, intuitivno zaodijeva filmove različitih htijenja i stilova u slikovno prikladne strukture; oni koji su imali tu sreću da, za njegovih rijetkih predaha između dva snimanja, s njime vode razgovore o stvarima filma, a posebno o snimateljskom dijelu filmskog posla, bili su u pravilu fascinirani njegovom enciklopedijskom širinom u poznavanju, razumijevanju i dojmljivu tumačenju kamere kao alatke koja u rukama maštovita autora umije oblikovati i najzačudnije autonomne svjetove. (Petar Krelja)

Komentar: Vrativši se omiljenoj dokumentarističkoj temi, kojom se pozabavio i u debitantskom igranom filmu Godišnja doba, Petar Krelja je u Steli ponovo problematizirao mlade, neprilagođene štićenike socijalnih ustanova.

Tridesetminutni film koji su 1985. godine snimili Petar Krelja i Vesna Švec, s mnogobrojnim koprivničkim licima na koncertima i na našim gradskim ulicama, s licima mnogobrojnih Mariškinih prijatelja, produkcija Šarenog dućana sačuvala je od zaborava izdanjem videokasete, za koju su iskorištene i sjajne fotografije pokojnog Mladena Jakupca.

Dosadašnji su dobitnici: Fadil Hadžić, Petar Krelja, Gverino Zuban, Martin Bizjak, Igor Galo i Miroslav Tatić.

Dvije različite teme, ali itekako pokazuju kako se medususjedski odnosi grade, razvijaju i održavaju " dodao je Petar Krelja.

Ugledni hrvatski filmaš Petar Krelja poznat je po svojim dokumentarcima, a posljednji je premijeru imao krajem prošle godine.

Domoljubni vremeplov vratio je vjeru piscu ovih redaka da bi i sam mogao biti dionikom takva »patriotizma« što nam ga podastire Petar Krelja.

Srijedom bi, doznajemo, išli autorski dokumentarci: Bogdan Žižić (priča o hrvatsko-ruskom disidentu), Petar Krelja (o hvarskom trkaču-maratoncu), Branko Ištvančić (o dvojici otkačenih glazbenika iz Delnica), Mladen Ćapin (o lokalnom vlaku), Tomislav Žaja (o Romima iz Kozari Boka), Ljubica Ivanković-Lazarić (o mladom bračnom paru u Indiji), Andrea Čakić, Srđan Segarić, Milka Barišić...

Već su protagonisti ' autorske kritike ', koji su krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih imali i redateljskih ambicija, ili studirali ili barem omirisali studij na Kazališnoj akademiji (Ante Peterlić, Branko Ivanda, Petar Krelja...), iako to u ono vrijeme nije bila stvar koju bi se isticalo.

Petar Krelja svrgnuo s trona kralja Zapruđa, Dudu Rippera

Petar Krelja jedan je od brojnih domaćih filmaša koji je karijeru počeo kao strastveni filmofil i esejist, no nakon što je počeo snimati prve dokumentarce, nije odustao od pisanja o filmu nego mu je posvetio čitav radni vijek.

Petar Krelja i Stjepan Mihaljević pregledali su, kao članovi selekcijske komisije, 44 filma pristigla u kategoriji onih koji nisu producirani javnim sredstvima, pa su između njih odabrali trinaest koje su uvrstili u službeni program Festivala, a odlikuju se živošću, poznavanjem zanata i uporabom različitih tehnika animacije.

Bilo bi zaista zanimljivo utvrditi što Petar Krelja nije uvrstio u svoj film Splendid isolation ili što Krsto Papić nije svojedobno mogao od snimljene građe unijeti u svoje gotovo zabranjene dokumentarne filmove Nek se čuje i naš glas i Specijalni vlakovi.

Filmski redatelj i kritičar Petar Krelja, predsjednik Savjeta Škole medijske kulture " Dr. Ante Peterlić ", govorio je o velikim predavačima, Stjepku Težaku, Vjekoslavu Majcenu, Zoranu Tadiću i Anti Peterliću, kojih na žalost više nema među nama, a obilježili su prvo desetljeće Škole medijske kulture, dok je dr. Nikica Gilić predstavio zadnju knjigu Ante Peterlića, " Povijest filma, rano i klasično razdoblje " koja je upravo objavljenja u nakladi Hrvatskog filmskog saveza.

Petar Krelja snimio je 2005. u produkciji HTV-a, polusatni dokumentarni film Andriana, u kojem je kroz stihove prikazuje i kao vrsnu fotografkinju.

A i Petar Krelja sjetio ga se u svojemu tekstu u posljednjem broju »Hrvatskoga filmskog ljetopisa«

Podjednako prateći i američke mega-hitove i manje razvikana europska ostvarenja (ne zapostavljajući ni hrvatsku produkciju), Petar Krelja je, baš kao i njegov lik s fotografije što ozbiljno gleda čitatelje, podario Hollywoodu raspoznatljiv brend, po kojem dobar dio njih i pamti taj časopis.

Iako je Demy suvremenik Godarda, Truffauta i Chabrola, njegovi su filmovi bili uglavnom romantična usmjerenja, lirski i nalik na bajke, no psihološki realizam ipak nije bio zapostavljen, istaknuo je u najavi ciklusa filmski redatelj Petar Krelja.